Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-7/2026-2

    R E P U B L I K A H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća te Jasne Smiljanić i Gordane Mihele Grahovac kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljene LZ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenog kao tužitelja MZ, izjavljenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-361/2025-18 od 12. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba oštećenog kao tužitelja MZ, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: Kov-361/2025-18 od 12. studenog 2025., na temelju članka 355. stavka 2. u vezi stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP) odbačena je optužnica oštećenog kao tužitelja MZ podnesena 27. ožujka 2025. i ispravljena 14. travnja 2025. po opunomoćeniku, odvjetniku Aleku Koniću, protiv okrivljene LZ zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ/11.

    2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio oštećeni kao tužitelj MZ, zastupan po opunomoćeniku Aleku Koniću, odvjetniku iz [adresa], zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i povrede Kaznenog zakona. Žalitelj je zatražio da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i vrati predmet vrati prvostupanjskom sudu radi ponovnog ispitivanja optužnice.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba oštećenog kao tužitelja je osnovana.

    5. Oštećenik kao tužitelj se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka navodeći da se pobijano rješenje temelji na stavu optužnog vijeća da činjenični opis navodnog kaznenog djela prijetnje ne sadrži subjektivni element, odnosno namjeru okrivljenice da zastraši oštećenika i njegovu obitelj. Prvostupanjski sud smatra da ovaj element nije naveden u činjeničnom opisu i da zato ne postoje zakonska obilježja kaznenog djela, a žalitelj drži da je ovakav zaključak pravno pogrešan i pokazuje pretjerano formalističko tumačenje zakona koje odstupa od ustaljene sudske prakse te da se ovakvim pobijanim rješenjem u potpunosti grubo krše prava i zaštita oštećenika pogodujući potpuno neosnovano i protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku. Žalitelj navodi sadržaj optužnice iz kojeg proizlazi da je okrivljenica izrekla prijetnju smrću riječima "Dosta mi ih je, majku im jebem, baciti ću bombu na njih". Ovakvim navodima riječ je o sadržaju koji objektivno predstavlja po stavu žalitelja ozbiljnu prijetnju usmrćenjem i koje se u praksi uvijek i bez iznimke smatra izrečenim s ciljem izazivanja straha te se namjera kod kaznenog djela prijetnje ne dokazuje ili ne opisuje formom, već da se utvrđuje iz objektivnih okolnosti i sadržaja izgovorenih riječi te kroz provedeni dokazni postupak, dok sama narav prijetnje eksplozivom upućuje da je svrha njezina izricanja izazivanje straha i uznemirenosti te se radi o ozbiljnoj prijetnji koju je oštećenik zasigurno tako i shvatio s obzirom da je predmetno djelo i prijavio te da je optužno vijeće prekoračilo granice ovlasti jer da je faktično ocijenilo da okrivljenica nije imala namjeru ustrašiti oštećenika, iako se radi o pitanju koje se može utvrditi isključivo kroz raspravu i dokazni postupak.

    6. Iz navedenih žalbenih prigovora proizlazi da nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP, već sadržajno žalba predstavlja žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud u pogledu odlučnih činjenica pogrešno utvrdio činjenično stanje.

    7. Naime, inkriminirani izričaj "Dosta mi ih je, majku im jebem, baciti ću bombu na njih" pogrešno prvostupanjski sud zaključuje da izostaje subjektivno obilježje kaznenog djela prijetnje "u namjeri ustrašivanja". Upravo iz inkriminirane prijetnje proizlazi namjera da će okrivljenica usmrtiti oštećenika i njemu bliske osobe čime je konkretizirano subjektivno obilježje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 s obzirom da iz činjeničnog supstrata privatne tužbe je razvidno da se radi o namjeri usmrćenja (bacanje eksploziva) što ima za posljedicu ustrašivanje, pa je pogrešno definirao prvostupanjski sud da izostaje namjera ustrašivanja.

    8. Slijedom iznijetog, činjenično stanje je pogrešno utvrđeno, a posljedično je povrijeđen i Kazneni zakon te je na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP valjalo prihvatiti žalbu oštećenika kao tužitelja, ukinuti pobijano rješenje te vratiti prvostupanjskom sudu koji će nastaviti postupak.

    9. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 10. ožujka 2026.

    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

    Siniša Pleše

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.