Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-215/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista geodetskog elaborata GDU, PUK Šibenik od 31. listopada 2023., klasa: 932- 06/2023-02/2592, urbroj: 541-26-02/3-23-7, po službenoj dužnosti, odlučujući o žalbi protustranke Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-20536/2023 od 17. travnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-19338/2023 od 31. listopada 2023., dana 12. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranke Republike Hrvatske, preinačava se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-20536/2023 od 17. travnja 2025. o prigovoru te se odbija prijedlog za upis sadržan u prijavnom listu potvrđenom 31. listopada 2023., klasa: 936-06/2023-02/2592, ur. br: 541-26-02/3-23- 7, Područni ured za katastar Šibenik.

II. Nalaže se brisanje upisa provedenog na temelju rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-19338/2023 od 31. listopada 2023. u dijelu:

- pod točkom 3.) u zkul. broj [broj ZK uloška], katastarske općine [katastarska općina], u kojem je promijenjena površina kat. čest. [katastarska čestica] obala od 122 m2 tako da ista sada glasi: kat. čest. [katastarska čestica] obala 26 m2, i

- pod točkom 4) u zkul. broj [broj ZK uloška], katastarske općine [katastarska općina], u kojem je promijenjena površina kat. čest. [katastarska čestica] more od 1808 m2 tako da sada ista glasi: kat. čest. [katastarska čestica] more od 1771 m2

te se nalaže uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe navedenog upisa.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:

„I. Odbija se prigovor protustranke Republike Hrvatske kao neosnovan te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z- 19338/2023 od 31. listopada 2023.

II. Nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina].“

1.1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

„Na temelju čl. 131. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 114/22, 04/23), prijavnog lista potvrđenog dana 31. listopada-2023., klasa: 936-06/2023-02/2592 ur. br: 541-26-02/3-23-7 RH, DGU, Područni ured za katastar Šibenik, očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, Općine Tisno, odluke od 09. listopada 2023. klasa: 024-02/23-01/115, ur. br: 2182-5- 01-23-1 Općinskog vijeća Općine Tisno, snimke izvedenog stanja od kolovoza 2023.g. i kopije katastarskog plana od kolovoza 2023.g. dopušta a se:

[katastarska općina]

- dioba kat. čest. [katastarska čestica] obala od 4205 m2 u kat. čest. [katastarska čestica] obala od 1140 m2, kat test. [katastarska općina]

- promjena površine na kat. čest. [katastarska čestica] ZGR zgrada od 47 m2 tako da sada ista glasi: kat. čest 25/4 ZGR zgrada od 35 m2

[katastarska općina]

- promjena površine na kat. čest. [katastarska čestica] obala od 122 m2 tako da sada ista glasi: kat. čest. [katastarska čestica] obala od 26 m2

[katastarska općina]

- promjena površine na kat. čest. [katastarska čestica] more od 1808 m2 tako da sada ista glasi: kat. čest 10059 more od 1771 m2

5) upis kat. čest. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta, Obala Sv. Andrije od 1924 m2 u A list ZU 6791, KO [katastarska općina] kao Općina Tisno, OIB: 00699288369, Uska-uliuca 1 - javno dobro u općoj uporabi a koja je nastala na dijelovima kat. čest. [katastarska čestica] ZGR, 10027/18, 10027/1 i/10059 sve KO Tisno

II. Nalaže se provedba ovog rješenja.“

2. Protiv pobijanog rješenja žali se protustranka Republika Hrvatska zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 57/11, 25/13, 8/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 155,23, dalje: ZPP), u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024, dalje ZZK). Predlaže uvažiti žalbu te uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kako je bilo u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom, pod poslovnim brojem Z-19338/2023 od 31. listopada 2023.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP- a, pazi po službenoj dužnosti, kao niti povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a koju ističe žalitelj jer rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, ne proturječi samo sebi ili razlozima u rješenju te isto sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

5. Međutim, ispitujući pobijano rješenje sukladno daljnjim žalbenim navodima te pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava, utvrđeno je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe ZZK-a.

6. Predmetni postupak se vodi, postupajući po službenoj dužnosti, dostavom prijavnog lista od katastra, potvrđenog 31. listopada 2023., klasa: 932-06/2023- 02/2592, urbroj: 541-26-02/3-23-7, GDU, PUK Šibenik, očitovanja nositelja prava ne nerazvrstanoj cesti Općine Tisno, odluke od 9. listopada 2023. Općinskog vijeća Tisno, snimke izvedenog stanja od kolovoza 2023. i kopije katastarskog plana.

6.1. Prvostupanjskim rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pod poslovnim brojem Z-19338/2023 od 31. listopada 2023., odlučeno je na način da je, među ostalim,

- pod točkom 3.) u zkul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], promijenjena površina zkč. [katastarska čestica] obala od 122 m2 tako da ista sada glasi: kat. čest. [katastarska čestica] obala 26 m2, a

- pod točkom 4) u zkul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], promijenjena površina zkč. [katastarska čestica] more od 1808 m2 tako da sada ista glasi: kat. čest. [katastarska čestica] more od 1771 m2 (list. 17. spisa).

6.2. Protiv navedenog rješenja, u pobijanom dijelu kako je navedeno pod točkom 6.1. ove odluke, odnosno pod točkama 3. i 4. istog, žalitelj je podnio prigovor koji je ovdje pobijanim rješenjem odbijen kao neosnovan. U pobijanom rješenju je u bitnome utvrđeno da je sud proveo navedeni prijavni list primjenom odredbi članka 11. ZZK-a te da, u skladu s člankom 117. stavak 2. ZZK-a, zemljišnoknjižni sud ispituje samo je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta. S obzirom na to, sud navodi da i nije ispitivao točnost i valjanost prijavnog lista jer kod provedbe prijavnih listova katastar odlučuje o pretpostavkama za upis - upis učiniti vidljivim (list 20.-21. spisa).

7. Žalbenim navodima žalitelj (protustranka Republika Hrvatska) u bitnome ističe da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke iz članka 117. stavak 2. ZZK-a, jer isprave nisu bile dostatne za provedbu navedenog upisa jer se radi o nekretnini koja je prethodno bila upisana kao obala, odnosno pomorsko dobro. Nadalje, s obzirom na to da su provedene promjene površine dviju čestica učinjene kako bi se u zemljišne knjige upisala nerazvrstana cesta, i to na dijelu čestica koje predstavljaju pomorsko dobro, je za takav upis bilo potrebno ishoditi i suglasnost Ministarstva prema članku 31. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ br. 83/2023, dalje: ZPDML) odnosno Vlade, sukladno članku 43. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023, 156/2025, dalje: Zakon o cestama). Konačno, ističe te da nije bilo mjesta primjeni odredbe članka 131. Zakona o cestama na koju se prvostupanjski sud poziva u odlukama.

8. Uvidom u predmetni spis i pobijana rješenja, utvrđuje se:

- da je u predmetnom postupku nadležni ured za katastar dostavio zemljišnoknjižnom sudu prijavni list za upis promjena u zemljišnoj knjizi radi diobe čestica i promjene površina čestica kako bi se uredilo zemljišnoknjižno stanje glede ceste na tom području odnosno kako bi se upisala nova čestica - kao nerazvrstana cesta.

- da je prvostupanjskim rješenjem određeno i da je u zkul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], promijenjena površina zkč. [katastarska čestica] obala od 122 m2 tako da ista sada glasi: kat. čest. [katastarska čestica] obala 26 m2 te je u zkul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], promijenjena površina zkč. [katastarska čestica] more od 1808 m2 tako da sada ista glasi: kat. čest. [katastarska čestica] more od 1771 m2,

- da je prvostupanjskim rješenjem upisana nova čestica, broj 10292, nerazvrstana cesta, Obala sv. Andrije od 1924 m2 u A list ZU 6791, k. o. [katastarska općina], Općina Tisno - javno dobro u općoj uporabi, a koja je nastala, među ostalim, i na dijelovima spomenutih zkč. [katastarska čestica] i zkč. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina],

- da su navedene čestice, osim što se radilo o oznakama zemljišta „obala“ i „more“, uvidom u prijavni list (list 3.-4. spisa), prethodno bile upisane kao pomorsko dobro.

8.1. Dakle, provedbom predmetnog prijavnog lista prvostupanjskim rješenjem, došlo je do smanjenja površine dviju čestica upisanih kao pomorsko dobro te je, na dijelovima površina za koje su iste smanjenje, prvostupanjskim rješenjem osnovana nova čestica, broj 10292, k. o. [katastarska općina], i to kao nerazvrstana cesta, a upisana osoba je Općina Tisno - javno dobro u općoj uporabi.

