Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2410/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb kao predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Ane Gradišek, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vedranu Staniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Stanić & Zrno j.t.d. u Osijeku, protiv tuženika Vodovod-Osijek d.o.o., Osijek, Poljski put 1, OIB: 4654507669, zastupanog po punomoćnici ČF, mag.iur., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pn-443/2015-195 od 31. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pn-443/2015-195 od 31. ožujka 2025., u dijelu pod toč. I., II., III. i V. izreke, te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II O trošku žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se naloži tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 175.300,60 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, te su odbijeni i eventualni tužbeni zahtjevi tužitelja kojima tužitelj traži da se naloži tuženom isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 119.848,70 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, te da se naloži tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 118.521,47 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, kao i zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 52.317,08 eura.
2. Ujedno se nalaže tužitelju isplatiti tuženiku, iznos od 3.620,36 eura, u roku od 15 dana, dok je djelomično odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 147,38 eura kao neosnovan.
3. Rješenjem suda prvog stupnja dopušta se preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari sukladno podnescima tužitelja od 15. prosinca 2016. i 6. ožujka 2018.
4. Protiv navedene presude žali se tužitelj, u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijana presuda ukine i traži trošak sastava žalbe.
5. U odgovoru na žalbu tužitelja tuženik predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
6. Žalba je osnovana.
7. Osnovani su žalbeni navodi, jer sud prvog stupnja nije pravilno utvrdio sve činjenice relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava.
8. Tužitelj svoj zahtjev temelji na činjenici da je kanalizacijski cjevovod koji prolazi nedaleko njegove obiteljske kuće, mehaničkih karakteristika podložan pucanju i taloženju materijala na unutarnjim stjenkama, te da je slijeganje tla ispod njegove građevine prouzrokovano vanjskim utjecajem, tj. protokom otpadne tehnološke vode u podzemlju kroz propusno tlo, a taj protok je prouzrokovala pukotina u sustavu betonske kanalizacije, što je djelovalo na proces ispiranja i odnošenja čestice ispod temelja i dovelo do oštećenja njegovog objekta, zbog čega više nije pogodan za stanovanje.
9. Tužitelj u svom iskazu navodi da je on vlasnik kuće koja je 2011. godine počela pucati, te se u njoj nisu mogla zatvarati vrata jer su zidovi popucali skroz iznutra, a unazad par godina zidovi kuće su se nagnuli i s vremenom se to stanje sve više pogoršavalo i pred kućom mu se uleglo zemljište. Prije nekog vremena vidio je susjede HF, koji stanuju prekoputa njega da ruše kuću i oni su mu rekli da tu prolazi nekakav kanal i da je to nastalo na njihovoj kući zbog vodovodnih cijevi i da je do oštećenja njihove kuće došlo zbog proteka vode pod velikim pritiskom, te da je cijev pukla i podriva temelje ispod kuće, a vidio je da je zemljište u dvorištu propalo, zbog čega je i na njihovoj kući došlo do oštećenja kakve je on imao na svojoj kući, i susjedi su zbog toga vodili postupak za naknadu štete protiv tuženika. Isto tako se prostim okom vidi da je ispred kuće ulegnuta cesta, te je uočio i rupu na cesti u koju je u dva navrata jedno deset do petnaest metara ispred njegove kuće propao autobus na cesti. On je kuću pokušao sanirati ali bezuspješno, jer se stanje sa pucanjem njegove kuće samo pogoršavalo, a zbog oštećenja se u kući više ne može živjeti.
10. Iz pravomoćne presude suda prvog stupnja broj P-2136/2010-28 od 19. ožujka 2012. vidljivo je da je tuženik dužan naknaditi štetu 1. tužitelju HF i 2. tužiteljici ŠF, susjedima tužitelja, a koja im je nastala zbog slijeganja tla kojem je uzrok oštećenja tečenje vode u podzemlju kroz propusno tlo, a koje tečenje je prouzročila pukotina u sustavu betonske kanalizacije, što je dovelo do ispiranja i odnošenja čestica ispod temelja kuće tužitelja, te je uzrok nastanka štete neodržavanje betonskog cjevovoda koji je do 2007. godine služio za odvođenje tehnološke vode, te koji je zbog svojih mehaničkih karakteristika bio podložan pucanju i taloženju materijala na unutarnjim stjenkama.
11. U ovom postupku sud prvog stupnja nije pravilno prosudio pitanje odgovornosti za nastupjelu štetu navodeći da tuženik nije odgovoran za štetu nastalu na kući tužitelja.
