Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-456/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Milene Frankić kao predsjednice vijeća, Gordane Bošković Majerović kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Vlaste Mrzljak kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika: 1. OH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. CH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Drašku Krajini, odvjetniku u Trogiru, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 3. tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Pn-45/2023-48 od 25. listopada 2024., dana 10. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 3. tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Pn-45/2023- 48 od 25. listopada 2024. u dijelu t. I. izreke kojim je naloženo 3. tuženiku da solidarno s ostalim tuženicima naknadi tužitelju štetu u iznosu od 3.440,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 28. svibnja 2018. pa do isplate, u dijelu t. I. izreke kojim je naloženo 3. tuženiku da solidarno s ostalim tuženicima naknadi tužitelju štetu u iznosu od 108,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. listopada 2024. pa do isplate te u t. III. izreke kojom je naloženo 3. tuženiku da solidarno s ostalim tuženicima naknadi tužitelju troškove postupka u iznosu od 3.130,89 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate.

II. Preinačava se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Pn-45/2023-48 od 25. listopada 2024. godine u dijelu točke I. izreke kojim je naloženo 3. tuženiku da solidarno s ostalim tuženicima plati zatezne kamate na iznos od 108,00 eura od 28. svibnja 2018. pa do 24. listopada 2024., i sudi:

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu 3. tuženik isplati zatezne kamate na iznos od 108,00 eura od 28. svibnja 2018. pa do 24. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženicima da tužitelju solidarno naknade štetu u iznosu od 3.548,00 eura sa zateznom kamatom od 28. svibnja 2018. pa do isplate (t. I. izreke), tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan za iznos od 1.296,38 eura (t. II. izreke) te je naloženo tuženicima da tužitelju solidarno naknade troškove postupka u iznosu od 3.130,89 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate (t. III. izreke).

2. Protiv prvostupanjske presude, odnosno protiv t. I. i III. izreke presude, žalbu podnosi 3. tuženik RH, ne navodeći konkretne žalbene razloge no iz sadržaja žalbe proizlazi da istu pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, osobito povrede odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži njegovu žalbu, pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete nastale uslijed štetnog događaja koji se dogodio 20. kolovoza 2016., u mjestu [adresa] kada su tuženici fizički napali i ozlijedili tužitelja.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. - dalje: ZPP)), utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Presuda je razumljiva, sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a izreka nije u proturječju s obrazloženjem. Nisu utvrđene ni druge bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Iz spisa proizlazi sljedeće:

- da su 20. kolovoza 2016. u mjestu [adresa] tuženici fizički napali tužitelja,

- da je tužitelj tom prilikom zadobio više udaraca u tijelo, abdomen i glavu, pri čemu je pao i zadobio teške tjelesne ozljede i to prijelom glavice palčane kosti, nagnječenje glave i nagnječenje trbušne stijenke,

- da je povodom štetnog događaja vođen kazneni postupak pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj: K-782/17 u kojem su tuženik OH i ovdje žalitelj proglašeni krivim što su počinili kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi iz čl. 122. st. 1. KZ/11, dok je u odnosu na tuženika CH izdan kazneni nalog koji je presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj: K-1428/2016 od 23. ožujka 2017. postao pravomoćan.

7. U postupku je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku ortopedu dr. Danči Tripalo i dr. SH.

8.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka ortopeda proizlazi da je tužitelj istoga dana nakon štetnog događaja zatražio hitnu medicinsku pomoć u HKP KBC Split, gdje su mu nakon radiološke obrade dijagnosticirani prijelom glavice palčane kosti lijeve ruke, udarac u glavu i udarac u predjelu trbuha. Postavljena mu je nadlaktična sadrena longeta te je otpušten kući. Unatoč uredno provedenom liječenju i fizikalnoj terapiji kroz dulje vrijeme, kod tužitelja je zaostala trajna kontraktura lakta, uz trajno ograničenje ekstenzije od dvadeset posto te smanjenu supinaciju za dvadeset stupnjeva. Vještak je izričito kvalificirao ozljedu kao tešku tjelesnu ozljedu s trajnim umanjenjem životnih aktivnosti u visini od deset posto, što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova s lijevom rukom te kod podizanja i nošenja težeg tereta.

8.2. U pogledu fizičkih bolova utvrđeno je da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta jedan tjedan i slabog intenziteta šest tjedana. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna za vrijeme nošenja imobilizacije, a trajala je prva dva tjedna dva sada dnevno te još četiri tjedna jedan sat dnevno, pomoć oko obavljanja osobne higijene.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je tužitelj u trenutku napada doživio primarni strah vrlo jakog intenziteta, osobito imajući u vidu da je istodobno bio napadnut od tri osobe. Potom je uslijedio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od tri do četiri dana, zatim strah srednjeg intenziteta oko dva tjedna te blažeg intenziteta još četiri do šest tjedana. Postavljena je dijagnoza reaktivne psihoneuroze te su preporučeni lijekovi za smirenje napetosti. Iako trajne psihičke posljedice nisu zaostale, radilo se o privremenoj povredi duševnog integriteta lakog karaktera.

10. Prvostupanjski sud je prema načelu slobodne ocjene dokaza, prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka kao stručne, jasne i uvjerljive, izrađene u skladu s pravilima struke. Tuženici na njih nisu imale primjedbi niti su predlagali dopunsko ili novo vještačenje. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud je zaključio da je štetnim događajem došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje te mu je dosudio pravičnu novčanu naknadu imovinske i neimovinske štete u iznosu od 3.548,00 eura.

11. U odnosu na prigovor suodgovornosti, valja istaknuti da je riječ o materijalnopravnom prigovoru koji se, sukladno čl. 288.a st. 6. ZPP, može isticati i nakon zaključenja prethodnog postupka, ali se radi njegova opravdanja ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim u slučaju iz čl. 299. st. 2. ZPP.

12. Prema čl. 1107. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. , 155/23. - dalje: ZOO) više osoba koje su zajedno prouzročile štetu odgovaraju solidarno. Međutim, solidarna odgovornost ne znači da su tuženici jedinstveni suparničari. Sukladno čl. 200. ZOO, svaki suparničar je samostalna stranka te njegove procesne radnje niti koriste niti štete drugima. Jedinstveno suparničarstvo iz čl. 201. ZOO postoji samo ako se spor po prirodi pravnog odnosa može riješiti isključivo na jednak način prema svima. No solidarnost sama po sebi ne stvara jedinstveno suparničarstvo.

13. Stoga prigovor suodgovornosti koji istakne jedan tuženik ne proizvodi učinak prema ostalima koji ga nisu istaknuli (stav Vrhovnog suda izražen u odluci poslovni broj Rev 243/1999-2 od 5. veljače 2003.).

14. Nadalje, iako je parnični sud vezan za pravomoćnu kaznenu presudu glede postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti (čl. 12. st. 3. ZPP), u konkretnom slučaju postojale su dvije pravomoćne odluke s različitim činjeničnim opisima u dijelu koji se odnosi na to tko je prvotno inicirao napad. Prema tome, pitanje suodgovornosti tužitelja nije moglo biti razriješeno na temelju kaznenih odluka.

15. Naime, u kaznenom nalogu Općinskog suda u Splitu poslovni broj: K-1428/2016 od 23. ožujka 2017. koji je pravomoćan u odnosu na II. tuženika, u činjeničnom opisu kaznenog djela stoji da je tužitelj izišao iz kuće interesirati se što se dogodilo, nakon čega su tuženici prišli tužitelju te nasrnuli na njega, a u kaznenoj presudi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: K-782/2017 od 29. studenog 2019. koja je pravomoćna u odnosu na I tuženika i žalitelja, u činjeničnom opisu kaznenog djela stoji da je tužitelj prvo nasrnuo na I tuženika, nakon čega je uslijedio napad tuženika na tužitelja.

16. Slijedom navedenog, eventualna suodgovornost tužitelja i umanjenje odgovornosti žalitelja, mogla se utvrđivati isključivo u okviru parničnog postupka, uz poštivanje temeljnih procesnih načela iz čl. 2. i čl. 7. ZPP. Budući da žalitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije određeno i pravodobno iznio taj prigovor niti je u tom smjeru predlagao dokaze, već ga prvi put ističe u žalbi, riječ je o nedopuštenom prigovoru u smislu čl. 352. st. 2. ZPP.

17. Žalbene navode tuženika kojima osporava nalaz i mišljenje vještaka sud nije razmatrao jer tijekom prvostupanjskog postupka nije prigovarao na nalaze i mišljenja vještaka pa takvi navodi sada predstavljaju nedopuštene novote (čl. 352. st. 1. ZPP).

18. No kod odlučivanja o zateznim kamatama na imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege prvostupanjski sud je trebao primjenom odredbe čl. 223. st. 1. ZPP u vezi s čl. 1089. st. 2. ZOO, dosuditi zateznu kamatu na iznos od 108,00 eura od presuđenja pa do isplate, budući da se visina takve naknade određuje prema cijenama u vrijeme presuđenja. Takvo je i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izneseno u odluci Rev-702/2022-2 od 6. srpnja 2022. a koje glasi: " U situaciji kada sud utvrđuje visinu naknade za tuđu pomoć i njegu (koji trošak oštećeni nije imao prema trećim osobama) prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade za taj vid štete, teku od donošenja sudske odluke." Isti stav Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzima i u odluci poslovni broj Rev-725/2024-2 od 22. svibnja 2024.

19. Slijedom navedenog, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod t. I. izreke, a primjenom čl. 373. t. 3. ZPP kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Milena Frankić