9. Za provođenje predmetnog postupka upisa nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu, mjerodavne su odredbe ZZK-a i Zakona o cestama:

9.1. Prema članku 11. stavak 4. ZZK-a, do uspostave BZP-a (Baza zemljišnih podataka) promjena broja katastarske čestice, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

9.2. Prema članku 131. stavak 3. Zakona o cestama, nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar, a prema stavku 6. istog članka Zakona o cestama, nerazvrstane ceste iz stavka 1. toga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

9.3. Prema članku 116. ZZK-a, za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Prema članku 117. stavak 2. ZZK-a, kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.

10. Nadalje, u odnosu na pretpostavke, odnosno isprave potrebne za upis promjena u zemljišnoj knjizi, a koje se tiču promjena na česticama koje predstavljaju pomorsko dobro i kad je potrebno upisati nerazvrstanu cestu, osim ZZK-a i Zakona o cestama, mjerodavne su i odredbe ZPDML-a:

10.1. Prema članku 164. stavak 4. ZZK-a, sastav zemljišnoknjižnoga tijela ne mijenja se upisom promjene oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, pa će upis takve promjene sud provesti na temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u katastru zemljišta, a ako bi promjena utjecala na knjižna prava, tada i na temelju isprave prikladne za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom.

10.2. Prema članku 43. Zakona o cestama, kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste potrebno promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada donosi odluku da se sukladno lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra (stavak 1.), Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske (stavak 4.), a osoba ovlaštena pokrenuti postupak promjene granice pomorskog dobra dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama (stavak 5.).

10.3. Prema članku 120. Zakona o cestama, odredba članka 43. primjenjuje se i na zemljišta koja se po posebnom zakonu smatraju pomorskim dobrom ili lučkim područjem na kojima je već izgrađena javna cesta ili je započeta gradnja ili je po posebnim propisima izdana dozvola za građenje i rekonstrukciju javne ceste do dana stupanja na snagu toga Zakona.

10.4. Prema članku 31. ZPDML-a, suglasnosti na geodetske elaborate čija je provedba posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, za nekretnine koje su u službenim evidencijama katastra i zemljišnih knjiga upisane kao pomorsko dobro te za sve nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro prema članku 6. ovoga Zakona, a još nisu kao takve upisane kao pomorsko dobro, daje Ministarstvo.

11. S obzirom na citirane odredbe, pravno shvaćanje zauzeto u pobijanim rješenjima ne može se prihvatiti.

12. Naime, opća dobra, među koja spada i pomorsko dobro, su po svojoj pravnoj prirodi dobra koja nisu u režimu vlasništva pa kao takva ne mogu biti ni u čijem vlasništvu i osnovna odlika im je da su podjednako dostupna svima za korištenje (koje spada u njihovu redovnu uporabu). Stoga se kod korištenja općih dobara koje na bilo koji način sužava te granica opće upotrebe potrebno zaštiti javni interes, a o čemu vodi brigu Republike Hrvatska. Pored toga, ZPDML u članku 6. koje je u pogledu pomorskog dobra lex specialis, određuje da upotreba ili korištenje pomorskog dobra može biti: opća upotreba, posebna upotreba i gospodarsko korištenje. Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje potrebno je dobiti koncesiju ili koncesijsko odobrenje što predstavljaju pravne institute koji podliježu posebnoj proceduri donošenja te obvezuju koncesionara na plaćanje naknade za svoje ekskluzivno pravo korištenja.

13. Kako dakle pomorsko dobro ne može biti u vlasničkom režimu, za bilo kakvu promjenu pa i prelazak u vlasnički režim jedinice lokalne samouprave (što se događa upisom nerazvrstane ceste), potrebna je prethodna odluka nadležnog tijela Republike Hrvatske o eventualnom izuzimanju pojedine nekretnine ili njenog dijela iz pojasa pomorskog dobra.

