Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-10168/2025.-4.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog UF, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.) u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split pod klasom: 211-07/25-5/16188 i ur.brojem: 511-12-24-25-1 od 24. lipnja 2025., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 9. ožujka 2026. u nazočnosti okrivljenika, a izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 12. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Okrivljeni UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i Z rođene N, rođen **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, stolar, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu 1.400,00 do 1.600,00 eura, neoženjen, otac jednog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
što je:
3. lipnja 2025. od 08:51 do 09:05 sati, u Splitu, Spinčićeva 1, počinio psihičko nasilje u obitelji spram svoje bivše izvanbračne partnerice ZF rođene 2023., na način da je istoj dok se nalazila u rodilištu Kliničkog bolničkog centra Split nakon poroda djeteta, poslao sa svog mobitela na njen mobitel, uvredljive whatsapp poruke sadržaja „odvratna si, gadiš mi se ženo, glupa si, M te jebo, svrako ružna izjebana, kako si mi se zgadila jebo te E“, čime je kod oštećene prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva,
dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona,
pa se okrivljeniku na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) EURA.
Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine iste u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 50,00 (pedeset) eura u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je pod uvodno citiranim brojem, optužni prijedlog protiv okrivljenog UF, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Okrivljenik je očitujući se o krivnji za prekršaj koji mu se stavlja na teret izjavio da se smatra krivim.
2.1. Okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da je točno da je 3. lipnja 2025. u 08:30 sati sa svog mobitela poslao ZF, a koja je dan prije u KBC-u Split rodila njihovo dijete, na njen mobitel whatsapp poruke sadržaja koji je citiran u optužnom prijedlogu: "odvratna si, gadiš mi se ženo, glupa si, švrako jedna izjebana, zgadila si mi se, jebo te E, M te jebo". Žao mu je zbog toga što je napravio. Da se isto sigurno neće ponoviti, nije opravdanje, ali to je učinio u afektu jer mu ZF nije dala da dođe vidjeti dijete u rodilište. Inače, između njega i ZF se vodi sudski postupak vezano za viđanje djeteta, a on može i viđa dijete tri puta tjedno u dogovoru s njom.
3. Sud je na temelju članka 121. Prekršajnog zakona izdvojio iz spisa predmeta dijelove službenih zabilješki Policijske postaje Sinj od 4. i 20. lipnja 2025. u kojima su sadržani obavijesni razgovori s građanima kao nezakonite dokaze.
3.1. Sud je u dokaznom postupku pročitao neizdvojene dijelove službenih zabilješki Policijske postaje Sinj od 4. i 20. lipnja 2025., pisanu korespondenciju preko „whatsapp“ aplikacije između okrivljenika i ZF, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom i obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja.
3.2. Sud je u dokaznom postupku ispitao žrtvu ZF kao svjedokinju, a koja je iskazivala bez prisutnosti okrivljenika jer je kao žrtva iskoristila tu zakonsku mogućnost, a koja je prihvaćena.
3.3. Svjedokinja ZF je u svom iskazu izjavila da joj je UF bivši izvanbračni partner s kojim je 2. lipnja 2025. dobila zajedničko dijete. Da su oko šest do sedam mjeseci zajedno živjeli, a koju vezu je okončala s obzirom da više nije mogla trpjeti njegovo ponašanje prema njoj, a koje je bilo pretežito manipulativno. Prije nego se dijete rodilo, okrivljenik joj je znao reći da sama odgaja dijete, neka se rodi s hendikepom i slično. Kad se dijete rodilo, njen otac je obavijestio okrivljenika o rođenju djeteta, ali kako je bila iscrpljena nakon poroda, rekla mu je da dođe idući dan, a on je unatoč tome inzistirao da odmah dođe, pisao joj je svakakve uvredljive poruke preko „whatsapp“-a, a od kojih poruka je osjećala pritisak, strah, osjećala se jako loše i doista ju je uvrijedio tim porukama, a posebno je uvrijedilo kad joj je napisao da je švraka, ružna izjebana, da se ostalih riječi više ne može sjetiti. Tada je bila u rodilištu i njeni roditelji su podnijeli prijavu policiji kad su saznali kako je okrivljenik postupio prema njoj, a nakon tog događaja je podnijela tri prijave zbog uvredljivih poruka koje joj je dotični pisao.
3.4. Na pitanje suda je li s okrivljenikove strane bilo ikakvog drugog nasilja, svjedokinja je odgovorila da je okrivljenik nije nikada fizički napao, ali je pisao poruke koje joj stvaraju nelagodu i strah. Na pitanje suda je li okrivljenik viđa dijete, svjedokinja je odgovorila potvrdno te je dodala da okrivljenik viđa dijete po privremenoj mjeri Centra tri puta tjedno tri mjeseca, ali neovisno o tome, da nema ništa protiv toga da dotični viđa dijete. Međutim, dok je dijete imalo dva mjeseca okrivljenik bi došao vidjeti dijete pa bi je omalovažavao, dojila bi dijete, a on bi prigovarao zbog čega se dijete ne može igrati i slično i ne želi da dijete ispašta zbog njegovog ponašanja jer to sigurno osjeti. Da želi reći, ako se okrivljenik bude ponašao normalno, onda nema ni razloga da ne viđa dijete.
3.5. Nakon što je sud pročitao okrivljeniku sadržaj iskaza ispitane svjedokinje ZF, okrivljenik je izjavio da nije točno to što ZF navodi kada opisuje njegov odnos kad dođe u kuću vidjeti dijete i postavlja pitanje koji to normalan roditelj ne bi dopustio da se dijete ne doji i slično. Da je već postavio takav zahtjev da dijete viđa bez prisutnosti majke ZF. Još jednom izražava žaljenje zbog svega što je napisao i da se to neće ponoviti.
3.6. Sud je na kraju dokaznog postupka pročitao izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenika.
4. Na temelju prekršajne evidencije utvrđeno je kako je okrivljenik pravomoćno kažnjavan iz Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji, i to:
- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-1013/2026 od 2. veljače 2026. kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (pravomoćna 14. veljače 2026.),
- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-13106/2025 od 30. siječnja 2026. kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (pravomoćna 18. veljače 2026.).
5. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika koji je u cijelosti priznao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret i što je potvrđeno u dokaznom postupku, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, zbog čega ga je Sud proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću kaznu.
6. Odredbom članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji propisano je: Nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
7. U postupku nije sporno da su okrivljeni UF i žrtva ZF u inkriminirano vrijeme bili bivši izvanbračni partneri (isti su i roditelji zajedničkog djeteta) te stoga u smislu članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenik i žrtva predstavljaju osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.
7.1. U postupku nije sporno da je okrivljenik 3. lipnja 2025. sa svoga mobitela, a putem aplikacije „whatsapp“, poslao poruke žrtvi ZF sljedećeg sadržaja: „odvratna si, gadiš mi se ženo, glupa si, M te jebo, svrako ružna izjebana, kako si mi se zgadila jebo te E“.
7.2. Navedeno utvrđenje suda proizlazi iz okrivljenikove obrane i pisane korespondencije preko „whatsapp“ mobilne aplikacije između okrivljenika i ZF.
7.3. Iz iskaza ispitane svjedokinje – žrtve ZF, čiji je iskaz u vezi odlučnih činjenica bio jasan, uvjerljiv i okolnosan, proizlazi kako ju je sadržaj predmetnih poruka uvrijedio, osjećala se jako loše, osjećala je pritisak i strah. Osim navedenog, Sud ističe da se i po objektivnim kriterijama radi o vulgarnom načinu komunikacije od strane okrivljenika koji takvim porukama svakako može izazvati povredu dostojanstva osobe kojoj su upućene, a u konkretnom slučaju se radi o osobi ZF koja je neposredno prije predmetnog događaja rodila njihovo zajedničko dijete i nalazila se u rodilištu, a okrivljenik je pogrdno naziva svrakom ružnom izjebanom, te je i sama svjedokinja u svom iskazu izjavila da su je upravo te riječi posebno uvrijedile.
7.4. Slijedom navedenog, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik opisanim postupanjem ostvario sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona jer je riječima citiranim u izreci ove presude, a koje su bile upućene žrtvi ZF, povrijedio i uznemirio žrtvu ZF.
8. Sud je u činjeničnom opisu prekršaja, a u skladu s rezultatima provedenog dokaznog postupka, napravio manje izmjene i to na način da je umjesto 2. lipnja 2025. kao dan počinjenja prekršaja naveo 3. lipnja 2025. te je precizirao vremenski period u kojem su poruke upućivane kao i da se ne radi o SMS nego „whatsapp“ porukama, a čime nije povrijeđen objektivni identitet presude i optužbe.
9. Nakon što je Sud okrivljenika proglasio krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljeniku.
10. Kažnjivom odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
11. Određujući vrstu i visinu kazne okrivljeniku, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, kako olakotne, tako i otegotne. Sud je okrivljeniku kao otegotno uzeo u obzir što je već dva puta pravomoćno kažnjavan iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a što proizlazi iz pravomoćnih sudskih odluka citiranih u odlomku 4. ove presude i što ga čini specijalnim povratnikom u činjenju istovjetnih prekršaja te što je počinio teški prekršaj, a čije se težina ogleda u tome što je zakonodavac propisao mogućnost izricanja kazne zatvora do 90 dana. Osim priznanja djela i žaljenja zbog njegovog počinjenja, Sud nije utvrdio postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti. S obzirom na navedene okolnosti te uzimajući u obzir vrlo izražene zahtjeve generalno preventivnog djelovanja i imajući na umu općeprihvaćenu „nultu stopu“ tolerancije na nasilje, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu iznad propisanog posebnog zakonskog minimuma novčane kazne, i to u iznosu od 1.000,00 eura jer smatra kako ga novčane kazne koje su mu do sada izricane u najmanjim iznosima nisu odvratile od činjenja prekršaja te Sud smatra kako će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja iz članka 32. i opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona.
11.1. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od jednog mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
12. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljeniku određeni u iznosu od 50,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenu ovog Suda primjereno složenosti i trajanju postupka kao i imovnom stanju okrivljenika.
U Splitu 10. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marija Đirlić, v.r.
Zrinka Krečak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku,
2. ovlaštenom tužitelju,
3. žrtvi – ZF,
4. u spis.
