1

Broj: Ppž-5546/2022

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

      R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: predsjednice vijeća Goranke Ratković, te članica vijeća Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog M. P., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19 i 84/21), odlučujući o žalbi oštećenice tužiteljice S. P. i žalbi okrivljenog M. P. podnijetoj po braniteljici M. M.-O., odvjetnici iz V., protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 4. ožujka 2022., broj: 33 Pp J-1007/2020, na sjednici vijeća 10. siječnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prihvaćaju se žalbe oštećenice tužiteljice S. P. i okrivljenog M. P., te se ukida pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.              Pobijanom presudom okrivljeni M. P. proglašen je krivim zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 3.000,00 kuna te je na temelju članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13., 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 200,00 kuna.

2.              Protiv te presude oštećenica tužiteljica i okrivljenik su pravodobno podnijeli žalbe zbog svih žalbenih razloga.

Tužiteljica ističe u bitnom, da je u postupku povrijeđeno načelo materijalne istine i slobodne ocjene dokaza, da je došlo do proturječja razloga i dokaza s izrekom presude, a da je sud propustio utvrditi da je okrivljenik počinio ekonomsko obiteljsko nasilje, za što ga je i trebao kazniti. Sud je pogrešno izostavio iz opisa prekršaja radnje vrijeđanja kojima je bila izložena, upozoravala je i molila sud da pazi na zastaru, no ima saznanja da je riješeno mnogo optužnih prijedloga koji su kasnije podneseni. Tužiteljica detaljno opisuje kronologiju njezinih prijava nasilja od 2018. godine, te opisuje što je sve morala poduzimati nadajući se bržem postupanju. Navodi da je kazna evidentno preblaga, pa predlaže da se izrekne primjerena kazna, podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak u kojem će se okrivljenik adekvatno kazniti. 

Okrivljenik u svojoj žalbi podnijetoj putem braniteljice ukazuje da je proglašen krivim za prekršaj za koji nije podnesen optužni prijedlog, dok je u odnosu na dio koji je ispušten trebalo donijeti presudu kojom se optužba odbija. Tijekom postupka nije niti utvrđivano da bi radnje za koje je proglašen krivim kod tužiteljice prouzročile uznemirenost ili povredu dostojanstva, a i optužnim aktom mu se stavlja na teret ekonomsko nasilje, a koje ne postoji. Okrivljenik detaljno opisuje situaciju vezanu uz imovinu i tijek razvoda braka tijekom kojeg je generiran niz raznih sudskih i drugih postupaka, predlažući da ga se oslobodi optužbe, podredno odluka ukine.

3.              Žalbe su osnovane.

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona  ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je počinjena apsolutna bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer je izreka presude proturječna sama sebi, kao i razlozima presude.

5.              Naime, tužiteljica je koncipirala optužni akt na način da je u okviru činjeničnog opisa opisala psihičko nasilje okrivljenika (počinjeno verbalno – vrijeđanjem i psovanjem tijekom 2017. i 2018. godine), naznačujući da je takvo ponašanje kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost i da se radi o ponašanju opisanom u članku 10. stavku 1. točki 3. (ispravno članku 10. točki 3.) Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Također je nastavno u okviru činjeničnog opisa opisala ekonomsko nasilje okrivljenika prema njoj kao produljeno prekršajno djelo (period od 1. rujna 2018. do 17. ožujka 2020. tijekom koje je okrivljenik počinio razne radnje vezane uz njihovu pokretnu i nepokretnu imovinu), jasno naznačujući da je time počinio ekonomsko nasilje zabranom i onemogućavanjem korištenja zajedničke i osobne imovine i da se radi o ponašanju opisanom u članku 10. stavku 1. točki 5. (ispravno članku 10. točki 5.) citiranog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

6.              Doista je tijekom prvostupanjskog postupka došlo do zastare djela psihičkog nasilja počinjenog od rujna 2017. do rujna 2018. Kako iz optužnog akta nije nedvojbeno proizlazilo da bi se optužba odnosila na dva zasebna prekršaja obiteljskog nasilja, sud prvog stupnja nije mogao u odnosu na taj dio činjeničnog opisa donijeti odluku o odbijanju optužbe zbog zastare, jer bi time prekoračio optužni prijedlog stvarajući od jednog prekršaja dva djela prekršaja (dio verbalnog nasilja za koji je iskaza zastara i dio vezan uz imovinu za koji je kažnjen). Stoga je prvostupanjski sud taj dio pravilno ispustio iz činjeničnog opisa svoje odluke.

              U odnosu na dio činjeničnog opisa koji se odnosi na imovinu, ističe se da se radi o produljenom djelu prekršaja (članak 39. Prekršajnog zakona) za koje zastara teče od posljednjeg djela koje ulazi u sastav produljenog prekršaja.

7.              Što se tiče prekršaja okrivljenika vezanog uz imovinu, prvostupanjski je sud u činjeničnom opisu presude naveo da je okrivljenik svojim radnjama (uskraćivanje prihoda od najma, uzimanje vrijednih pokretnina, nedavanje lozinki alarma nekretnina, prodaja broda...) onemogućio tužiteljicu u korištenju zajedničkom imovinom. No, u dijelu izreke koji sadrži zakonski opis djela se navodi: „dakle što je svojim postupcima počinio psihičko nasilje u obitelji jer je kod žrtve nasilja prouzročio osjećaj poniženja (dostojanstva) čime je postupio protivno članku 10. stavak 1. točka 3., a kažnjivo po članku 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji“.

Također, u obrazloženju presude prvostupanjski sud obrazlaže da okrivljenik nije smio poduzimati radnje vezane uz bračnu stečevinu znajući da takve radnje uznemiruju tužiteljicu, a očito je da je došlo do povrede dostojanstva i uznemirenosti jer je žrtva nasilja kao tužiteljica podnijela optužni prijedlog.

8.              Takva izreka je kontradiktorna sama sebi jer je radnjama opisano ekonomsko nasilje („...onemogućio tužiteljicu u korištenju zajedničkom imovinom...), dok se kao zakonski opis djela navodi isključivo psihičko nasilje s pozivanjem na materijalnu odredbu koja se također odnosi na psihičko nasilje (članak 10. točka 3. citiranog Zakona).

              Stoga pravilno ukazuju oboje žalitelja na navedenu proturječnost kako same izreke, tako i između izreke i obrazloženja u kojem sud donosi zaključak da je ponašanje okrivljenika prouzročilo posljedicu u vidu povrede dostojanstva i uznemirenosti koju niti sama tužiteljica ne spominje u optužnom aktu, već naprotiv inzistira da se radilo o ekonomskom nasilju okrivljenika kako je i pravno kvalificirala taj dio optužbe.

9.              Uzimajući u obzir sve gore navedeno, kako su nejasni i proturječni odlučujući razlozi vezani uz konstitutivne elemente prekršaja i razlozi o kojima ovisi pravna kvalifikacija djela, u postupku je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

10.              S obzirom na naprijed navedeno, valjalo je prihvatiti žalbe oboje žalitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ispitati okrivljenika i žrtvu nasilja, izvesti dokaz čitanjem dokumentacije u spisu, te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, dati pojedinačnu ocjenu svakog dokaza posebno i u svezi s ostalim dokazima a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

                                           U Zagrebu, 10. siječnja 2024.

           Zapisničar:                                                     Predsjednica vijeća:

      Robert Završki, v. r                                             Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužiteljicu.