Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-24/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedinca, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Grad Buzet, Buzet, II. istarske brigade 11, OIB: 77489969256 i protustranke Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet, poslovni broj (Z-18647/2024- 7 od 26. rujna 2024.) Z-19249/2024 od 18. rujna 2025. godine, dana 10. ožujka 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranke Republike Hrvatske kao osnovana, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj. (Z-18647/2024-7 od 26. rujna 2024.) Z-19249/2024 od 18. rujna 2025. godine i rješava:

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja Grad Buzet radi uknjižbe prava vlasništva.

II. Nalaže se brisanje provedenog upisa i uspostava zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije provedbe rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet, pod poslovnim brojem Z- 18647/2024-7, kao i brisanje zabilježbe prigovora kao i brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buzet, poslovni broj Z- 18647/2024-7 od 26. rujna 2024. godine u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] određuje se zabilježba odbijenog prigovora.

2. Protiv ovog rješenja žali se protustranka iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23.- dalje ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22, 155/23.- dalje ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi da u odnosu na nekretnine koje su predmet prijedloga za uknjižbu prava vlasništva, iste su upisane kao općenarodna imovina s organom upravljanja N.O. Općine Buzet a prema kulturi upisanoj u zemljišnoj knjizi te nekretnine predstavljaju maslinjak i pašnjak, da iz uvjerenja o statusu čestica istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju proizlazi a su te nekretnine na dan 24. srpnja 1991. i na dan 16. listopada 1990. se nalazile unutar granica građevinskog područja Općine Buzet.

5. Prvostupanjski sud navodi da pretvorba društvenog vlasništva na poljoprivrednom zemljištu provedena je 24. srpnja 1991. kada je stupio na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91. -dalje ZPZ), a prema čl. 3. st. 1. tog Zakona na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska.

6. Navodi se da u čl. 2. tog Zakona propisano je što se smatra poljoprivrednim zemljištem u smislu tog zakona, a između ostalog, smatra se i ne izgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koji će utvrditi Skupština Općina. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, dok se ne dokaže suprotno. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko, ako još nije izgrađeno, uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bila upisana prije promjene u građevinskom zemljištu. Prvostupanjski sud navodi da u čl. 3. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 54/80…..53/90.) definirano je građevinsko zemljište kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i onog koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine, pa prvostupanjski sud zaključuje da iz te odredbe proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koji se nalaze unutar granica građevinskog područja, da to zemljište više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište, pozivajući se pri tom i na presudu VSRH Rev-597/2021. Prvostupanjski sud, dakle, zaključuje da poljoprivrednim zemljištem ne mogu se smatrati nekretnine koje su dokumentima poslovnog uređenja predviđena za neku drugu namjenu, a ne za iskorištavanje u svrhu poljoprivredne proizvodnje, pri čemu nije odlučno predstavljaju li te nekretnine u naravi poljoprivredno zemljište, pa kako sud zaključuje da predmetne nekretnine ne predstavljaju poljoprivredno, već građevinsko zemljište, sud zaključuje da pretvorba društvenog vlasništva na tom zemljištu nije izvršena na temelju ZPZ.

7. Ovakvo stajalište suda prvog stupnja je pogrešno.

8. Naime, u smislu citiranih odredbi ZPZ, poljoprivrednim zemljištem se smatra i neizgrađeno građevinsko zemljište, a što predmetno jeste, osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri a što utvrđuje skupština općine, a što ovdje nije slučaj.

9. Pri tom, nije odlučno da li je to zemljište prostornim planovima predviđeno za gradnju, s time da provedba poslovnih planova može biti razlog za izdvajanje iz poljoprivrednog zemljišta, ali se tim prostornim planom ne može mijenjati pravni status poljoprivrednog zemljišta, jer to ne predviđa ZPZ kao specijalni propis, a niti je predviđen kao temelj za stjecanje vlasništva odnosno promjenu o pravnom statusu zemljišta.

10. Pri tom, valja reći da prema Zakonu o lokalnom i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 90/92…..105/00. - dalje ZLSU) jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima nekretnina na svom području na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo, s obzirom da čl. 87. tog Zakona je propisano da općine, gradovi i županije utemeljenim zakonom o područjima županije, gradova i općina preuzimaju nekretnine čije su slijednik. Tim zakonom nije reguliran vlasnički status nekretnina koje su jedinice lokalne uprave i samouprave preuzele od svojih prednika.

11. Zbog navedenog, a temeljem čl. 149. st. 1. ZZK odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 10. ožujka 2026. godine

Sudac:

Marijan Vugić