Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-306/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Roberte Pandža predsjednice vijeća, Jadranke Travaš članice vijeća - sutkinje izvjestiteljice i Ksenije Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vuljak, odvjetniku u Koprivnici, Zrinski trg 11, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Krišto, odvjetnici u Odvjetničkom uredu Leko i Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Pn-74/2022-30 od 20. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 10. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Pn-74/2022-30 od 20. listopada 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke naložio tuženiku „Croatia osiguranje“ d.d., da tužitelju CU isplati iznos od 13.551,26 EUR[1] (102.102,00 kn) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od presuđenja 20. listopada 2023. pa do plaćanja. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3.691,32 eura/27.812,25 kn zajedno sa pripadajućom zateznom kamato tekućom od dana donošenja presude 20. listopada 2023. do isplate.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom naložio tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 13.551,26 eur s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom s osnova naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene na radnom mjestu 29. travnja 2019. a temeljem police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), u kojoj nezgodi je tužitelj pretrpio ozljedu lijevog gležnja dok je obavljao radnju hodnje, odnosno transporta prema obrazovnom prostoru kao zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

5. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja uz zaključak kako se dogodio osigurani slučaj prema zaključenoj polici zaključenoj između poslodavca tužitelja Ministarstva obrane Republike Hrvatske i tuženika prema kojoj je tužitelj kao zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske osiguran kod tuženika, te imajući u vidu Opće uvjete za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), i to čl. 5. toč. 1., 2. i 7., sud je zaključio da se ozljeda koju je tužitelj zadobio u konkretnom slučaju smatra nesretnim slučajem. Utvrđujući temeljem nalaza i mišljenja vještaka da je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju 29. travnja 2019. ozljedu uganuća lijevog gležnja, sud prvog stupnja je tužitelju zbog povrede prava osobnosti i imovinske štetu dosudio tužitelju ukupno iznos od 13.551,26 eura.

6. Ovakvo utvrđenje prvostupanjskog suda ne može prihvatiti i ovaj sud.

7. Tijekom postupka, a sada i u žalbi tuženik ističe da je poslodavac tužitelja s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja osoba od nesretnog slučaja (nezgode) koja omogućava isplatu osigurnine u slučaju smrti ili trajnog invaliditete osobe po kriterijima iz Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta, dok je tužitelju dosuđena naknada šteta neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti i to zbog propusta poslodavca tužitelja, pa je isticao prigovor promašene pasivne legitimacije.

8. Sud prvog stupnja je nepravilno pobijanom presudom utvrdio da tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti zbog propusta poslodavca pri čemu takvu svoju odluku temelji na polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) sklopljenoj između poslodavca tužitelja Republike Hrvatske Ministarstva obrane i tuženika koja ne pokriva slučaj ovdje utužene neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti, već omogućava isplatu osigurnine u slučaju smrti ili trajnog invaliditeta osobe po kriterijima iz Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta.

9. Nije sporno da je poslodavac tužitelja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u vrijeme štetnog događaja sa tuženikom imao zaključenu policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), sastavni dio koje su police i Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), dopunski uvjeti za kolektivno osiguranje radnika od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) te Posebni uvjeti u vidu Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) u primjeni od 1. siječnja 2004.

10. Međutim, pri donošenju pobijane presude sud prvog stupnja nije imao u vidu da je sukladno Općoj odredbi 2 ugovorene Tablice invaliditeta određeno da osigurateljna obveza ne postoji za posljedice nesretnog slučaja koje nisu određene tom Tablicom. Kako sudski vještak pri vještačenju nije imao u vidu Tablice invaliditeta, niti je sud prvog stupnja dao takav zadatak vještaku da utvrdi da li je sukladno Tablicama tuženika utvrđen invaliditet kod tužitelja, to je nepravilno dosudio tužitelju naknadu štete pozivom na zaključenu policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode).

11. Kako je iz predmetne police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja razvidno da ista ne pokriva slučaj ovdje utužene neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti, već omogućava isplatu osigurnine u slučaju smrti ili trajnog invaliditeta osobe po kriterijima iz Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta, to sud prvog stupnja nije mogao temeljiti svoju odluku na predmetnoj Polici, a dosuditi neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti. Radi navedenog sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) i pobijanu presudu nije moguće ispitati.

12. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a uvažiti žalbu tuženika kao osnovanu, ukinuti pobijanu presudu i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

13. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti počinjenu bitnu povredu te će prvo razjasniti s kojeg pravnog osnova tužitelj potražuje naknadu štete, te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

14. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Roberta Pandža