14. Prema shvaćanju ovog suda (kao i Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetog u odluci Rev-540/2025-2 od 29. listopada 2025.), za upis nerazvrstane ceste analogno su primjenjive odredbe članka 43. Zakona o cestama koje se odnosne na građenje, rekonstrukciju i održavanje javne ceste kada to može utjecati na granice pomorskog dobra na način da je nužno promijeniti granice pomorskog dobra i izvršiti prethodno brisanje pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, odnosno kad je, prema članku 120. Zakona o cestama, cesta već izgrađena. Odluku o tome donosi Vlada, na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra. Kada se ta nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra, mijenja se i njezin pravni status, odnosno ta nekretnina iz statusa općeg dobra prelazi u vlasničkopravni status. Odluka Vlade o promjeni granica pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja ceste stoga treba sadržavati i odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva RH odnosno pojedine jedinice lokalne samouprave. Iz navedenog proizlazi da je takva odluka Vlade isprava nužno potrebna za upis u zemljišnu knjigu uz Geodetski elaborat.

15. Dakle, polazeći od ustavnih i zakonskih odredaba kojima se štiti opće dobro, te od pravnog režima propisanog za javne ceste (odnosno u konkretnom slučaju nerazvrstane ceste), jasno proizlazi da promjena u vlasnički režim (ovdje spornim upisom u zemljišne knjige) nije moguća bez prethodnog prelaska iz režima općeg dobra u režim neotuđivog vlasništva. To stoga što je i prema odredbi članka 133. stavak 1. Zakona o cestama propisano da se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Dakle, zemljišnoknjižni sud bi mogao provesti upis neovisno o postojanju upisa vlasništva ili drugih stvarnih prava treće osobe, ali ne i zanemarujući upis općeg dobra, kako to pogrešno drži drugostupanjski sud. To stoga što konkretnom slučaju nije bilo upisano pravo vlasništva ili neko drugo stvarno pravo koje bi se moglo izbrisati, već je nesporno bilo upisano pomorsko dobro koje je opće dobro izvan pravnog prometa na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva niti bilo koje drugo stvarno pravo.

16. Ovakav zaključak u skladu je s prethodno citiranim odredbama 164. stavak 4. ZZK-a, prema kojem je za promjene koje bi utjecale na knjižna prava (a pomorsko dobro može se smatrati knjižnim pravom, odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1105/2009-2 od 3. studenog 2009.) potrebno priložiti ispravu prikladnu za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom, kao i s odredbom članka 31. ZPDML-a, prema kojoj suglasnosti na geodetske elaborate čija je provedba posredno ili neposredno vezana za pomorsko dobro, daje Ministarstvo.

17. U konkretnom slučaju, s obzirom na prethodni upis pomorskog dobra na spornim česticama, iz zemljišne je knjige bilo vidljivo da upis nije provediv tj. da postoji zapreka tom upisu. To stoga što je pomorsko dobro kao opće dobro (“res communes omnium”), stvar koja pripada svim ljudima te je u tom smislu neotuđivo, ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, što svakako predstavlja zapreku za upis u zemljišnu knjigu prava vlasništva na tom dobru, dok se postojeći pravni režim eventualno ne izmijeni i to odlukom onoga tko je jedini na to ovlašten, a to je Republika Hrvatska (prema članku 3. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „Narodne novine“ br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014).

18. Nastavno na navedeno, ističe se i stajalište revizijskog suda zauzeto u prethodno navedenoj odluci poslovni broj Rev-540/2025-2 od 29. listopada 2025., a prema kojem:

„Zemljišnoknjižni sud ne može dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pripajanje dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave bez pribavljene odluke nadležnog tijela Republike Hrvatske (Vlade Republike Hrvatske) o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, na temelju odredbi čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19) i čl. 131. i 132. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19).“

19. Slijedom svega navedenog, kako u predmetnom postupku nije bilo moguće udovoljiti upisu prema prijavnom listu katastra, i to jer bi time došlo do cijepanja nekretnina koje predstavljaju pomorsko dobro i pripajanje dijela površina tih nekretnina nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, i to bez pribavljene odluke nadležnog tijela RH, traženi upis nije provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, odnosno nisu ispunjene pretpostavke iz članka 117. stavak 2. ZZK-a.

20. Kako je žalba protiv pobijanog rješenja, kao i prvostupanjskog rješenja zemljišnoknjižnog referenta osnovana, valjalo je, primjenom odredbe članka 149. stavak 1. točka b) ZZK-a, preinačiti rješenje suca o prigovoru, odbiti prijedlog, naložiti brisanje provedenog upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja te brisanje zabilježbe žalbe.

21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 12. ožujka 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić