REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2061/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DŠ, zbog prekršaja iz članka 1002. stavka 1. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19), odlučujući o žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Pp-4425/2024-3 od 28. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar, te se prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik DŠ oslobođen je od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), zbog prekršaja iz članka 1002. stavka 1. Pomorskog zakonika, činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

1. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud u bitnom navodi kako iz činjeničnog opisa djela navedenog u optužnom prijedlogu ne proizlazi postojanje djela, s obzirom da u činjeničnom opisu nije naveden provedbeni propis koji čini bitno obilježje djela, slijedom čega djelo opisano na takav način nije prekršaj.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu u bitnom navodeći kako u predmetnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za oslobađanje okrivljenika od optužbe. Žalitelj predlaže da se žalba, iz iznesenih razloga, prihvati.

3. Žalba je neosnovana.

4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da odlukom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Žalitelj iznesenim žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnu primjenu materijalnog prava. Naime, i po mišljenju ovog suda, prvostupanjski je sud osnovano utvrdio da djelo prekršaja činjenično opisano u prekršajnom nalogu tužitelja koji je po prigovoru okrivljenika podnijetom zbog poricanja prekršaja postao optužni prijedlog po propisu nije prekršaj.

5. 1. Naime, činjeničnim opisom prekršaja terećeno djelo u bitnom je opisano time da bi okrivljenik kritične zgode glisirao unutar 300 m od obale, odnosno glisirao na udaljenosti od 100 m od obale, međutim nije naveden provedbeni propis, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.2. Člankom 1002. stavkom 1. Pomorskog zakonika propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133.). Člankom 133. citiranog Zakonika propisano je da zapovjednik i član posade moraju obavljati poslove na brodu, brodici ili jahti, u skladu sa svojim dužnostima propisanima tim Zakonikom, drugim propisima i pravilima navigacije, te drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša, dakle sukladno Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom („Narodne novine“, broj: 79/13,140/14, 57/15) koji u članku 48.a 2. propisuje da motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu ploviti s hidrodinamičkim uzgonom, odnosno glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojemu istima nije zabranjeno ploviti s hidrodinamičkim uzgonom (glisirati).

6. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa stoga nije dostatan opis sadržan u izreci pobijane presude u kojem nije naveden provedbeni propis na temelju kojeg su određena pravila pri glisiranju, a bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju.

2. Naime, ta se pravila utvrđuju se na temelju posebnog propisa, te je konkretna odredba Pomorskog zakonika blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koji propis nije naveden u činjeničnom opisu djela.

7. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis - pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, to djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret optuženjem nije prekršaj.

8. Stoga je žalbu tužitelja valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe za predmetni prekršaj potvrditi.

9. Zbog izloženih razloga trebalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 12. ožujka 2026.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.

Suglasnost ovog otpravka s izvornikom ovjerava

Upraviteljica zajedničke sudske pisarnice

JŠ