Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31 000 Osijek

K-443/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao predsjedniku vijeća, te sudaca porotnika Tomislava Mijatovića i Marije Bandalo, kao članova vijeća, u kaznenom predmetu protiv okr. OP, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. Kaznenoga zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22.,114/23. i 36/24. – u nastavku KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku pod broj: KO-DO- 262/2025-1 od 28. ožujka 2025., nakon održane i zaključene javne rasprave održane u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku PP, okr. OP i braniteljice Snježana Popović, odvjetnice iz [adresa], dana 13. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Na temelju odredbe članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - u daljnjem tekstu: ZKP)

okr. OP, OIB [osobni identifikacijski broj], sin LP i OPM, rođene OPM, rođen **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bez stručne spreme, sa završenom osnovnom školom, u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece, nezaposlen, dobrog imovnog stanja

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

dana 28. siječnja 2024. u stanu na adresi u [adresa] u [adresa], u kući u kojoj prebiva, protivno odredbi članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, iako svjestan da nema ovlaštenje za davanje droge drugim osobama na konzumiranje i svjestan da dijete RP (rođ. **.**.2010.) nije navršila osamnaest godina života, izradio jednu ručno rađenu cigaretu sa sadržajem mješavine duhana i droge tipa marihuane tzv. „joint“, nakon čega je drogu marihuanu dao na konzumiranje RP, što je ista učinila konzumirajući pušenjem, a droga tipa marihuana sadrži više od 0,3% tetrahidrokanabinola (THC), koji se kao djelatni sastojak marihuane prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga nalazi na Popisu psihotropnih tvari i biljaka u Odjeljku 1. Popisa psihotropnih tvari i biljaka kao tetrahidrokanabinol,

dakle da bi, drugome dao na trošenje tvari koje su propisom proglašene drogom, a djelo je počinjeno prema djetetu,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – omogućavanjem trošenja droga opisano u članku 191. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 191. stavku 2. KZ/11.

II./ Na temelju članka 149. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 1., 6., 7. i 8. ZKP, troškovi kaznenog postupka, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja Snježane Popović, odvjetnice iz Osijeka, padaju na teret proračunskih sredstava o kojima će sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO- 262/2025-1 od 28. ožujka 2025. optužen je okr. OP zbog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi – omogućavanjem trošenja droga opisano u članku 191. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 191. stavku 2. KZ/11.

2. Očitujući se o optužbi, okr. OP je izjavio da se ne smatra krivim.

3. U dokaznom postupku ispitan je okr. ĐP, te su pročitane sljedeće isprave: zapisnik o ispitivanju osumnj. OP sa DVD snimkom u PU osječko- baranjskoj, I PP Osijek s ispostavom Čepin od 31. siječnja 2024., zapisnik o ispitivanju okr. OP sa DVD snimkom u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku 27. ožujka 2025., zapisnik s dokaznog ročišta Županijskog suda u Osijeku broj Kir-d- 17/2025 od 07. ožujka 2025. o ispitivanju svjedoka mlt. RP, te je reproducirana DVD snimka ispitivanja mlt. CP, izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika.

4. Okr. OP je u obrani iskazao da se povremeno družio s RP, ali je porekao da joj je dao drogu na korištenje. Zna da je CP maloljetna osoba jer su njegova sestra i brat išli s njom u školu. Naglasio je da je često kupovao industrijsku konoplju koja se legalno kupuje u gradu, a koja sadrži CBD. To je dopuštena smjesa industrijske konoplje i to konzumira. Kritičnog dana bio je u kući s bakom koja živi na katu, a CP i on su bili u prizemlju. Pušio je industrijsku konoplju, odnosno cigaretu smjese industrijske konoplje i duhana. Otišao je na wc a cigareta je ostala u pepeljari. Kad se vratio, vidio je da CP puši tu cigaretu koju je sama uzela i nije joj on dao. Ne zna zašto CP tvrdi suprotno, te navodi da nisu u sukobu, ni u zavadi, ali da ona dolazi iz problematične obitelji. Policija mu u kući nije našla marihuanu, nego industrijsku konoplju. Skinuo je plafonjeru na njihovo traženje i tamo nije pronađeno ništa. Pretpostavlja da ga je CP prijavila i da je rekla policiji da upravo tamo skriva marihuanu.

4.1. Nakon ovakve obrane, tužitelj je predložio da se na raspravi reproducira snimka obrane okrivljenika iz policije i iz ODO-a Osijek tvrdeći da je njegova obrana na raspravi u bitnom različita od navedenih obrana.

4.2. Reprodukcijom DVD snimke od dana 31. siječnja 2024. utvrđeno je da je okrivljenik ispitan u policiji pred policijskim istražiteljem te da je između ostalog rekao da je k njemu kući došla CP i da je on smotao joint kojeg je zapalio i ostavio u pepeljari, a da je CP sama uzela i povukla par dimova. Iskazao je da je CP upoznao malo prije ovog događaja i da su se počeli družiti. Reprodukcijom DVD snimke od dana 27. ožujka 2025. utvrđeno je da je okrivljenik ispitan pred ODO-om u Osijeku i njegova je obrana u ODO-u u bitnom jednaka obrani kako je iznio na raspravi.

5. Svjedokinja RP je ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Osijeku, a reprodukcijom DVD snimke ispitivanja utvrđeno je da je mlt. iskazala da pozna okrivljenika s kojim se ponekad druži i dolazila je k njemu kući u [adresa]. Okrivljenik je znao koliko ona ima godina jer je išla s njegovom sestrom u školu, a i rekla mu je taj podatak. Kritičnog dana bila je kod okrivljenika kući i povukla je nekoliko dimova od cigarete koja je bila mješavina duhana i marihuane . Okrivljenik joj je ponudio na uživanje i to je bio jedini događaj kad je s njim pušila marihuanu. Inače je sama u više navrata konzumirala marihuanu, a i majka joj je davala marihuanu na korištenje.

6. Evidentno je da je na raspravi u kontradiktornom postupku okrivljenik izmijenio prvotnu obranu i to onu koju je iznio u policiji kada je rekao da je smotao cigaretu mješavine marihuane i duhana koju je ponudio mlt osobi, a ne cigaretu mješavinu industrijske marihuane i duhana kako je to kasnije u svojoj obrani navodio u ODO-u i na sudu. No, važnije od ovog utvrđenja o kvaliteti iskaza optuženika danog u ranijem postupku bila je činjenica da tužitelj nije dokazao da se konkretnom predmetu uopće radilo o drogi tipa marihuana koja u sebi sadrži tetrahidrokanabinol (THC) koja tvar se nalazi na Popisu opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (Odjeljak 1. Popisa).

7. Okrivljenik je u obrani na sudu ( i u ODO-u) tvrdio da je konzumirao CBD što znači kanabidiol koji je jedan od oko 140 kanabinoida koji se nalaze u biljci konoplje (Cannabis sativa). Glavni je aktivni sastojak u proizvodima na bazi konoplje, uključujući CBD ulja, jestive CBD proizvode, kapsule, gumene bombone, kreme i balzame. CBD ljudi koriste zbog svojih različitih terapeutskih svojstava. Za razliku od tetrahidrokanabinola (THC), koji je glavni opojni spoj u kanabisu, CBD nije opojan, tako da korisnika ne izaziva ‘dizanje’ niti izaziva ovisnost, što ga čini sigurnim za konzumaciju. Važnije od navedenoga jest da je kupnja i prodaja CBD u RH potpuno legalna.

8. Dakle, tužitelj nije dokazao odlučnu činjenicu, odnosno ona je i nakon ovako provedenog dokaznog postupka ostala sporna. Ovo stoga što je ostalo nedokazano zakonsko obilježje (biće) kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz čl. 190. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11 jer optužba ničim nije uspjela dokazati svoju činjeničnu tvrdnju iz optužnog akta. Tužitelj nije dokazao da se u konkretnom predmetu radi o opojnoj drogi – konoplji, tipa droge marihuane koja u sebi sadrži tetrahidrokanabinol koji se kao djelatni sastojak marihuane nalazi na Popisu droga. Jedino i isključivo takva tvar predstavlja drogu. Ovo sto što se sukladno Popisu 1. Jedinstvene konvencije UN-a o drogama iz 1961., konoplja nalazi u Dijelu 1., Odjeljku 1. Popisa opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga.

9. Treba naglasiti da se od inkriminiranog razdoblja mijenjala pravna praksa, odnosno pravna shvaćanja o potrebnoj količini THC-a koji konoplji tipa marihuana daje svojstvo droge. Naime, Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga donijelo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH i objavljen je u NN broj: 50/2009 od 22. travnja 2009., a stupio je na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Tim Popisom nije bila određena nužna koncentracija THC-a već je u Dijelu I. Odjeljku 1. bilo propisano da sukladno Popisu 1. Jedinstvene konvencije UN-a o opojnim drogama iz 1961. opojnu drogu predstavlja konoplja (lat. Cannabis sativa) tj. marihuana, kao i smola konoplje (hašiš), te ekstrakti i tinkture konoplje. No, još je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Kaznenog odjela VSRH od 17. rujna 2007. donio pravno shvaćanje da biljka konoplje u kojoj je utvrđena prisutnost sastojka tetrahidrokanabinola (THC-a) koji iznosi ispod 0,3% ne predstavlja opojnu drogu jer je takva količina THC nedovoljna za kvantifikaciju konoplje kao droge, već se u tom slučaju radi o pokušaju kaznenog djela proizvodnje opojne droge, a ne o dovršenom djelu. Nakon navedenog Popisa, Ministarstvo zdravlja donosilo je nove Popise kojima su dopunjavane vrste droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droge (Narodne novine broj: 2/2010, 19/2011, 156/2014, 10/2016 i 13/19). Posljednjim Popisom koji je objavljen u Narodnim novinama 28 siječnja 2019., a stupio je na snagu također 8 dana nakon objave, Ministarstvo je propisalo da samo ona konoplja (Cannabis sativa L.), smola konoplje te ekstrakti i tinkture konoplje kod koje ukupni sadržaj THC-a prelazi 0,2% predstavljala drogu. Treba naglasiti i da je Europska Unija donijela popis sorti koje se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi EU, kojom je uveden pojam industrijske konoplje što podrazumijeva podvrstu konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a od 0,2% i manjim. Sve sorte industrijske konoplje se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i takva konoplja nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Nadalje, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine broj: 39/19) omogućeno je korištenje i ostalih dijelova biljke, osim sjemenki odnosno korištenje cijele biljke industrijske konoplje u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. Navedenim zakonom pravnim je osobama dozvoljen uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe uz prethodno odobrenje Ministarstva. Uredba Komisije (EU) 2022/1393 оd 11. kolovoza 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina delta9-tetrahidrokanabinola (Δ9-THC) u sjemenkama konoplje i od njih dobivenim proizvodima stupila je na snagu 1.1.2023. Njome su regulirane najveće dopuštene količine (mg/kg) „8.6. Ekvivalenti delta -9- tetrahidrokanabinola (Δ9 -THC) za a) Sjemenke konoplje, b) Mljevene sjemenke konoplje, (djelomično) odmašćene sjemenke konoplje i drugi proizvodi dobiveni/prerađeni od sjemenki konoplje te c) Ulje sjemenki konoplje''.

10. Slijedom svega iznesenog, za zaključak da određena biljna materija roda Cannabis sativa predstavlja opojnu drogu koja je propisana zakonom nužno i neophodno mora biti dokazan postotak prisutnosti THC-a nužan za kvalifikaciju, te mora biti jasno o kojoj vrsti i varijetetu konoplje se radi, jer postoje one vrste i varijeteti konoplje kao što su smola konoplje (hašiš), ekstrakti i tinkture konoplje koje nemaju navedeni postotak psihoaktivne supstance THC-a.

11. U ovom kaznenom predmetu nema dokaza o ni jednoj od prethodno navedenih činjenica. Policija nije pronašla kod okrivljenika, odnosno u njegovoj kući bilo kakvu drogu, niti su od optuženika privremeno oduzeli nekakvu sumnjivu materiju. Stoga nije moglo biti provedeno toksikološko vještačenje kojim bi se točno utvrdilo radili se o drogi koju je okrivljenik nudio maloljetnoj osobi i o kojoj drogi je riječ. Odnosno da li je to konoplja tipa droge marihuana koja u sebi sadrži THC-e i u kojem postotku sadrži THC. Ipak, tužitelj smatra da je nesporno dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo protiv zdravlja i ljudi – omogućavanja trošenja droga na štetu djeteta iz čl. 191. st. 2. KZ/11, jer je iskaz maloljetne detaljan i okolnosan, te je izjavila da je upoznata s marihuanom koju ju je i ranije konzumirala u više navrata.

12. Ipak, ovakvu argumentaciju je sud mogao prihvatiti samo kada je odlučivao o postojanju osnovane sumnje da su okrivljenim počinio djelo za koje je optužen, ali se samo na takvom stajalištu nipošto ne smije temeljiti ne može temeljiti osuđujuća presuda. Naime, prije podizanja optužnice nije provedeno toksikološko vještačenje droge, a optužba drugih dokaza naprosto nema. Osuđujuća presuda se ne smije temeljiti na mogućnostima, na arbitrarnom voluntarizmu (subjektivnim osjećajima suca), pa niti na vjerojatnostima, koje čak mogu biti i vrlo vjerojatne (vjerojatnije i od suprotnog zaključka), već jedino i isključivo na činjenicama. I to na odlučujućim, važnim, tj. pravno relevantnim činjenicama. Činjenica je pojava u stvarnosti koja vrijedi jednako za sve. Činjenica jest samo ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti. Samo odlučne činjenice predstavljaju element bića kaznenog djela.

13. Budući da je okrivljenik oslobođen optužbe, odlučeno je da troškovi kaznenog postupka te optuženikovi nužni izdaci i nužni izdaci i nagrada njegove braniteljice Snježane Popović odvjetnice iz Osijeka padaju na teret proračunskih sredstava, o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

14. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 13. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na KO-DO-262/2025

2. Okr. OP

3. Braniteljica Snježana Popović, odvjetnica iz Osijeka