12. Naime sud prvog stupnja proveo je dva vještačenja i to po građevinskom vještaku BF i geotehničkom vještaku Goranu Maziji, a vještaci, iako su im nalazi i mišljenja različiti, nisu dali suglasan nalaz i mišljenje.
13. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da je nesporno kako je predmetna građevina tužitelja pretrpjela znatna oštećenja koja su uzrokovana prekomjernim i nejednakim slijeganjem temeljnog tla i temelja, te time i cijele konstrukcije, a trenutno stanje konstrukcije nije moguće sanirati zbog čega se preporuča uklanjanje građevine. Na temelju dostupnih spoznaja najizgledniji razlog pojave slijeganja tla je postojanje voda za otpadne tehnološke vode u neposrednoj blizini, te iako vod prolazi paralelno s predmetnom građevinom na udaljenosti od oko 31 metar, na okolnom terenu je vidljiva površina koja se prostire od trase voda prema predmetnoj građevini tužitelja, a ta činjenica upućuje na mogućnost širenja utjecaja ispiranja sitnih čestica tla, te dreniranja podzemnih voda od voda otpadnih tehnoloških voda, bez obzira na činjenicu da vod nije u funkciji od kraja 2016. godine. Predmetna građevina tužitelja pretrpjela je velike deformacije i pukotine, a ta činjenica potvrđuje širenje utjecaja voda otpadnih tehnoloških voda i na predmetnu građevinu.
14. Dopunama nalazu i mišljenju vještak se očitovao na primjedbe tuženika, te je naveo da trenutno stanje pukotina upućuje da su one nastale okvirno unazad jedne ili dvije godine i trenutno teče njihovo širenje, a prisutne su i horizontalne i vertikalne pukotine, te je najviše kombinacija obje vrste pukotina, odnosno one koje se rasprostiru dijagonalno po nosivim i nenosivim zidovima, a takve pukotine su karakteristične za slom zidova i naznaka prekomjernog lokalnog slijeganja temeljnog tla. Vrijeme izgradnje tehnološkog voda ne predstavlja bitnu činjenicu jer je u više slučaja potvrđeno ulegnuće tla tijekom i nakon njegove izgradnje i uporabe, odnosno i nakon prestanka korištenja, zbog čega smatra da izvršeno temeljenje predmetne građevine nije uzrok nastanku štete jer objekt tužitelja, kao i svi susjedni objekti, ima uobičajenu razinu i kvalitetu izgradnje i nije vjerojatna pojava ovakvih oštećenja nakon dugog perioda korištenja, a u slučaju lošeg temeljenja oštećenja na objektu pojavila se puno ranije. Stoga vještak predlaže iskapanje jame na području prekomjernog slijeganja u blizini predmetnog objekta u svrhu potvrde rezultata geotehničkog elaborata i razjašnjavanja razloga te pojave na tom području. Slaže se s činjenicom kako cjelokupna mreža kanalizacije u gradu drenira teren, spuštajući nivo podzemnih voda i vještak je mišljenja kako je to u predmetnom slučaju, na trasi tehnološkog voda došlo do izražaja iznad uobičajenih granica. Stoga smatra kako je tehnološki vod, dok je bio u funkciji, ispirao čestice tla oko samog voda, a od kada je izvan funkcije ponaša se kao drenažna cijev koja odvodi vodu (i podzemnu i oborinsku) i time smanjuje razinu podzemnih voda, čime omogućava veća slijeganja od uobičajenih. Postoji nekoliko kanala koje prolaze ulicom i paralelno s vodom tehnološkog voda, ali niti jedan od tih pravaca na terenu ne može se primijetiti, dok je ova površina jasno vidljiva i ta je činjenica jasan pokazatelj kako se tlo na ovom području prekomjerno deformiralo – slegnulo, a smjer prostiranja te površine povezuje predmetni objekt s trasom tehnološkog voda i ujedno presijeca zgradu na kućnom broju 7, susjeda tužitelja, pa je upravo iz tog razloga vještak predložio iskop u blizini predmetnog objekta.
15. U drugom provedenom vještačenju geotehnički vještak je dao nalaz i mišljenje u kojem je naveo da nastala oštećenja svoj uzrok imaju u sufoziji do koje je došlo ispiranjem podtemeljnog tla ispod kuće tužitelja, ali i susjednog objekta, a do nastalog ispiranja podtemeljnog tla nije došlo uslijed štetnog utjecaja kanalizacije tehnološke otpadne vode, kojoj je vlasnik tuženik, a koja infrastruktura se nalazi predaleko da bi imala utjecaj na objekt tužitelja, jer kada bi predmetna kanalizacija koja se ne koristi od 2006. godine bila uzrokom nastalih oštećenja, tada bi to podrazumijevalo da je došlo do ispiranja podtemeljnog tla na udaljenosti od gotovo 40 metara, a što se nije dogodilo. Snimkom kanalizacije oborinske odvodnje na koju je tužitelj spojen, pokazalo se kako ispred kuće tužitelja nema prekida izuzev manjeg puknuća neutvrđenih dimenzija, ali snimak instalacije kojima su objekti spojeni na glavni odvodni kanal oborinske odvodnje ne postoji. Za određivanje točne pozicije na kojoj je došlo do pucanja podtemeljno položene instalacije oborinske odvodnje potrebno je izraditi snimak iste, a nakon utvrđenja točne lokacije puknuća, potrebno je izvesti radove iskopa i utvrditi uzroke nastalih oštećenja, a jedna od pozicija na kojoj će sasvim sigurno biti potrebno izvršiti radove iskapanja nalazi se na nogostupu ispred kuće tužitelja. Objekt tužitelja ima znatno naruženu statiku i kao takav nije siguran za boravak ljudi.
16. Dopunski saslušana oba vještaka ostala su kod datih nalaza i mišljenja i dopuna tih nalaza, time da je geotehnički vještak naveo da je sufozija glavni uzrok oštećenja na kući tužitelja, ali ne iz razloga koji navodi tužitelj, nego iz razloga puknuće neke druge podtemeljne položene instalacije, a s obzirom na položaj tehnološkog voda, koji je položen na neparnoj strani [adresa], bilo bi logično da su štetan utjecaj prvenstveno imali objekti koji su najbliži mjestu i trasi položenog voda, a to su objekti neparnih brojeva u [adresa], od kojih je stradala samo jedna nekretnina, a na parnoj strani na kojoj se nalazi kuća tužitelja vještak smatra da je uzrok utjecaj nečeg ispred kuće tužitelja gdje se nalaza dva fekalna voda, pa je vještak siguran da šteta na kući tužitelja nije nastala od tehnološkog voda i isključuje mogućnost da je tehnološki vod iza kuće broj 7 uzrok nastanka štete na kući tužitelja, no ne isključuje mogućnost kako je došlo do puknuća neke od dvije položenih instalacija kanalizacije, pri čemu prednost daje onoj koja je bliža kući tužitelja, te navodi da se sa sigurnošću može utvrditi puknuće podtemeljno položene instalacije na mjestu ispred kuće tužitelja, u kojem slučaju bi se moglo utvrditi da li je uzrok u puknuću instalacije u vlasništvu tuženika, odnosno u spoju kanalizacijske cijevi objekta tužitelja s glavnim vodom tuženika, ili je uzrok u puknuću instalacija oborinske odvodnje.
17. Građevinski vještak nije se složio s nalazom geotehničkog vještaka u dijelu kojim je on naveo da je sufozija najviši izražaj imala na spoju kanalizacijskog priključka kuće tužitelja, s obzirom da to na terenu nije vidljivo, već se veća ulegnuća vide na jugoistočnom uglu od kojeg se ta ulegnuća protežu prema kućnom broju 7 na suprotnu stranu ulice. Iza kućnog broja 7 cijela trasa tehnološkog voda vidljiva je na terenu kao ulegnuće i od te trase dijagonalno od kućnog broja 7 prema kućnom broju 4, zgrade tužitelja, vidljiva su ista ulegnuća i zato vještak zaključuje da je najvjerojatnije posljedica sufozije tehnološki vod iza kućnog broja 7, te bi vjerojatno neka grana tog voda išla prema kućnom broju tužitelja. Stoga se i on slaže sa geotehničkim vještakom da se izvede iskop za utvrđivanje uzroka oštećenja na kući tužitelja i to na mjestu ispred kuće tužitelja, jer bi se iskopom utvrdila vrsta voda koji je puknuo, dok smatra da snimanje kamerom neće dati siguran rezultat.
18. Nakon što je provedeno snimanje kamerom traženih kolektora kao i vizualno kodiranje stanja postojećeg sustava i kućne instalacije objekt, geotehnički vještak se dodatno očitovao i naveo da nastala oštećenja na kući tužitelja definitivno imaju uzrok u sufoziji do koje je došlo ispiranjem podtemeljnog tla ispod kuće tužitelja, ali i susjednog objekta, te da do nastalog ispiranja podtemeljnog tla nije došlo uslijed štetnog utjecaja kanalizacije tehnološke otpadne vode, koja infrastruktura se nalazi predaleko da bi imala utjecaj na objekt tužitelja, pa vještak preporuča izvesti radove iskapanja ispred kuće tužitelja.
19. I građevinski vještak se dodatno očitovao nakon provedenog snimanja, te u svom nalazu naveo kako na snimljenim trasama ne postoji nedvojbeni pokazatelj uzroka prekomjernog slijeganja predmetne zgrade i okolnog terena, zbog čega se njegov zaključak da je potrebno izvršiti iskapanje instalaciju ispred objekta, nije promijenio, pa predlaže isto kao i geotehnički vještak iskop na površini između trase cijevi RO1- RO2 i predmetnog objekta.
20. Nakon što je ponovno provedeno utvrđivanje i vizualno kodiranje stanja snimanjem daljinskim upravljenom CCTV kamerom, dopunski se očitovao geotehnički vještak navodeći da je navedeno snimanje dodatno potvrdilo kako do nastalog ispiranja podtemeljnog tla nije došlo uslijed štetnog utjecaja kanalizacije tehnološke otpadne vode, nego da je do ispiranja podtemeljnog tla ispod kuće tužitelja došlo zbog instalacija koje su u vlasništvu tužitelja, a ne tuženika, pa odgovornost za nastala oštećenja tužitelju nije na tuženiku već na podtemeljnoj instalaciji ispod objekta tužitelja, a da će točnu poziciju, uzrok kao i obim nastalih oštećenja biti moguće utvrditi samo i jedino radovima iskapanja.
21. I građevinski vještak se dopunski usmeno očitovao na ročištu za glavnu raspravu održanom 28. travnja 2022. godine, nakon provedenog snimanja i složio se sa geotehničkim vještakom da je potrebno napraviti iskop ispred kuće tužitelja, a također smatra da treba dovršiti video detekciju internih instalacija u kući tužitelja na način da se instalacije prvo isperu, a cilj navedenog iskopa je utvrditi razlog ulegnuća navedene površine na temelju vizualnog pregleda strukture tla u iskopu, koja struktura eventualno može pokazati na koji način je došlo do sufozije tla i zašto, te je tom prilikom potrebno sačiniti fotoelaborat, time da je mjesto na kojem se treba vršiti iskop na zelenoj površini, a u slučaju potrebe proširenja može se isto napraviti i na dijelu uništene pješačke staze, a s takvim prijedlogom vještaka složile su se obje stranke.
22. Iz dopisa mjernoistraživačkog laboratorija za vodovod i kanalizaciju, od 3. studenog 2022. godine proizlazi da je izvršena ponovna kontrola odvodne instalacije unutar objekta [adresa] u [adresa], te je CCTV inspekcija odvodne inastalacije izvršena snimanjem iste iz podruma objekta prema izlazu odnosno spoju na kolektor, a snimanjem je utvrđeno da na instalaciji postoje 4 ogranka na profilu cijevi 150 mm KC. Isti ogranci definirani su na instalaciji u izvještaju sekcije kao i pregledom videozapisa, pa kako bi se utvrdilo stvarno stanje odvodnog sustava potrebno je na ograncima otvoriti radne jame da se može utvrditi stvarno stanje instalacije na definiranim ograncima, te kako bi znali stvarno stanje odvodnog sustava objekta potrebno je snimiti ogranke i utvrditi razlog zapunjavanja kolektora.
23. Nakon takvog dopisa mjernoistraživačkog laboratorija građevinski vještak je naveo da smatra takav prijedlog ispravnim i kako je svrsishodnije provesti te radove prije izvođenja radova iskopa ispred kuće tužitelja, koje su bile u planu, dok geotehnički vještak navodi da je to snimanje potvrdilo kako do nastalog ispiranja podtemeljnog tla nije došlo uslijed štetnog utjecaja kanalizacije tehnološke otpadne vode nego da je do ispiranja podtemeljnog tla ispod kuće tužitelja došlo zbog instalacija koje su u vlasništvu tužitelja a ne tuženika.
24. Ponovnim dopunskim saslušanjem vještaka na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 27. veljače 2025. godine građevinski vještak je ponovno naveo kako postoji potreba za dodatnim provođenjem vještačenja, jer smatra da se trebaju obaviti radovi iskopa u unutrašnjosti dijela kuće jer je to jeftiniji i jednostavniji način za utvrđenje razloga nastanka slijeganja kuće, a ukoliko se ne bi moglo utvrditi razlog slijeganja na taj način, tada je potrebno provesti kopanje ispred kuće kako bi se sa sigurnošću utvrdio taj razlog slijeganja, odnosno iz kojeg razloga kuća propada.
25. Međutim, geotehnički vještak nije se s time složio navodeći da nije potrebno daljnje vještačenje jer uzrok propadanju kuće nisu kanalizacijske cijevi iza kuće, te iako je točno da je prilikom očevida registrirano slijeganje travnate površine i da je tada predlagao provesti iskapanje tog dijela, misleći kako se uzrok nastalih oštećenja nalazi na tom dijelu nekretnine, sada više ne vidi smisao provođenja iskapanja jer se sa istim neće dokazati kako bi uzrok nastalih oštećenja bio na strani tuženika, no ukoliko se misli da bi tamo postojala uzročno-posljedična veza koja bi se prvenstveno odnosila na nepovoljan sastav tla i nedostatnu zbijenost podtemeljnog tla, tada se takvo istraživanje iskapanja može provesti. Međutim, kad bi komunalna infrastruktura u vlasništvu i upravljanju tuženika, za koju tužitelj veže nastalu štetu, na bilo koji način bila uzrokom nastanku štete, onda bi se na cijelom potezu od 40 metara rezultirali pomaci i puknuća ostalih objekta, ceste i parkirališta, što se nije dogodilo.
26. Nakon takvih neusuglašenih dopunskih iskaza vještaka tužitelj je predložio da se dovrši iskop sukladno raspravnom rješenju od 28. travnja 2022. godine, a podredno da se provede novo vještačenje s obzirom na sada neusuglašeni nalaz vještaka, koji su sve do predmetnog ročišta bili usuglašeni glede vršenja iskopa.
27. Sud prvog stupnja nakon vještačenja, te svih tih dopuna vještačenja i dopunskih saslušanja vještaka, koji su i dalje ostali različiti, zaključuje da nije bilo potrebno provoditi novo vještačenje, jer je činjenično stanje potpuno utvrđeno, te da tuženik nije, u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO) kriv za prouzročenu štetu tužitelju, zbog čega je odbio njegov osnovni tužbeni zahtjev, a isto tako je i odbio eventualno kumulirane zahtjee navodeći da, sukladno odredbi čl. 1090. ZOO tuženik nije dužan isplatiti naknadu štete s obzirom da nije odgovoran za njezino nastupanje.
28. Međutim, takav zaključak suda prvog stupnja nije pravilan, budući da vještaci nisu dali usaglašeno mišljenje glede uzroka nastanku štete, jer u datim nalazima i mišljenima i dopunskim očitovanjima na te nalaze nisu otklonjene sve nejasnoće, te nije nedvojbeno utvrđen uzrok oštećenja na kući tužitelja koja je dovela do njezinog pucanja.
29. Naime, sud prvog stupnja je morao brižljivo razmotriti i ocijeniti nalaze vještaka i nedvojbeno utvrditi uzrok nastanka štete, što provedenim vještačenjima nije utvrdio, jer su se vještaci tijekom cijelog postupka u datim nalazima i mišljenjima kao i dopunama tih nalaza, razilazili glede uzroka nastanku štete, osim u potrebi provođenja iskapanja ispred kuće tužitelja i unutrašnjosti dijela kuće tužitelja, od čega je u konačnoj dopuni geotehnički vještak odustao navodeći da je provođenje tog iskapanja bespredmetno, pa sud prvog stupnja nije valjano usuglasio ta mišljenja vještaka.
30. S obzirom na to da su se nalazi vještaka bitno razilazili, a nedostaci u datim nalazima i mišljenjima nisu se otklonili dopunskim vještačenjima i saslušanjima vještaka, jer su vještaci i nadalje ostajali kod svojih suprotnih nalaza, zbog čega razlog nastanka štete na kući tužitelja nije utvrđen, to je sud prvog stupnja trebao postupiti sukladno odredbi čl. 261. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) i obnoviti vještačenje s drugim vještacima, kako je to predlagao tužitelj.
31. Stoga sud prvog stupnja nije pravilno utvrdio sve relevantne činjenice u ovom postupku, zbog čega je činjenično stanje ostalo neutvrđeno, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
32. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ispraviti nedostatke na koje ovim rješenjem ukazano, te provesti sve relevantne dokaze kako bi nedvojbeno utvrdio uzrok nastanku štete na kući tužitelja, te u skladu s tim utvrđenjem pravilno ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva i za svoju odluku dati valjano obrazložene razloge.
33. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 10. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Željka Rožić Kaleb