Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4993/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PZC BROD d. o. o. Slavonski Brod, kao pravne osobe i JŠ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 38.a stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu („Narodne novine“, broj: 75/13, 36/15, 46/17, 152/22), odlučujući o žalbi okrivljenika PZC BROD d. o. o. Slavonski Brod, kao pravne osobe i JŠ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Požegi, Prekršajnog odjela, poslovni broj: Pp-148/2024-4 od 7. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okrivljenika PZC BROD d. o. o. Slavonski Brod, kao pravne osobe i JŠ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenici PZC BROD d. o. o. Slavonski Brod, kao pravna osoba i JŠ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi
oslobađaju se od optužbe
da bi 24. listopada 2023. oko 14,40 sati, u mjestu Blacko
- dopustili vozaču TŠ da prikrije i zataji podatke kartice vozača, na način da su dopustili istom da navedenog dana upravlja teretnim vozilom marke "Mercedes" reg.ozn.[registarska oznaka], koje je bilo opremljeno digitalnim tahografom, a kojemu je bilo pridodano priključno vozilo marke "Schwarzmuller" reg. ozn. [registarska oznaka] kojom prilikom je utvrđeno kako je isti dana 26. rujna 2023. rukovao karticom vozača na način da je doveo do prikrivanja i tajenja podataka zapisanih na kartici vozača odnosno isti je navedenog dana 10:06 sati iz tahografskog uređaja izvadio karticu vozača te bez kartice upravljao vozilom 46 minuta, a nakon čega je u tahografski uređaj u 10:58 sati umetnuo karticu vozača,
- dopustili vozaču TŠ da prekorači vrijeme vožnje, na način da su dopustili istom da navedenog dana upravlja teretnim vozilom marke "Mercedes" reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo opremljeno digitalnim tahografom a kojemu je bilo pridodano priključno vozilo marke "Schwarzmuller" reg. oznake [registarska oznaka] kojom prilikom je utvrđeno kako je isti dana 26. rujna 2023. u vremenu od 06:10 sati do 15:37 sati prekoračio razdoblje vremena vožnje od maksimalnih 4,30 sati za 3 sata i 47 minuta jer je u navedenom vremenu ostvario ukupno 8 sati i 17 minuta vožnje, a nakon razdoblja vožnje od 4,30 sati bio je dužan prekinuti vožnju na minimalno 45 minuta,
dakle, da bi postupili protivno odredbi članka 38 A stavak 1. točka 2. i članka 44 A. stavak 1.točka 5. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu,
čime da bi počinili prekršaj kažnjiv po članku 38.a stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. i članku 44.a stavku 1. podstavku 5. i stavku 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.
II. Uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, žalba okrivljenika postala je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okrivljenici PZC BROD d. o. o. Slavonski Brod, kao pravna osoba i JŠ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 38.a stavka 1. točke 2. (pravilno: podstavka 2. i stavka 2.) i članka 44.a stavka 1. točke 5. ( pravilno: podstavka 5. i stavka 2.) Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, činjenično opisanih u izreci presude i primjenom članka 37. Prekršajnog zakona kažnjeni novčanim kaznama u iznosima od 2.400,00 eura pravna osoba i 1.200,00 eura odgovorna osoba, uz propisno upozorenje da će se novčane kazne smatrati plaćenima u cjelini ako u roku za plaćanje plate dvije trećine izrečenih kazni.
1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
2. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
2.1. U žalbi osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane presude.
2.2. Žalitelji predlažu da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djela, na način kako su činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nisu prekršaji.
4.1. Naime, odredbom članka 38.a stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu propisano je da će se za prekršaj kazniti počinitelji pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi „ako narede, dopuste ili omoguće da vozač prikrije, taji ili uništi podatke zabilježene na tahografskom listiću ili podatke pohranjene u tahografu ili kartici vozača ili podatke ispisane s tahografa, rukuje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača na način koji može dovesti do prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka i/ili ispisanih informacija, ili se u vozilu nalazi uređaj koji bi se mogao koristiti u navedene svrhe (članak 32. stavak 3. Uredbe (EU) br. 165/2014 ili članak 12. stavak 8. AETR-a)“.
4.2. Nadalje, odredbom članka 44.a stavka 1. podstavka 5. i stavka 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu propisano je da će se za prekršaj kazniti počinitelji pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi „ako narede, dopuste ili omoguće da vozač prekorači vrijeme vožnje za više od jednog sata i 30 minuta (članak 7. Uredbe (EZ) br. 561/2006 ili članak 7. AETR-a).“
4.3 Iz takvih zakonskih opisa navedenih prekršaja proizlazi da djela mogu biti počinjena naredbom, dopuštenjem ili omogućavanjem vozaču da rukuje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača na način koji može dovesti do prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka, te naredbom, dopuštenjem ili omogućavanjem da vozač prekorači vrijeme vožnje za više od jednog sata i 30 minuta. Međutim, u činjeničnim opisima djela u izreci pobijane presude, kao i u prekršajnom nalogu koji je po prigovoru okrivljenika zbog poricanja prekršaja postao optužni prijedlog, nije navedeno na koji su način okrivljenici to dopustili.
4.4. Za ocjenu jesu li ostvarena obilježje prekršaja dopuštanjem nužno je u činjeničnom opisu navesti u čemu se ono sastoji te nije dovoljno samo navesti zakonsko obilježje prekršaja jednim od tri moguća načina počinjenja prekršaja (ovdje je to „dopustili“). Stoga činjenični opisi prekršaja koji navode samo zakonsko obilježje prekršaja, bez opisa kako je konkretno zakonsko obilježje ostvareno, ne sadrže obilježje prekršaja ( istovjetno stajalište iskazano u Presudi Vrhovnog suda RH od 11. studenoga 2025., broj: Kzz-30/2025-3).
5. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. S obzirom da činjenični opisi prekršaja ne sadrže način ostvarenja zakonskog obilježja terećenih prekršaja (nije navedeno kako su to okrivljenici vozaču dopustili protupravno postupanje), ostvarena je povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona jer djela, na način kako su činjenično opisana u izreci presude, nisu prekršaji
7. Stoga je ovaj sud po službenoj dužnosti preinačio prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenike oslobodio od optužbe za djela opisana u izreci, primjenjujući članak 182. točku 1. Prekršajnog zakona.
8. Uslijed ove odluke žalba okrivljenika postala je bespredmetna.
9. Kako su okrivljenici oslobođeni od optužbe za terećeno djelo, to je temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona u pogledu troškova prekršajnog postupka odlučeno da isti padaju na teret proračunskih sredstava.
10. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 12. ožujka 2026.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Katica Lučić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Požegi u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
