Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4439/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice FR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Ireni Gulan Šimurina, odvjetnici iz Zadra protiv I. tuženika ER pok. F iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženika UR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku iz Biograda na Moru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1601/2020-35 od 29. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1601/2020-35 od 29. rujna 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O trošku žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da su tužiteljice FR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljeđivanjem svoje majke BR stekle pravo vlasništva, svaka za 1/8 dijela na: čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina] koje nekretnine zajedno odgovaraju nekretnini nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine zajedno odgovaraju nekretnini nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik ER dužan priznati i trpjeti uknjižbu suvlasničkog udjela, na ime tužiteljica, svake za 1/8 dijela, zajedno za 2/8 dijela, na predmetnim nekretninama.

2. Dužan je tuženik ER naknaditi tužiteljicama prouzročene parnične troškove u roku od 8 dana od donošenja prvostupanjske odluke zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na glavnicu prema odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, pa sve do isplate."

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da su tužiteljice FR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljeđivanjem svoje majke BR stekle pravo vlasništva, svaka za 1/8 dijela na: čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina] koje nekretnine zajedno odgovaraju nekretnini nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik UR dužan priznati i trpjeti uknjižbu suvlasničkog udjela, na ime tužiteljica, svake za 1/8 dijela, zajedno za 2/8 dijela, na predmetnim nekretninama.

2. Dužan je tuženik UR naknaditi tužiteljicama prouzročene parnične troškove u roku od 8 dana od donošenja prvostupanjske odluke zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na glavnicu prema odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, pa sve do isplate."

III Dužne su tužiteljice FR i SR solidarno naknaditi tuženicima ad. 1. GR i ad. 2. RR prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.408,86 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku od 15 dana, dok je u preostalom dijelu trošak od dosuđenog do zatraženog odbijen kao neosnovan.“

2. Protiv presude žalbu podnose tužiteljice zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlažu pobijanu presudu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuju trošak žalbenog postupka.

3. Tuženici u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode i predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, na koju povredu ukazuju tužiteljice u žalbi. Pobijana presuda ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer prvostupanjski sud nije ocijenio sve provedene dokaze, obrazloženje prvostupanjske presude ne sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, dok pojedini navedeni razlozi nemaju uporište u sadržaju spisa i cjelokupnom rezultatu postupka.

6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem da su tužiteljice nasljeđivanjem iz pokojne majke BR stekle pravo suvlasništva svaka u 1/8 dijela nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina] koje nekretnine zajedno odgovaraju nekretnini nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine zajedno odgovaraju nekretnini nove izmjere čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Tužiteljice su prvostupanjskom sudu u ovom predmetu podnijele tužbu pod posl. brojem P-1601/20 protiv I. tuženika, oca tužiteljica i II. tuženika, koji je u trenutku podnošenja tužbe u zemljišnim knjigama bio upisan kao vlasnik prijepornih nekretnina, te protiv II. tuženika, kojem je I. tuženik darovao prijeporne nekretnine, pod poslovnim brojem P-1893/20. Prvostupanjski sud je rješenjem od 26. listopada 2022. spojio predmete pod posl. br. P-1601/20 i P-1893/20 radi zajedničkog raspravljanja.

8. Tužiteljice tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da su prijeporne nekretnine bračna stečevina I. tuženika i BR, pokojne majke tužiteljica i II. tuženika, te da se radi o nekretninama koje nisu bile predmet ostavinskog postupka iza pokojne BR.

9. Polazeći od utvrđenja:

- da je iza pokojne BR vođen ostavinski postupak koji je okončan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Dušana Kvartuča u Zadru, kao povjerenika suda, posl. br. O-1798/09 (UPP-OS-6/10) od 18. veljače 2010.

- da su tužiteljice za nekretnine koje su predmet ovoga postupka znale tijekom ostavinskog postupka ali su ih propustile prijaviti u ostavinu iza pok. BR,

- da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici (čl. 231. Zakona o nasljeđivanju - Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje: ZN-a) u pogledu one imovine koja je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđena i raspoređena kao ostavinska imovina,

- da predmetne nekretnine nisu utvrđene i raspoređene kao ostavinska imovina iza pok. BR,

- da su predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama bile upisane kao vlasništvo I. tuženika, te ih je I. tuženik darovao II. tuženiku,

- da su I. tuženik i BR bili u braku od 1967. do 2009. godine,

prvostupanjski sud zaključuje da se tužiteljice ne mogu pozivati na zakonsku presumpciju da bi BR pripadao udio u bračnoj stečevini od 1⁄2 dijela nekretnina kako je propisano odredbom članka Obiteljskog zakona smatrajući da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima s obzirom su I. tuženik i BR sklopili brak 1967. Prvostupanjski sud primjenom pravila o teretu dokazivanja i odredbe članka 221.a ZPP odbija tužbeni zahtjev s obrazloženjem da tužiteljice nisu dokazale veličinu svoga udjela u bračnoj stečevini njihovih roditelja, pa samim time niti svoj utuženi suvlasnički omjer na predmetnim nekretninama.

10. Zaključak prvostupanjskog suda je nejasan i nerazumljiv, radi čega presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

11. Prvenstveno valja navesti da se je pogrešan stav suda prvoga stupnja da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima iz razloga što je brak između I. tuženika i BR sklopljen 1967. kada je na snazi bio taj zakon.

12. Kod donošenja odluke primjenjuju li se u konkretnom slučaju odredbe Obiteljskog zakona ili Zakona o braku i porodičnim odnosima, odlučno je utvrditi vrijeme kada su prijeporne nekretnine stečene, o čemu prvostupanjska presuda nema razloga.

13. Prema odredbi članka 372. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 162/98 - u nastavku teksta: ObZ) taj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. srpnja 1999. Pritom je člankom 363. ObZ propisano da se odredbe tog Zakona primjenjuju i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene ovoga Zakona, ako njime nije drukčije određeno (stavak 1.), ali s tim da se danom primjene ovoga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima (stavak 2.).

14. U smislu citirane odredbe o stečenim pravima iz članka 363. stavka 2. ObZ, doneseno je pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-1/06 od 8. svibnja 2006., prema kojem se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. kao dana početka primjene ObZ primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine. Dakle, odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine, broj 11/78, 45/89 i 59/90 - u nastavku teksta: ZBPO) primjenjuju na stjecanje imovine do 1. srpnja 1999.

15. Prema odredbi članka 277. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

16. Odredbom članka 287. stavak 1. i 2. ZBPO propisano je da kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (stavak 2.).

17. Tužiteljice su na okolnost da su predmetne nekretnine stečene su za vrijeme trajanja braka I. tuženika i BR predložile saslušanje stranaka i svjedoka, koje iskaze je sud u pobijanoj presudi reproducirao, međutim propustio je ocijeniti iskaze i navesti što je na temelju tih iskaza utvrdio.

18. Naime, neovisno od okolnosti jesu li predmetne nekretnine stečene za vrijeme važenja ZBPO ili ObZ, potrebno je utvrditi radi li se o imovini stečenoj radom za vrijeme braka, pa ukoliko su iste stečene za vrijeme dok je na snazi bio ZBPO potrebno je, u smislu čl. 287. st. 1.i 2. ZBPO utvrditi doprinos bračnih drugova u stjecanju imovine.

19. Kako iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud izveo dokaze predložene od strane tužiteljica, te da su svjedoci i stranke iskazivali o vremenu stjecanja nekretnina, te o doprinosu I. tuženika i BR u stjecanju predmetnih nekretnina, pogrešno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev primjenom pravila o teretu dokazivanja i odredbe čl. 221.a ZPP kada izvedene dokaze nije niti ocijenio.

20. Slijedom navedenog, kako pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama jesu li premetne nekretnine bračna stečevina I. tuženika i prednice stranaka, kada su te nekretnine stečene, te koliki je doprinos I. tuženika i prednice stranaka u stjecanju nekretnina (u slučaju ako su stečene za vrijeme važenja ZBPO), valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak.

21. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će, imajući u vidu naprijed iznijeto, ispraviti nedostatke na koje je ovim rješenjem ukazano, te će donijeti novu odluku tek nakon što ocjeni provedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je uzeo utvrđenu i koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto, jesu li koji dokazi nevažni i zašto, a zatim će navesti i propise na kojima temelji svoju odluku.

22. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

23. Odluka o troškovima nastalim u žalbenom postupku temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Zagrebu, 10. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić