- 1 -              Revd 3659/2023-2

Broj: Revd 3659/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Z. G., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik K. V., odvjetnik u Z., protiv tužene-protutužiteljice I. K., OIB: ..., Z., koju zastupa punomoćnik Z. F., odvjetnik u S. G., radi razvrgnuća suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-220/2023-2 od 1. lipnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P-4362/2019-27 od 25. siječnja 2023., u sjednici održanoj 9. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e :

I.              Prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-220/2023-2 od 1. lipnja 2023. odbija se u odnosu na postavljena pravna pitanja.

II.              Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik (dalje u tekstu: tužitelj) je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-220/2023-2 od 1. lipnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P-4362/2019-27 od 25. siječnja 2023. na način da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, a prihvaćen je protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice (dalje u tekstu tuženice) te je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

2. Prijedlog podnosi protiv drugostupanjske presude zbog dva pravna pitanja pozivom na čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) te pozivom na čl. 385.a st. 2. ZPP zbog povrede temeljnih ljudskih prava.

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a, čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pravna pitanja za koja predlagatelj smatra da su važna te su izloženi razlozi (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 1060/12-2 od 30. lipnja 2020. i rešenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1728/2022-3 od 11. siječnja 2023.), zbog kojih tužitelj smatra da su postavljena pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

4. Razmatrajući podneseni prijedlog za dopuštenje revizije revizijski sud je ocijenio da u odnosu na postavljena pitanja tužitelj nije iznio odgovarajuće razloge važnosti postavljenih pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP jer su odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva donesene u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stoga ta pitanja po ocjeni ovog suda nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer predlagatelj nije opravdao važnost naznačenih pravnih pitanja.

5. Slijedom navedenog, kako postavljena pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

6. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda -dalje: EKLJP (pravo na pravično suđenje).

6.1. Glede tuženikovih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

6.2. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.

7. Kako, imajući u vidu izneseno, tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je valjalo odbaciti kao nedopušten na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, te riješiti kao u stavku II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 9. siječnja 2024.

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v .r.