Poslovni broj: Usž-4542/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Sanje Štefan i Silvija Čovića, članova vijeća, te sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Milan Jurčević, odvjetnik iz Splita, Trg Hrvatske bratske zajednice 3A, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-76/2025-8 od 18. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-76/2025-8 od 18. kolovoza 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Uvodno naznačenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-211-03/24-07/3605, urbroj: 511- 12-32-24-1 od 11. prosinca 2024. Rješenjem prvostupanjskog suda istog poslovnog broja i datuma odbijen je prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, odnosno za odgodu izvršenja rješenja tuženika od 11. prosinca 2024. do pravomoćnog okončanja upravnog spora (točka I. izreke). U točki II. izreke tog rješenja se odbija zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

2. Protiv navedene presude i rješenja tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno svih razloga propisanih u članku 126. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. – dalje: ZUS). Tužitelj prigovara i pravilnosti odluke o troškovima upravnog spora.

Tužitelj u žalbi prije svega upire na bitnu povredu pravila sudskog postupka, tvrdeći da mu nije dana mogućnost sudjelovati u postupku, tj. izjasniti se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima bitnim za pravilno rješavanje predmetne stvari. Dodaje da mu je onemogućeno sudjelovanje i u upravnom postupku, čemu je izričito prigovarao tijekom upravnog spora, ukazujući pri tome na mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP). Dodaje da je prvostupanjski sud odbio sve tužiteljeve dokazne prijedloge, bez obrazloženja razloga za takvo postupanje, a uslijed čega je došlo do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Napominje da se tijekom upravnog postupka i spora nije utvrdilo pravo stanje stvari, što je protivno načelu utvrđivanja materijalne istine, koje je grubo povrijeđeno, a i na štetu imovinskih interesa tužitelja. Konačno dodaje da je došlo do povrede prava na pošteno suđenje i pristup sudu kao njegov sastavni element, tj. do povrede ustavnih i konvencijskih prava.

Tužitelj ukazuje i na dosljednu praksu tuženika koji je u postupcima oduzimanja vozačke dozvole uvijek pozivao stranku, omogućio joj da se izjasni o bitnim pitanjima, a o tome je sastavljena javna isprava, zapisnik, što je u konkretnom slučaju tuženik propustio učiniti i povrijedio tužiteljeva procesna prava.

Zaključno, tužitelj smatra da je uslijed navedenih povreda donesena nezakonita presuda, a jer su opisani propusti doveli do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te slijedno tome i do povrede mjerodavnog materijalnog prava. Tužitelj predlaže da ovaj Sud poništi prvostupanjsku presudu, otkloni navedene nedostatke te sam riješi o meritumu predmetne stvari, a podredno da poništi presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Tužitelj u žalbi traži i naknadu troška žalbenog postupka u pobliže naznačenom iznosu.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu u bitnom ostaje kod navoda već iznesenih u odgovoru na tužbu od 28. travnja 2025.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost prvostupanjske presude, kao i postupka koji joj je prethodio, u granicama žalbenih razloga, pazeći na razloge ništavosti po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS-a, Sud je ocijenio da žalbeni navodi kojima se presuda pobija nisu osnovani, a niti postoje razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja pobijane presude proizlazi da je tužitelju rješenjem tuženika od 11. prosinca 2024. ukinuta i oduzeta vozačka dozvola, serijskog broj: [serijski broj], pozivom na odredbu članka 286. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U stadiju žalbenog postupka i dalje je sporno pitanje jesu li ispunjene zakonom propisane pretpostavke za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole tužitelju. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je tužitelj na temelju pravomoćne presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu, broj: Pp-3998/2021-26 od 15. svibnja 2024., koja je postala pravomoćna 4. srpnja 2024. prikupio 16 negativnih prekršajnih bodova, a navedena presuda je tužitelju dostavljena 20. prosinca 2024., što znači da je postala izvršna. Na temelju navedene presude su tužitelju upisani negativni prekršajni bodovi u Operativnu evidenciju prekršaja, kao pravna posljedica osuda tužitelja – vozača motornog vozila.

7. Prvostupanjska presuda se temelji na mjerodavnim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, članku 48. ("Narodne novine", 70/19.), kojim je izmijenjen članak 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 51., kojim je izmijenjen članak 296. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Slijedom navedenog, na temelju utvrđenih činjenica te primijenjenih odredbi propisa proizlazi da je u predmetnom slučaju bilo zakonske osnove da se tužitelju ukine i oduzme vozačka dozvola pozivom na odredbu članka 286. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a zaključke i utvrđenje bitnih činjenica tuženika je sud prihvatio pravilnim. Razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan je sud naveo u obrazloženju presude, tj. dao je valjane, dostatne i relevantne razloge na kojima je utemeljio odluku.

9. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude pravilno istaknuo da je prema kogentnoj zakonskoj normi (članak 286. stavak 1. navedenog Zakona) pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz tog Zakona, upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju, a stavak 4. tog članka propisuje da će se vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.

10. U osvrtu na žalbene navode valja reći da je ovaj Sud ocijenio da je pobijana presuda donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu mjerodavnog prava. Neosnovan je i prigovor o bitnoj povredi pravila sudskog postupka, jer tijekom provedenog upravnog spora sud nije učinio bilo kakav propust koji bi utjecao na donošenje pravilne i zakonite presude.

11. Dodaje se da je sud u obrazloženju pobijanog rješenja iscrpno naveo razloge zbog kojih je prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe odbio kao neosnovan, prethodno utvrdivši da nisu ispunjene pretpostavke propisane u stavku 2. članku 26. ZUS-a. Prije svega sud ocjenjuje da bi odgoda izvršenja tuženikovog rješenja bila protivna javnom interesu, uvažavajući vrstu protupravnog ponašanja, tj. da bi bila protivna svrsi i cilju koji se odredbama navedenog Zakona želio postići, a to je specijalna i generalna prevencija vezano uz navedeno protupravno ponašanje.

12. U osvrtu na druge žalbene navode koji se tiču povrede ustavnih i konvencijskih prava, tj. prava na pošteno suđenje, valja reći da je prema ocjeni ovog Suda prvostupanjski upravni spor proveden u skladu s pravom na pošteno suđenje, kao i u skladu s načelom jednakosti oružja, koje zahtijeva pravičnu ravnotežu među strankama u procesnom smislu, ali ne podrazumijeva obvezu suda da prihvati svaki dokazni prijedlog stranke, već da joj omogući, pod uvjetima koji je ne dovode u podređen položaj u odnosu na drugu stranu u postupku, stvarno i djelotvorno osporavati sva relevantna utvrđenja javnopravnih tijela iz upravnog postupka koji je prethodio upravnom sporu. Dakle, radi osiguravanja načela jednakosti oružja u upravnom sporu, obveza je suda voditi postupak na način koji ne favorizira ni jednu stranu u sporu.

13. Primjenjujući navedena načelna stajališta na konkretan predmet, ovaj Sud zaključuje da okolnosti konkretnog slučaja ne traže tužiteljevo saslušanje, jer tužitelj niti ne osporava bitna utvrđenja tuženika, tj. da su u predmetnom slučaju ispunjene zakonom propisane pretpostavke za donošenje osporenog rješenja, tj. za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole tužitelju, uz druge navedene mjere. Sud prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da je u konkretnom slučaju tuženik pravilno proveo postupak, utvrdio bitne činjenice, odnosno da je na temelju već utvrđenog činjeničnog stanja bilo moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku. Zbog toga nije bilo potrebno provesti daljnji dokazni postupak, tj. saslušati tužitelja o okolnostima konkretnog slučaja, pa neosnovano prigovara tužitelj u pravcu prostupovnih povreda suda koje bi dovele u pitanje ostvarivanje tužiteljeva ustavnog i konvencijskog prava na pošteno suđenje.

14. Stoga je, ovaj Sud, ocijenivši da žalbeni navodi kojima tužitelj pobija prvostupanjsku presudu nisu s uspjehom osporili njezinu zakonitost, niti postoje razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke.

15. Odluka o trošku je utemeljena na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a. S obzirom da je žalba tužitelja odbijena, to je i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka trebalo odbiti kao neosnovan te riješiti kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 12. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Karlovčan-Đurović