Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Osijeku

    Europska avenija 7

    31000 Osijek

    Poslovni broj: K-580/2022-46

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.– dalje KZ/11.), povodom privatne tužbe privatnih tužitelja EZ i Udruge Pobjede od 12. listopada 2022., nakon javne rasprave održane 3. ožujka 2026., u prisutnosti privatne tužiteljice EZ, predstavnice privatnog tužitelja Udruge Pobjede JZ, opunomoćenice privatnih tužitelja, odvjetnice Slađane Panić u Osijeku, okrivljene ŠZ i branitelja okrivljenice, odvjetnika Artura Fišbaha u Osijeku, 9. ožujka 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljena ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Š, rođena **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], razvedena, majka dvoje punoljetne djece, radi u Zoološkom vrtu u Osijeku kao specijalizirani timaritelj za životinje, dobrog imovnog stanja, nekažnjavana, neosuđivana,

    k r i v a j e

    I. što je

    dana 29.09.2022.g. na društvenoj mreži Facebook, na svom profilu naziva ŠZC, prosljeđujući tekst CZ, objavila tekst sadržaja, između ostalog; "maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje…", "iskreno mi je drago da se ta lažna slika brige za pse konačno ruši", kao i: "…udarajte kako god znate i umijete jer ovo zlo koje vlada Osječkim Azilom jedino zajedno možemo srušiti… CZ otvorila sezonu lova javno, tek toliko da se zna.", a iz kojeg teksta je razvidno da se isti odnosi na privatne tužitelje, a predmetna objava je postala pristupačna većem broju osoba, a koje tvrdnje iz iste objave su neistinite te kao takve mogu činiti i već čine štetu časti i ugledu privatnih tužitelja, a što proizlazi i iz samih komentara objavljenih tekstova na FB,

    dakle, za drugog iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može štetiti njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita

    II. čime je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetu, opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1. i 2. KZ/11.,

    III. Na temelju članka 149. stavak 2. KZ/11. okrivljenoj ŠZ se

    izriče

    novčana kazna od 80 (osamdeset) dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 30,00 EUR (trideseteura), što ukupno iznosi 2.400,00 EUR (dvijetisućečetiristoeura).

    IV. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. okrivljenoj ŠZ se

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    tako što se novčana kazna neće izvršiti ako okrivljena ŠZ u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

    V. Na temelju članka 42. stavak 6. KZ/11. u slučaju opoziva uvjetne osude okrivljena ŠZ dužna je platiti novčanu kaznu u roku 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o opozivu uvjetne osude.

    VI. Na temelju članka 43. stavak 1., 2., 3. i 4. KZ/11. ako novčana kazna, u slučaju opoziva uvjetne osude, ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u roku navedenom u točki V., naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca, sud će uz pristanak okrivljene ŠZ donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro, na način da se 1 (jedan) dnevni iznos zamijeni sa dva sata rada. Ako okrivljena ŠZ ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora i to na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti sa jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti na način da će se jedan dan zatvora zamijeniti sa dva sata rada.

    VII. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda, 143/12.,145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje ZKP/08.) u vezi s člankom 145. stavak 1. točka 6. ZKP/08. nalaže se okrivljenoj ŠZ da podmiri trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 EUR (dvjestoeura) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

    VIII. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08. nalaže se okrivljenoj ŠZ da privatnim tužiteljima EZ i Udruzi Pobjede podmiri trošak na ime nagrade i nužnih izdataka njihove opunomoćenice, o kojem će se trošku sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. donijeti posebno rješenje.

    Obrazloženje

    1. Privatni tužitelji EZ i Udruga Pobjede podnijeli su 12. listopada 2022. Općinskom sudu u Osijeku privatnu tužbu protiv okrivljene ŠZ zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – kleveta iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11.

