Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2263/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OTP banka d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupanog po punomoćniku Vedranu Aniću, odvjetniku u ANIĆ & ANIĆ odvjetničko društvo d.o.o., protiv tuženika ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3243/2024-5 od 5. ožujka 2025., dana 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3243/2024-5 od 5. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom pod točkom I. izreke održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pl-707/2023 od 5. srpnja 2024. kojim se nalaže tuženiku da tužitelju u roku od 8 dana namiri tražbinu u iznosu od 127,60 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. lipnja 2022. do isplate, dok je točkom II. izreke naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak postupka od 182,23 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, podredno da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu 127,60 eura na ime nepodmirenog dugovanja temeljem Ugovora o korištenju paketa usluga SENIOR i Ugovora o korištenju paketa usluga Welcome, iz čega slijedi da predmetni spor predstavlja spor male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. stavka 1. ZPP-a.

5. Odredbom čl. 467. st. 1. ZPP-a određeno je da se presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ZPP-a.

6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

7. Tuženik u žalbi navodi da izvod iz poslovnih knjiga nije vjerodostojna isprava u smislu Zakona o računovodstvu te da vjerodostojna isprava mora biti snabdjevena originalnom ovjerom ovlaštenog tijela pravne osobe, a ne preslikom ovjere kao što je ovdje slučaj, stoga da je tužbu trebalo odbaciti, odnosno platni nalog ukinuti.

8. Prema odredbi čl. 446. st. 1. ZPP-a, kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud će izdati nalog tuženiku da udovolji tužbenom zahtjevu (platni nalog). Prema odredbi čl. 452. st. 1. i 2. ZPP-a, ako tuženik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (čl. 446. i 447.) ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka, sud će najprije odlučiti o tom prigovoru. Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut će rješenjem platni nalog i nakon pravomoćnosti rješenja otpočeti raspravljanje o glavnoj stvari, kad takvu raspravljanju ima mjesta. Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijeći će na raspravljanje o glavnoj stvari, a rješenje suda unijet će se u odluku o glavnoj stvari.

9. Prema odredbi čl. 31. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), vjerodostojna isprava je račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom, dok se računom smatra i obračun kamata.

10. Prema odredbi čl. 108. st. 1. i 3. ZPP-a, isprave koje se prilažu podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu. Ako je isprava priložena u prijepisu, sud će na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Kad je to potrebno, sud će odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.

11. Prema odredbi čl. 106.a st. 1. ZPP-a, podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Iznimno, državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici, punomoćnici iz članka 434.a ZPP-a, povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo, pravne osobe te fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku (stavak 5.).

12. U konkretnom je slučaju tužitelj kao pravna osoba u smislu citirane odredbe čl. 106.a st. 5. ZPP-a podnio podnesak u elektroničkom obliku, u prilogu kojeg je dostavio vjerodostojnu ispravu – izvadak iz poslovnih knjiga, u smislu citirane odredbe čl. 31. st. 1. OZ-a.

13. Žalbeni navodi tuženika da je tužitelj bio dužan dostaviti vjerodostojnu ispravu u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, odnosno da priložena vjerodostojna isprava nije vjerodostojna isprava u smislu računovodstvenih propisa, sadržajno predstavlja žalbeni razlog iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 452. st. 1. i 2. u svezi čl. 446. st. 1. ZPP-a zbog kojeg se predmetna presuda, sukladno citiranoj odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a, ne može s uspjehom pobijati, stoga isti nije razmatran.

14. Međutim, neovisno o navedenom, uzimajući u obzir obvezu tužitelja na podnošenje podnesaka (uključujući i podneske koji sadržavaju priloge) u elektroničkom obliku, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da bi, pored dostave skeniranog izvornika vjerodostojne isprave (izvoda iz poslovnih knjiga) elektronskim putem, inzistiranje na dostavljanju iste i u papirnatom obliku pod prijetnjom odbacivanja tužbe odnosno ukidanja platnog naloga, kako to u žalbi predlaže tuženik, predstavljalo pretjerani formalizam, posebice u situaciji kada tuženik nije tvrdio da bi postojalo odstupanje između skena isprave i njezinog izvornika. Uzgredno valja istaknuti i da tuženik u prigovoru protiv platnog naloga, a niti u daljnjem tijeku prvostupanjskog postupka, nije podnio zahtjev sudu da pozove tužitelja na podnošenje predmetne vjerodostojne isprave u izvorniku u smislu citirane odredbe čl. 108. st. 3. ZPP-a.

15. Slijedom svega navedenog, slijedi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je pozivom na odredbu čl. 9. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; dalje: ZOO) ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan, odnosno održao na snazi predmetni platni nalog u cijelosti.

16. Također je odluka o troškovima postupka, koju tuženik žalbom određeno ne pobija, ocijenjena u cijelosti zakonitom i pravilnom.

17. Stoga je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Zagrebu 12. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ksenija Jakovčević