Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-208/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska – Ministarstvo financija, OIB 18683136487, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama Građansko-upravni odjel, protiv protivnika osiguranja LČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Martini Pečenko, odvjetnici iz Svetog Ivana Zeline, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovr-992/2025- 5 od 4. prosinca 2025. godine, dana12. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovr-992/2025-5 od 4. prosinca 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:
„I. Na temelju ovršne isprave - rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačka županija KL: ... [broj] od **.**.2023., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska - Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, u iznosu od 7.924,35 eura (glavnica 6.766,49 eura i kamata 1.157,86 eura), te daljnje zatezne kamate na iznos glavnice od 6.766,49 eura tekuće od **.**.2023. do **.**.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od **.**.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, troška ovrhe u iznosu od 26,54 eura te troška ovog postupka osiguranja u iznosu od 200,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim od dana donošenja odluke pa do isplate, određuje se
osiguranje
uknjižbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, i to nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, zemljišno knjižni odjel Sveti Ivan Zelina, Zelina, zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], DOMA površine 8837 m2, [adresa] površine 8837 m2, k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 5708 m2, [adresa] površine 5708 m2, k. č. br. [katastarska čestica], DOMA površine 3474 m2, VOĆNJAK površine 2683 m2, KUĆA I GOSP. ZGRADA površine 291 m2, DVORIŠTE površine 500 m2, k. č. br. [katastarska čestica], KUČNJAK površine 7611 m2, LIVADA površine 7611 m2, k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 1500 m2, VINOGRAD površine 1500 m2, i k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 511 m2, ORANICA površine 511 m2, ukupne površine 27641 m2, 1. Vlasnički dio: 1/1 (prethodno: zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 1 jutro, 857 čhv, 8837 m2, k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], površine 1587 čhv, 5708 m2, k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA, I DVORIŠTE površine 966 čhv, 3474 m2, k. č. br. [katastarska čestica], LIVADA, KUĆNJAK, površine 1 jutro, 516 čhv, 7611 m2, k. č. br. [katastarska čestica], VINOGRAD, KUĆNJAK površine 417 čhv, 1500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 142 čhv, 511 m2, ukupne površine 2 jutra, 4485 čhv, 27641 m2, 1. Vlasnički dio: 1/1).
II. Nalaže se Općinskom sudu u Sesvetama, zemljišnoknjižni odjel Sveti Ivan Zelina, založno pravo iz točke I. izreke rješenja upisati na mjesto u prvenstvenom redu koje je osigurano zabilježbom pokretanja postupka upisanom pod prvenstvenim brojem upisa Z-982/2024 (sada broj Z-12136/2025).
III. Pri uknjižbi založnoga prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena.
IV. Uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.
V. Nalaže se Općinskom sudu u Sesvetama, zemljišnoknjižni odjel Sveti Ivan Zelina,
provedba ovoga rješenja.
VI. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi trošak ovog postupka osiguranja predlagatelja osiguranja u iznosu od 200,00 eura (dvije stotine eura), u roku od osam dana.“
2. Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. Ovršnog zakona (Narodne novine br.: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, dalje: OZ), uz prijedlog da se rješenje preinači i prijedlog za osiguranje odbije.
3. Žalba nije osnovana.
4. Protivnik osiguranja u žalbi protiv rješenja koje je u ovom postupku doneseno 24. siječnja 2024. pod posl. br. Ovr-67/2024. je istaknuo da nema prihoda niti imovine kojima bi mogao podmiriti dug, te da su nekretnine na kojima je određeno osiguranje, neophodne za život i stanovanje njega i obitelji.
5. Budući da je navedeni žalbeni navod onaj iz čl. 50. st. 1. t. 6. OZ, tj. da je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, ovaj sud je uputio prvostupanjski sud ispitati radi li se o nekretninama iz čl. 91. st 1. OZ koje ne mogu biti predmet ovrhe (poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.).
6. Prvostupanjski sud zaključuje, da je odredba čl. 91. st. 1. OZ neprimjenjiva budući da se u ovom postupku ne provodi prodaja nekretnine, uslijed čega protivnik osiguranja i članovi njegove obitelji (ili bilo koje druge osobe koje protivnik osiguranja ovlasti) mogu potpuno neometano obavljati poljoprivredne djelatnosti na istima, jer predmetne nekretnine po upisu založnog prava ne prelaze u posjed predlagatelja osiguranja već ostaju u isključivom posjedu protivnika osiguranja.
7. Pravo na dom protivnika osiguranja stoga ostaje potpuno neometano - ne dolazi u "miješanja" u isto, jer pravična ravnoteža ne može biti narušena provedbom ovog postupka budući da je isti dovršen upisom založnog prava u zemljišne knjige te ne dolazi do ikakvog miješanja predlagatelja osiguranja u posjed i pravo korištenja nekretnina od strane protivnika osiguranja.
8. Upis založnog prava ne blokira prodaju opterećenih nekretnina i protivnik osiguranja s istima može potpuno slobodno raspolagati - ukoliko protivnik osiguranja smatra da bi opterećenost založnim pravima faktički otežala prodaju ima mogućnost kupoprodaju dogovoriti na način da se kao dio toga pravnog posla provede brisanje založnog prava (korištenjem dijela kupovnine za podmirenje tražbine predlagatelja osiguranja),
9. Prisilni upis založnog prava u okviru ovog postupka osiguranja nije okolnost iz čl. 77. Ovršnog zakona (stjecanje založnog ili sličnog prava radi osiguranja tražbine na temelju pravnog posla) uslijed koje se u potencijalnoj ovrsi ne bi primjenjivala izuzeća propisana odredbama OZ-a (uključujući i izuzeće iz čl. 91. st. 1. OZ-a),
10. Zaključno, predlagatelj već ima uknjiženo založno pravo na predmetu osiguranja, u vrijednosti znatno većoj od vrijednosti tražbine iz ovog postupka (u protuvrijednosti od 16.911,51 eura), a protivnik osiguranja i dalje ima i mogućnost baviti se poljoprivrednom djelatnošću i koristiti nekretninu kao dom za sve generacije svoje obitelji.
11. Neosnovani su navodi žalbe, kojima se osporavaju takvi zaključci prvostupanjskog suda.
12. Upisom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ne dira se u posjed iste - čl. 304. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) propisano je da je na nekretninama moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku. Prema čl. 304. st. 1. ZV-a hipoteka je založno pravo koje se osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu.
13. U pogledu prava na dom, radi ispitivanja da li je isto povrijeđeno prvostupanjski sud je proveo test razmjernosti. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja –test razmjernosti. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja – negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji, odnosno neopravdano.
14. Predmetna pitanja su:
- je li miješanje utemeljeno na zakonu?
- je li miješanje usmjereno na postizanje „legitimnog cilja“?
- je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu?
Tako je zaključio da u konkretnom postupku nije moguće odgovoriti niti na prvo pitanje - "je li miješanje utemeljeno na zakonu?", budući da u tijeku postupka ne može doći do "miješanja" - protivnik osiguranja ni na koji način nije ograničen u posjedovanju i korištenju nekretnina koje su predmet postupka.
15. Pravo na dom stoga ne može biti povrijeđeno upisom založnog prava.
16. Radi potpunog pojašnjenja tih činjenica sud je zaključkom od 6. veljače 2024. obavijestio protivnika osiguranja da je posljednja radnja u postupku osiguranja upis založnog prava na njegovoj nekretnini, da se u postupku ne provodi prodaja nekretnine i s time povezano ispražnjenje nekretnine, stoga postupak nije moguće odgoditi te stambeni status protivnika osiguranja i njegove obitelji nije relevantan (u ovom postupku se ne oduzima posjed nekretnine već isključivo upisuje založno pravo).
17. Nadalje, sud je nadalje razmatrao opću osnovanost prijedloga za osiguranje od **.**.2024. te je utvrdio da je isti osnovan.
18. Pregledom izvornika ovršne isprave sud je utvrdio da ista predstavlja ovršnu ispravu iz čl. 23. st. 1. t. 4. OZ-a - ovršna odluka donesena u upravnom postupku koja glasi na ispunjenje novčane obveze, odnosno ovršnu ispravu iz čl. 140. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 42/2020, 114/2022) u vezi s čl. 23. st. 1. t. 7. OZ-a.
19. Odredba čl. 296. OZ-a propisuje da predlagatelj osiguranja na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja. Članak 297. st. 1. i 2. OZ-a dalje propisuju da se založno pravo na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi zasniva uknjižbom te da će se pri uknjižbi založnoga prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena.
19.1. Članak 290. OZ-a propisuje da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Prema čl. 39. st. 1. OZ-a, u primjeni na temelju čl. 290. OZ-a, prijedlog za ovrhu mora sadržavati ovršni zahtjev u kojemu će biti naznačena naznaka ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim ovrhu treba provesti, prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe. Stavak 3. te odredbe propisuje da ovršni zahtjev mora sadržavati naznaku ovršne isprave, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbinu čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim ovrhu treba provesti, prema potrebi predmet u odnosu na koji ovrhu treba provesti i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe, a kojem je zahtjevu u konkretnom slučaju u cijelosti udovoljeno.
20. Radi toga, iako odredbama OZ nije izričito isključena primjena čl. 91. OZ, u predmetima radi osiguranja, u konkretnom slučaju nema mjesta zaključku da nekretnine koje su predmet osiguranja, ne bi mogle biti predmet osiguranja na temelju te odredbe (a što one već otprije jesu, radi osiguranja drugih tražbina).
21. Odluka o troškovima donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. ZPP.
22. Radi navedenog je, na temelju čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 12. ožujka 2026.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović
