Poslovni broj: Us II-293/2025-6
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa odvjetnica Zrinka Prlić, Zagreb, Kaptol 21, protiv rješenja tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, OIB: 68011638990, Zagreb, Trg žrtava fašizma 3, klasa: UP/II-008-07/25-01/442, urbroj: 401-01/10-25-2 od 3. studenoga 2025., radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, klasa: UP/II-008-07/25-01/442, urbroj: 401- 01/10-25-2 od 3. studenoga 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, Rijeka, klasa: UP/I-600-01/25- 01/38, urbroj: 2170-56-02-25-01 od 27. ožujka 2025. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja odbijen je zahtjev tužitelja za dostavu cjelokupne dokumentacije koja je predana na uvid višoj savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje prilikom vršenja stručno-pedagoškog nadzora nad radom podnositelja.
2. Tužitelj u tužbi navodi da je tražio dostavu svih dokumenata i zapisa u kojima su obrađeni njegovi podaci uključujući e-mail korespondenciju i zapisnike telefonskih razgovora koji su se vodili o njemu, objašnjenje pravne osnove na temelju koje su njegovi podaci obrađivani i dostavljeni trećim osobama, podatke o primateljima kojima su njegovi podaci dostavljeni, mjere zaštite podataka koje su poduzete kako bi se osigurala zakonitost obrade te mogućnost ispravka ili brisanja podataka ako su netočni ili neprimjereno obrađeni. Prvostupanjsko se tijelo poziva na odredbu članka 23. stavka 6. točka 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a tuženik u obrazloženju svog rješenja navodi da se razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, ukupnog broja zahtjeva žalitelja zaprimljenih kod prvostupanjskog tijela te prirode informacije koje je žalitelj tražio u predmetnom zahtjevu ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Tuženik zaključuje da traženje uvida u cjelokupnu dokumentaciju ne predstavlja traženje informacija u smislu članka 5. stavka 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te paušalno navodi da je prvostupanjsko tijelo zakonito odbilo zahtjev tužitelja pozivajući se na odredbu članka 23. stavak 4. točka 4. Zakona. Tražene informacije odnose se na dokumente koji su predani na uvid višoj savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje te prvostupanjsko tijelo obrađuje i ima informacije o podnesenom zahtjevu tužitelja, ali njegovom zahtjevu nije udovoljilo iz nepoznatog razloga. Stoga tuženik i prvostupanjsko tijelo ukoliko su smatrali da predmetni zahtjev ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama trebali su omogućiti tužitelju uvid u spis predmeta. Upire na odredbu članka 3., članka 5. stavka 1. točka 3., članka 18. stavka 1. i 5. te članka 21. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također upire na odredbu članka 8. i 11. Zakona o općem upravnom postupku te smatra da se njegov zahtjev odnosi na pristup određenim i konkretnim informacijama koje mu je prvostupanjsko tijelo trebalo dostaviti. Predlaže da se provede dokaz njegovim saslušanjem i uvid u spis upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporenog rješenja. Predlaže poništiti rješenje tuženika i tijela prvog stupnja uz naknadu troškova upravnog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je žalba odbijena iz razloga jer je tuženik smatrao da je prvostupanjsko rješenje osnovano na zakonu iz drugih razloga , a ne i onih koji su u obrazloženju osporenog rješenja navedeni. Svi navodi tužbe koji se odnose na zlouporabu prava na pristup informacijama nisu relevantni jer je predmet ovog spora pitanje primjene odredbe članka 5. stavka 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Glede pozivanja tužitelja na odredbu članka 7. Zakona o općem upravnom postupku ističe da je tužitelja u prvostupanjskom postupku zastupao odvjetnik, a prvostupanjsko tijelo je i pozvalo tužitelja na ispravak zahtjeva pa neosnovano tužitelj navodi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Ističe da traženje uvida u cjelokupnu dokumentaciju ne predstavlja traženje informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uzimajući u obzir da tužitelj u zahtjevu za pristup informacijama od 14. veljače 2025., traži svu dokumentaciju koja je predana na uvid višoj savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje, odnosno da tužitelj nije ispravio navedeni zahtjev po zaključku prvostupanjskog tijela, to je tuženik zaključio da je osporeno rješenje osnovano na zakonu jer se ne radi o informaciji kakvu ima u vidu odredba članka 5. stavka 1. točka 3. Zakona. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti.
4. U očitovanju na odgovor na tužbu tuženika tužitelj navodi da činjenica da se tuženik u drugostupanjskom postupku pozvao na druge razloge ne oslobađa ga obveze da ti razlozi budu zakoniti, jasno obrazloženi i utemeljeni na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Također ako je tijelo smatralo da predmetni zahtjev ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama bilo je dužno omogućiti tužitelju uvid u spis, ustupiti zahtjev nadležnom tijelu ili potpuno jasno i argumentirano obrazložiti razloge odbijanja. Ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. veljače 2025. i od 6. ožujka 2025., zatražio od prvostupanjskog tijela dostavu dokumentacije koja je predana na uvid višoj savjetnici iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a koja se odnosi na tužitelja.
7. Prvostupanjsko tijelo je predmetni zahtjev odbilo imajući u vidu odredbu članka 23. stavka 6. točka 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj: 25/13., 85/15. i 69/22. - dalje ZPPI) smatrajući da tužitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
8. Tuženik je u obrazloženju osporenog rješenja naveo da se za sada ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da tužitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, međutim da se osnovano prvostupanjsko tijelo u obrazloženju osporenog rješenja pozvalo na odredbu članka 23. stavka 6. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Tom odredbom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. tog Zakona.
9. Prema odredbi članka 5. stavka 1. točka 3. ZPPI-a informacija je svaki podatak koju posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički , elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastaje u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
10. U konkretnom slučaju iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužitelj traži uvid u spis u kojem je priložena dokumentacija radi potrebe očitovanja u postupku stručno pedagoškog nadzora nad radom tužitelja, dakle, u postupku u kojem je tužitelj stranka , a što ne spada u doseg primjene naprijed citirane odredbe članka 5. stavka 1. točka 3. ZPPI-a.
11. Naime, odredbom članka 18. stavka 5. ZPPI-a, propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
12. Stoga je osnovano tuženik zaključio da je zahtjev tužitelja pravilno odbijen zbog neispunjavanja pretpostavki za ostvarivanje prava na pristup informacijama sukladno mjerodavnim odredbama ZPPI-a te žalbu osnovano primjenom odredbe članka 5. stavka 1. točka 3. i članka 18. stavka 5. Zakona odbio. Pritom je, a suprotno mišljenju tužitelja rješenje tijela prvog stupnja ocijenio u cjelini nakon čega je imajući u vidu podatke spisa predmeta ocijenio da se ne može prihvatiti tvrdnja prvostupanjskog tijela da tužitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, ali da se u konkretnom slučaju ne radi o informacijama kakve ima u vidu odredba članka 5. stavka 1. točka 3. ZPPI-a pri čemu je dao valjane, pravno relevantne razloge utemeljene na podacima spisa predmeta i pravilnoj primjeni odredaba materijalnog prava, koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
13. Konačno, neosnovano se tužitelj poziva na odredbe općeg postupovnog propisa budući je tužitelju u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja omogućeno da precizira svoj zahtjev koju mogućnost je tužitelj iskoristio na način da je ostao kod iste formulacije zahtjeva pa su neosnovani navodi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno odnosno da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava.
14. Kako dokazi koji već prileže spisu predmeta daju pouzdanu osnovu za donošenjem odluke u ovoj upravnoj stvari, nije bilo potrebe provođenju dokaza saslušanjem tužitelja na okolnosti navedene u tužbi.
15. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24), odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.
U Zagrebu, 11. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Marina Kosović Marković
