Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Posl. br. Gž R-68/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Blaženki Musulin, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici iz Zagreba, protiv tuženika HOK-osiguranje d.d. Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupan po Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu pod posl. br. Pr-610/2023 od 12. prosinca 2024. i rješenja pod posl. br. Pr- 610/2023 od 10. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu pod posl. br. Pr-610/2023 od 12. prosinca 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Ukida se rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu pod posl. br. Pr-610/2023 od 10. veljače 2025., te se predmet vraća na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom u toč. I) izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici s naslova naknade štete ukupan iznos od 2.395,05 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom na iznos od 1.890,00 eura od 31.01.2023. do isplate, a na iznos od 505,05 eura od 12.12.2024. do isplate, dok je toč. II) izreke odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.100,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 31.01.2023. do isplate, a toč. III) izreke je odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete u iznosu od 109,20 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 31.01.2023. do isplate. Isto tako je toč. IV) izreke naloženo tuženiku da isplati tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.677,06 eura sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.
2. Pobijenim rješenjem odbijen je prijedlog tuženika od 23.12.2024. za donošenjem dopunske presude.
3. Protiv odbijajućeg dijela tužbenog zahtjeva sadržanog u toč. II) i III) izreke citirane presude, kao i odluke o trošku sadržane u toč. IV) izreke, žalbu podnosi tužiteljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno iz razloga navedenog u čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP-a), navodeći u bitnom da dosuđeni iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu štete koju je pretrpjela, već da joj je trebao biti dosuđen veći iznos. Predlaže preinačiti pobijanu odluku.
4. Protiv dosuđujućeg dijela tužbenog zahtjeva sadržanog u toč. I) izreke citirane presude, kao i odluke o trošku sadržane u toč. IV) izreke, te pobijanog rješenja, žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. ZPP-a navodeći u bitnom da je prvostupanjski sud dosudio tužiteljici naknadu štete koja je nespojiva sa utvrđenjem iz vještačkog Nalaza i mišljenja čime da je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Također navodi da je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev čemu da se usprotivio, pa da je sud propustio odlučiti o cjelokupnom tužbenom zahtjevu, odnosno donijeti dopunsku presudu. Predlaže preinačiti, odnosno ukinuti pobijanu presudu i rješenje.
5. Tužiteljica je u odgovoru na žalbu tuženika osporila sve žalbene navode, te je je predložila odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu.
6. Žalbe su osnovane.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale kao posljedica pada u kuhinji za vrijeme radnog vremena, na radnom mjestu kuharice u Dječjem vrtiću Prečko u Zagrebu, dana 22.08.2022.
7. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrđuje:
- da tužiteljica tužbom od tuženika na ime naknade neimovinske i imovinske štete potražuje iznos od 8.100,00 eura umanjeno za nesporno isplaćen iznos od 1.776,95 eura, odnosno ukupno iznos od 6.323,05 eura,
- da je nakon provedenog medicinskog vještačenja tužiteljica pismenim podneskom od 21.05.2024. postavila konačni tužbeni zahtjev na način da potražuje isplatu iznosa od 5.381,20 eura, umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 1.776,95 eura, odnosno daljnji iznos od 3.604,25 eura,
- da se tuženik pismenim podneskom od 28.05.2024. usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, te predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na povučeni iznos,
- da se u konkretnom slučaju ne radi o djelomičnom povlačenju tužbe, već o uređenju tužbenog zahtjeva sukladno Nalazu i mišljenju vještaka jer da tužiteljica prilikom podnošenja tužbe nije mogla istaknuti potpuno određeni tužbeni zahtjev u pogledu glavne stvari obzirom da ista ne raspolaže stručnim znanjem potrebnim za utvrđivanje visine neimovinske štete, pa je za utvrđivanje visine neimovinske štete bilo potrebno provođenje medicinskog vještačenja,
- da nije osnovan prigovor suodgovornosti tužiteljice za nastanak vlastite štete jer da je uvidom u prijavu ozlijede na radu, te iskaza tužiteljice i svjedokinje EŽ utvrđeno da se tužiteljica predmetne zgode nije poskliznula i pala uslijed nepažnje zbog mokrog poda, već da je do ozlijede došlo tijekom obavljanja redovitih poslova tužiteljice na uobičajen način,
- da stoga postoji odgovornost tuženika za naknadom štete tužiteljici primjenom odredbe čl. 111. st. 1. Zakona o radu, čl. 25. Zakona o zaštiti na radu i čl. 964. i čl. 965. Zakona o obveznim odnosima ( dalje ZOO),
- da je radi utvrđenja visine proveden dokaz medicinskim vještačenjem po dr. ĐŽ, a kojeg sud prihvaća stručnim, jasnim i obrazloženim.
8. Slijedom navedenog prvostupanjski sud cijeneći utvrđenja iz sačinjenog medicinskog vještačenje djelomično prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice, te primjenom odredbi čl. 19., čl. 1046., čl. 1100 i čl. 1095. ZOO-a dosuđuje tužiteljici naknadu štete u iznosu od 2.395,05 eura, dok u preostalom dijelu ( do iznosa od 3.604,25 eura) odbija tužbeni zahtjev. Odluku o trošku donosi na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a prema uspjehu stranaka u sporu.
9. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud odbija prijedlog tuženika za donošenjem dopunske presude sa istim obrazloženje kao i u naprijed citiranoj presudi, odnosno da postavljanje tužbenog zahtjeva nakon Nalaza i mišljenja vještaka ne predstavlja djelomično povlačenje tužbe u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a jer da tužiteljica prilikom podnošenja tužbe nije mogla istaknuti određeni zahtjev u pogledu glavne stvari obzirom da ne raspolaže stručnim znanjem potrebnim za utvrđivanje visine neimovinske štete. Stoga da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje dopunske presude.
10. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih razloga, ovaj je sud utvrdio da je donošenjem predmetne odluke počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi stanju u spisu, a zbog čega presudu nije moguće ispitati.
11. Naime, osnovano navodi tuženik u žalbi da je tužiteljica pismenim podneskom od 21.05.2024. smanjila tužbeni zahtjev, a što ujedno predstavlja i djelomično povlačenje tužbe. Budući da je do djelomičnog povlačenja tužbe došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje, to je za povlačenje tog dijela tužbenog u smislu odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a potreban pristanak tuženika, a kojeg je isti uskratio.
12. Slijedom navedenog posljedica tako smanjenog, odnosno povučenog dijela tužbenog zahtjeva je da o tom dijelu tužbenog zahtjeva treba meritorno odlučiti, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti. Stoga su osnovani žalbeni navodi tuženika da prvostupanjski sud nije odlučio o cjelokupnom tužbenom zahtjevu, a zbog čega pobijanu presudu nije moguće ispitati. Također su iz istih razloga osnovani i žalbeni navodi tuženika u odnosu na pobijano rješenje kojim je odbijen prijedlog za donošenjem dopunske presude.
13. Pri tom valja istaknuti da su okolnosti koje navodi prvostupanjski sud, da tužiteljica bez medicinskog vještačenja zbog stručnog neznanja nije mogla istaknuti zahtjev u pogledu glavne stvari, relevantne u situacijama kada tužitelj nakon provedenog medicinskog vještačenja objektivno preinači tužbu ( povećanjem tužbenog zahtjeva), međutim ne i kod smanjenja tužbenog zahtjeva jer isto predstavlja djelomično povlačenje tužbe.
14. Zbog počinjenja navedene bitne povrede odredbi parničnog postupka, za sada nije uopće moguće ispitati preostale žalbene navode stranaka.
15. Stoga će u nastavku postupka prvostupanjski sud, sukladno uputi ovog drugostupanjskog suda odlučiti ponovno o cjelokupnom tužbenom zahtjevu na način da u odnosu na predmetni povučeni dio tužbenog zahtjeva donese meritornu odluku, a nakon čega će ponovno odlučiti i o cjelokupnom parničnom trošku.
16. Stoga je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u toč. I) izreke ovog rješenja, dok je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u točci II) izreke ovog rješenja.
U Rijeci, 10. ožujka 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Ksenija Dimec