    2. Opunomoćenica privatnih tužitelja, odvjetnica Slađana Panić u Osijeku, na raspravi održanoj 29. siječnja 2025. izmijenila je privatnu tužbu u činjeničnom dijelu, kako je opisano u izreci presude, dok su zakonski opis i pravna kvalifikacija kaznenog djela ostali neizmijenjeni.

    3. U dokaznom postupku su uz suglasnost stranaka, odnosno po zakonskoj osnovi iz članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08., pročitani iskazi privatne tužiteljice EZ i predstavnice privatnog tužitelja Udruge Pobjede JZ s prijašnje rasprave od 19. lipnja 2024. (zapisnik s listova 51-58 ) i svjedokinje CZ s prijašnje rasprave od 29. siječnja 2025. (zapisnik s listova 77-85) te su ispitani svjedoci ZZ, MZ, LZ, DZ, HZ i PZ. Od materijalne dokumentacije pročitani su, odnosno izvršen je uvid u: print objavu od 24. i 29. rujna 2022. Facebook profila CZ i okrivljenice (listovi 5-10), cjelokupnu objavu Facebook profila CZ (listovi 87-90), objavu s profila " UZ" (listovi 59 do 61), Pravilnik o radu, ispise poruka razmijenjenih između okrivljenice i HZ, ugovor o radu za okrivljenicu, sporazum o prestanku ugovora o radu i izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (listovi 142- 152), print objavu od 24. rujna 2022. Facebook profila CZ (listovi 87-90), print objavu Facebook profila okrivljenice od 29. rujna 2022., platne liste na ime DZ (listovi 113-130), platne liste na ime okrivljenice od 25. veljače 2026. (list 154-234), fotografiju i objavu gradonačelnika Grada Osijeka vezano za nagradu koja je dodijeljena EZ u prosincu 2025., spise predmeta ovog suda broj K-452/2021. i Pp G-78/2020., potvrdu iz prekršajne evidencije na ime okrivljenice od 27. siječnja 2025. (list 73-74) i uvjerenje iz kaznene evidencije na ime okrivljenice od 27. siječnja 2025. (list 75-76).

    4. U svojoj obrani na kraju dokaznog postupka okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za kazneno djelo za koje se tereti predmetnom privatnom tužbom. Navela je da su dijelovi teksta koji se spominju u privatnoj tužbi izvučeni iz konteksta njezine objave čime je ta njezina objava izgubila smisao i autentičnost. Podijelila je tekst CZ, jer se prepoznala u njezinim navodima o radu Udruge Pobjede. U toj Udruzi radila je od prosinca 2018. pa do 31. kolovoza 2020. U razdoblju od svibnja 2020. do 14. lipnja 2020. bila je na bolovanju zbog Covida. Dana 11. lipnja 2020. bila je pozvana na sastanak u Udrugu. Tamo su bili prisutni JZ, EZ i HZ. JZ joj je ponudila sporazumni otkaz Ugovora o radu i rekla joj da ako ne prihvati taj sporazumni otkaz da će dobiti izvanredni otkaz ugovora o radu. Tražila je objašnjenje, međutim JZ joj je rekla da joj oni nisu dužni dati objašnjenje po zakonu i da je sa svojim ponašanjem, odnosno klevetama narušila ugled Udruge Pobjede. EZ ju je optužila da je o njoj širila klevete da je ona kupila stan od novca Udruge. Nije prihvatila ovaj sporazumni otkaz Ugovora o radu te je dana 12. lipnja 2020. Udruzi poslala putem e-maila obavijest da ne prihvaća sporazumni otkaz, a 14. lipnja 2020. kada joj je zaključeno bolovanje pojavila se na poslu. Kada je došla toga dana raditi voditeljica smjene je nazvala JZ. JZ joj je rekla da može koristiti godišnji odmor. Otišla je na godišnji odmor, a kada se vratila na posao rečeno joj je da više ne radi kao voditeljica smjene, već kao običan djelatnik i da može koristiti pauzu od 11,30 do 12,00 sati, a ostali djelatnici su koristili pauzu od 11,00 do 11,30 sati. S danom 31. kolovoza 2020. otkazan joj je Ugovor o radu. Udruga Pobjede na Facebooku ima posebnu grupu zatvorenog tipa u kojoj se raspravlja vezano za rad Udruge. U toj grupi NZ napisala je o njoj jednu negativnu objavu koju želi pročitati i koju je ponijela na raspravu (okrivljenica je ovdje prilikom iznošenja obrane pročitala objavu s Facebook profila " NZ"). Nadalje je okrivljenica iskazala da je u navedenoj objavi NZ iznijela brojne klevete o njoj za koje nema dokaza. Udruga Pobjede i EZ osuđeni su zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, a ta je presuda bitna, jer smatra da pokazuje kakvo je ponašanje čelnih ljudi Udruge Pobjede. Imala je pravo na naknadu prekovremenog rada, a što joj nije plaćeno. Kada je zbog toga tražila očitovanje HZ, on joj je na to rekao da su se tako dogovorili da prekovremeni sati ne budu plaćeni, a kako bi više novca bilo za pse. Vezano za to želi napomenuti da JZ, EZ i HZ imaju svoje vlastite nekretnine, dok psi nemaju vlastitog veterinara, već se plaća vanjski suradnik i to s iznosima koji su tri puta veći od plaće jednog veterinara. Zbog svih njihovih nezakonitih radnji osjećala se poniženo, omalovaženo i znala je završiti na bolovanju, kao i njezine kolegice koje su ispitane u ovom predmetu. Iz tih razloga je i prenijela objavu CZ, a zbog čega je danas okrivljena u ovom postupku. Prije podizanja privatne tužbe njezin se odvjetnik nekoliko puta obraćao Udruzi Pobjede kako bi mu se dostavila evidencija radnih sati i platne liste s obračunima plaća koje su primjerene njezinom radu (okrivljenica je ovdje predala u spis dopise upućene Udruzi Pobjede od strane njezinog branitelja, odvjetnika Artura Fišbaha, i e- mail korespondenciju između branitelja okrivljenice i HZ). Na sastanku koji je održan 11. lipnja 2020. nije htjela da joj se otkaže ugovor o radu.

    4.1. Na upit opunomoćenice privatnih tužitelja da li je željela nastaviti raditi u Udruzi okrivljenica je odgovorila da nije imala razloga da ne želi nastaviti raditi. Nadalje je iskazala da joj je radni odnos prestao istekom ugovora na određeno vrijeme. Platne liste na svoje ime dostavila je u spis, budući da se iz istih vidi da nisu uvedene radne nedjelje i da su evidencije rada lažirane što potkrjepljuje i presuda koju je spomenula, a kojom je EZ osuđena zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Misli da su joj blagdani koje je radila plaćeni, no nisu joj plaćeni prekovremeni sati i naknade za otežane uvjete rada. Ne sjeća se koliko je dugo bila na bolovanju 2019. i 2020. godine. Kada se 2020. vratila s godišnjeg odmora obavljala je poslove čišćenja, a te poslove u Udruzi radi i voditelj smjene. Ne sjeća se je li na bolovanju bila u prosincu 2019. i u razdoblju od veljače do kolovoza 2020. NZ nije tužila zbog spomenute objave u kojoj ju je ista oklevetala. Poznato joj je da je pas E koji se spominje u toj objavi pas mješanac koji je udomila poznata osječka spisateljica ŽZ. Vezano za tog psa ona nije zvala ŽZ, već njezinog partnera J kojem je rekla da je pas E u Azilu ugrizao kolegicu OZ za nos. Nije joj poznato u kojim okolnostima pas E sada živi kod ŽZ. Nije joj poznato da ŽZ objavljuje C na svom Facebook profilu. Nije joj poznato da li OZ i dalje radi u Azilu. Protiv Udruge Pobjede nije pokrenula sudski postupak zbog potraživanja iz radnog odnosa niti je Udrugu Pobjede zbog toga prijavila Inspektoratu rada. Tužbu nije podnijela iz razloga što nema kompletnu dokumentaciju, odnosno čeka da joj se od Udruge Pobjede dostavi evidencija rada. Misli da je ova privatna tužba podnesena upravo kako bi se taj proces odgodio.

    5. Iz iznesene obrane okrivljenice proizlazi da ona ne osporava činjenične tvrdnje iz privatne tužbe da je na svom Facebook profilu naziva „ ŠZC“ prosljeđujući tekst CZ objavila i svoj tekst u kojem je, između ostalog, napisala: "maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje…", "iskreno mi je drago da se ta lažna slika brige za pse konačno ruši" i: "…udarajte kako god znate i umijete jer ovo zlo koje vlada Osječkim Azilom jedino zajedno možemo srušiti… CZ otvorila sezonu lova javno, tek toliko da se zna.", a kako je okrivljenica navela da je podijelila tekst CZ, jer se prepoznala u navodima CZ o radu Udruge Pobjede, nije bilo sporno i da se njezina predmetna objava odnosila na rad Udruge Pobjede.

    5.1. S obzirom da je okrivljenica navela da se zbog nezakonitih radnji čelnih ljudi Udruge Pobjede ona osjećala poniženo, omalovaženo i da je znala završiti i na bolovanju, kao i njezine kolegice koje su ispitane u ovom postupku (CZ, MZ) te kako je ukazivala i na neadekvatnu brigu za pse i na povredu radnih prava po pitanju isplate naknada za rad nedjeljom, za prekovremeni rad i za otežane uvjete rada, tijekom postupka bilo je sporno jesu li navedene tvrdnje koje je okrivljenica prosljeđujući tekst CZ napisala na svom Facebook profilu neistinite i je li u tom slučaju okrivljenica znala da su neistinite, odnosno je li ona imala opravdani razlog da smatra da su te tvrdnje istinite. Drugim riječima, bilo je sporno je li okrivljenica postupala u namjeri da našteti časti i ugledu privatnih tužitelja što podrazumijeva da su činjenične tvrdnje koje je iznijela neistinite i da je ona toga bila svjesna kada je objavila predmetni tekst.

    6. U odnosu na ove sporne činjenice ocijenjeno je da okrivljenica tijekom postupka nije uspjela dokazati da se radi o istinitim tvrdnjama, iako joj je sud, a kako bi ostvarila to svoje pravo obrane, maksimalno izašao u susret prihvaćajući njezine dokazne prijedloge (ispitivanje svjedoka CZ i MZ, pregledavanje platnih lista i ostale materijalne dokumentacije, kao i SMS komunikacije s ĆZ), no sve se na koncu u bitnome svelo na izolirane slučajeve reakcija EZ koje bi se eventualno mogle smatrati neprimjerenima (spomenute od strane svjedokinja MZ i CZ) te na raspravljanje o plaći i o dodacima na plaću i iskazivanje nezadovoljstva zbog prestanka radnog odnosa, dok, s druge strane, nije bilo govora o situacijama koje bi stvarno predstavljale „mobing ili maltretiranje na svakom koraku...“ ili „lažnu sliku brige za pse“, a kako je to okrivljenica napisala u svojoj objavi. Okrivljenica i u svojoj obrani uopće nije opisala konkretne situacije ili okolnosti koje bi se mogle podvesti pod ove činjenične tvrdnje, niti te okolnosti proizlaze iz drugih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka, pa je stoga takvu njezinu obranu u kojoj je ona samo paušalno navela da se osjećala poniženo i omalovaženo i prikazala, također bez ikakvih dokaza (očito potkrjepljujući činjeničnu tvrdnju „lažne brige za pse“), da su se čelni ljudi Udruge Pobjede, uključujući i EZ, okoristili, odnosno stekli za sebe stanove iskorištavajući sredstva Udruge, sud ocijenio neuvjerljivom i samim time nevjerodostojnom, odnosno usmjerenom na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti i kažnjavanja u ovom postupku.

    7. Privatna tužiteljica EZ navela je u svom iskazu da od 2007. godine radi u osječkom Azilu za pse koji vodi Udruga Pobjede iz Osijeka. U početku je tamo radila kao volonter i nije imala ambicije da se dugoročno bavi brigom o psima, već je do toga došlo spontano, s obzirom da je s vremenom dobila želju da pomogne psima i da se bavi tim poslom. Misli da je 2011. godine sklopila ugovor o radu. U to vrijeme Azil nije nimalo izgledao kao što je danas situacija, jer nisu imali nikakvu infrastrukturu, odnosno ni struju ni vodu, nije bilo ni regulirano propisima, no s vremenom su uspjeli sve to izgraditi. Uspjeli su animirati Grad Osijek u pravcu brige za pse, uspostaviti partnerstvo s Gradom Osijekom i danas je to jedna druga priča. Trošila je i vlastite resurse, kao i ostali radnici koji su prošli kroz Azil i dali svemu tome svoj obol. Danas Azil udomljava oko 350 pasa godišnje i najljepši je Azil u Hrvatskoj, a takvim su ga proglasili i mediji. Zbog tog cijelog njezinog angažmana oko osječkog Azila predmetna objava na Facebooku ju je jako pogodila i kao čovjeka i kao radnika, posebno iz razloga što je emotivno vezana za osječki Azil. Tvrdnje koje su iznesene u predmetnoj objavi su neistinite i isključivo su napisane kako bi se naštetilo Azilu. Okrivljenica je radila u Azilu nekih godinu dana na određeno vrijeme, time da je pred istek ugovora bila na bolovanju. S njom nije imala nekih većih problema što se tiče samog posla, međutim kao osoba je bila manipulativna i nastojala je narušiti atmosferu u radnom kolektivu. Zbog toga jednostavno s okrivljenicom nije "kliknula" i nije joj produžen radni odnos. U vrijeme kada se okrivljenica zaposlila tada su prvi puta počeli imati krađe u Azilu, odnosno nestajao je novac iz novčanika, iz blagajne, a kada je okrivljenica prestala raditi nije više dolazilo do takvih situacija, pa su stoga povezali da bi okrivljenica mogla biti taj počinitelj, no to nisu uspjeli dokazati. CZ je radila u osječkom Azilu oko pet godina, time da je 40% tog vremena provela na bolovanju i zbog toga su imali poteškoća na poslu, jer CZ nije bilo, time da je i za vrijeme kada je CZ radila ona znala odlaziti s posla pod izgovorima migrena ili drugih zdravstvenih problema. U vrijeme dok je CZ radila u Azilu bila je zaposlena i okrivljenica. Njih dvije nisu bile dobre kolegice, pa je stoga čudi da su zajedno upućene u predmetnu objavu na Facebooku. Osporava da bi nad radnim kolegama provodila mobing i maltretiranje zbog različitog mišljenja kako je to navedeno u predmetnoj objavi na Facebooku. Posebno ju je iznenadio navod da je otvorena sezona lova na Azil, a i rastužio i uvrijedio. Čudi je što je objava uslijedila dvije godine nakon što je okrivljenica prestala raditi u Azilu, jer okrivljenica ranije nije pokretala nikakve postupke zbog navodnog mobinga i maltretiranja. Također ni CZ nije pokretala nikakve postupke protiv Azila za navodno maltretiranje. CZ je na svojoj objavi zabranila komentiranje zbog čega se nije moglo ukazivati na istinitost, odnosno neistinitost njezine tvrdnje, no na objavu okrivljenice se moglo iznijeti komentar, a takvih je komentara i bilo, a čitajući iste zaključila je da su ljudi povjerovali u te njezine navode, odnosno da su povjerovali da se oni u Azilu ne brinu za pse. Komentari koji su išli u korist Azila okrivljenica je brisala i zbog toga joj je žao što nije odmah te komentare screenshotala, odnosno sačuvala. Objava okrivljenice je bila u statusu javno. Ona tu objavu nije mogla vidjeti na profilu okrivljenice, jer nije imala pristup njezinom profilu, a saznala je za tu objavu od drugih ljudi koji su objavu vidjeli i koji su joj o tome poslali fotografiranu objavu. Među ljudima je bilo zlobnih komentara nakon što su pročitali objavu okrivljenice, a smatra da ljudi i inače jedva dočekaju da čuju nešto loše za one za koje je inače poznato da se nije čulo ništa loše, a Azil je inače sinonim za hrabrost, volonterstvo i ljubav. Tvrdnja o navodnoj brizi za pse ju je posebno pogodila, jer mjesečno Azil troši između 10.000,00 do 15.000,00 eura samo na liječenje pasa i vode računa o tome da svaki pas ima zdravstvenu skrb i da bude zbrinut. Nije podnijela privatnu tužbu iz inata, već iz razloga što ne želi da se lažima i manipulacijama šteti psima, odnosno Azilu koji za njih brine. Ona tu nije bitna, već je bitan Azil o kojem ovisi i briga o psima. Nikada nije pravomoćno osuđena za primanje mita i krivotvorenje radnih sati. U inkriminirano vrijeme 29. rujna 2022. bila je koordinatorica u Udruzi Pobjede. Ona ne vidi sebe u inkriminiranim tvrdnjama "...maltretiranje i mobbing na svakom koraku...", a zbog toga je i podnijela privatnu tužbu. Prepoznala se u objavi okrivljenice, zato što je okrivljenica podijelila status CZ koja je nju spomenula po nadimku Z i bilo joj je jasno da se referirala na nju. U objavi okrivljenice i komentarima nije spomenuta imenom i prezimenom, a nije sigurna je li spomenuta po nadimku M. Njihova volonterka KZ je posebno bila šokirana zbog ovog događaja i sjeća se da je zbog toga i plakala, jer ju je jako pogodilo to što je pročitala. Sjeća se da je UZ proslijedila objavu okrivljenice i u svom komentaru je nju spomenula imenom i prezimenom. Smatra da su okolnosti o kojima je iskazivala važne i da govore o tome koliko ju je predmetna objava pogodila.

    7.1. Sud je prihvatio iskaz privatne tužiteljice EZ, budući da je njezin iskaz u dijelu gdje je opisivala svoj doprinos, zajedno s ostalim članovima Udruge Pobjede, u uspješnom razvoju Azila za pse, kao i adekvatnu brigu za pse potvrđen i iskazom svjedokinje obrane CZ koja je za EZ navela da joj diže kapu, jer je Azil digla iz blata, a svojim navodima da je u Azilu briga za pse bila dobra i da ne želi koristiti riječ mobing CZ potvrdila je i adekvatnu brigu za pse, a ne lažnu kako je to okrivljenica navela u svojoj predmetnoj Facebook objavi, kao i da nije bilo mobinga na svakom koraku kako je to okrivljenica istaknula u istoj objavi. Imajući u vidu navedeno te da nitko od ispitanih svjedoka nije potvrdio, pa ni sama okrivljenica, da bi EZ provodila sustavni mobbing i maltretiranje radnika zbog različitog mišljenja, sud iz navedenih razloga vjeruje EZ i kada osporava da se tako ponašala. Okrivljenica je svojim navodima da nije imala razloga da ne želi nastaviti raditi u Udruzi Pobjede nakon što joj je ponuđen sporazumni raskid ugovora o radu i sama potvrdila da nije bilo nikakvog sustavnog mobinga i maltretiranja, odnosno psihološkog zlostavljanja od strane EZ, a izostanak takvog konstantnog psihološkog maltretiranja za koji je okrivljenica prozvala EZ predmetnom Facebook objavom potvrđuje i okolnost da okrivljenica u svojoj obrani nije uopće spomenula bilo kakvu situaciju na radnom mjestu koja bi se mogla okarakterizirati kao mobing ili maltretiranje, odnosno uopće nije spomenula da bi na radnom mjestu doživljavala takvo ponašanje EZ, već je samo upirala na neisplaćene naknade na plaću i opisivala okolnosti koje su dovele do prestanka njezinog radnog odnosa, time da je ovdje ukazala i da je do ponude sporazumnog otkaza ugovora o radu došlo zbog prigovora na njezino neprimjereno ponašanje, a ne zbog ponašanja EZ.

    8. JZ, predstavnica privatnog tužitelja Udruge Pobjede, u svom iskazu je navela da je ona voditeljica osječkog Azila, odnosno skloništa za napuštene životinje u Udruzi Pobjede koja upravlja tim skloništem za pse. U tom Azilu je krenula prvo volontirati krajem 2010. godine i od tada tamo radi. Iako je po zanimanju mag. ekonomije, ostala je raditi u Azilu, jer je osjetila da je to njezin poziv. Rad u Azilu je ispunjava zbog čega se tamo i zadržala, jer osjeća da njezin rad tamo ima smisla, da je moguće stvari mijenjati na bolje i da rad nije uzaludan, a s vremenom je osječki Azil postao i uspješan u brizi za pse i počeo mijenjati i svoju okolinu na način da su danas i građani uključeni u brojne aktivnosti Azila i drugačije gledaju na napuštene pse, odnosno ne otpisuju ih, već i oni dolaze volontirati u Azil i šetati pse prije nego da kupe vlastitog psa. Na taj uspjeh je izuzetno ponosna. Kada je pročitala predmetnu objavu koju je napisala okrivljenica, bilo joj je jasno da se radi o Udruzi Pobjede koja je osnovana 2009. godine. Ona je radila u Azilu u vrijeme kada je tamo bila zaposlena okrivljenica. Za rad okrivljenice može reći da je bio manjkav, budući da je okrivljenica znala zaboraviti podijeliti terapije psima za što je bila zadužena i to joj je kod nje bilo sporno. Kao radna kolegica u kolektivu okrivljenica je bila sklona da "muti vodu". Čim je okrivljenica otišla iz Azila, odnosi među kolegama su se unormalili. Za vrijeme svog radnog odnosa okrivljenica se nikada nije žalila na uvjete rada, već je zapravo s njihove strane bilo prigovora na rad okrivljenice koje je spomenula. Također, sjeća se da je u vrijeme kada je okrivljenica bila na bolovanju istu vidjela na reciklažnom dvorištu kako iznosi krevete i zbog toga ju je fotografirala, jer je takvim postupcima okrivljenica ukazala da je njezino bolovanje upitno, odnosno da je upitno da je zdravstveno nesposobna. Ništa što je objavljeno u objavi okrivljenice nije istina niti je bilo maltretiranja i mobinga u Udruzi Pobjede, odnosno Azilu. Tim se objavama narušio ugled Udruge i stavilo pod pitanje sve ono što su do tada radili u Udruzi. Za tvrdnju "...udarajte kako god znate i umijete jer ovo zlo koje vlada osječkim Azilom jedino možemo zajedno srušiti..." odmah je shvatila da se odnosi na Udrugu Pobjede, jer upravo ta Udruga vlada, odnosno upravlja osječkim Azilom, a shvatila je i da se taj tekst odnosi na AZ koja je djelatnica Udruge. EZ je bila predsjednica Udruge Pobjede šest godina, odnosno od 2009. do 2015. godine. Od strane ljudi koji su pročitali predmetnu objavu bilo je ružnih komentara usmjerenih prema Udruzi Pobjede, a i njihovi volonteri su bili šokirani zbog toga što su pročitali. Najviše ju je pogodilo kada je njezina majka to saznala na poslu i došla kući te joj plačući rekla da je to saznala. To je njezinu majku jako pogodilo, jer i sama volontira u Azilu. Njezinu majku su i kolegice na poslu koje su pročitale objavu okrivljenice upitale: " Gdje to tvoja kćerka radi?".

    8.1. Budući da su navodi JZ o uspješnom razvoju Azila za što je, a što je i logično, zaslužna Udruga Pobjede koja upravlja tim Azilom, potkrijepljeni iskazom EZ, kao i iskazom svjedokinje obrane CZ i činjenicom da je angažman Udruge Pobjede u brizi za napuštene pse prepoznat i cijenjen kao doprinos zajednici i od strane Grada Osijeka, te imajući u vidu razloge koji su vezano za predmetnu Facebook objavu okrivljenice već izneseni kod ocjene vjerodostojnosti iskaza EZ, sud je iz svih ovih razloga ocijenio da je i JZ vjerodostojno iskazivala o radu Udruge Pobjede i upravljanju Azilom, kao i o okolnostima rada okrivljenice u Azilu. Navodi JZ da se okrivljenica za vrijeme svog radnog odnosa nikada nije žalila na uvjete rada, već da je zapravo s njihove strane bilo prigovora na rad okrivljenice potvrđeni su i samom obranom okrivljenice, budući da se okrivljenica u svojoj obrani uopće nije žalila na uvjete rada u Azilu, a što govori o tome da je ona bila zadovoljna uvjetima rada i samim time da nije bilo mobinga i maltretiranja od strane nadređenih, a to je okrivljenica dodatno potvrdila i izjavom da nije imala razloga da ne želi nastaviti raditi u azilu kada joj je ponuđen sporazumni raskid ugovora o radu, dok okolnosti da je bilo prigovora na rad okrivljenice proizlaze i iz iskaza EZ, kao i objave NZ na društvenoj mreži Facebook te iz same činjenice da je okrivljenici ponuđen sporazumni otkaz ugovora o radu, time da je okrivljenica i sama potvrdila da joj se na sastanku na kojem joj je ponuđen takav raskid ugovora prigovaralo na njezino ponašanje.

    9. Svjedok HZ iskazao je da je od samih početaka prisutan u osječkom Azilu za pse i da je sudjelovao u osnivanju Udruge Pobjede koja je preuzela upravljanje osječkim Azilom. Tamo je radio sve do prije nekoliko godina, odnosno misli da je otišao 2021. godine. Od početka je radio smjene, fizikalije, radio je i na projektima, na organizaciji rada Udruge i dr. Jedno vrijeme mu je u Udruzi bila nadređena EZ, time da je i sam bio u užem krugu ljudi koji su se nalazili u izvršnom odboru Udruge. Dobro su funkcionirali kao kolektiv, nije bilo nekih značajnih problema i sve su rješavali razgovorom. Radio je u Udruzi i u vrijeme kada je tamo radila okrivljena ŠZ. Sjeća se da su u početku imali dobar odnos i da s njom nije bilo nikakvih problema. No, poslije je s ŠZC imao nekoliko razgovora zato što je ona bila nezadovoljna. Sjeća se da su bile neke tenzije i osjetilo se da raste nezadovoljstvo, ali ŠZC mu nije nikada izravno rekla o čemu se točno radi, pa stoga on nema saznanja o tome zbog čega je ona bila nezadovoljna i o kakvim se tenzijama radilo. Dio ljudi koji je radio u Azilu radio je i vikendima, praznicima i blagdanima, jer je to bilo potrebno s obzirom da je Azil za posjetitelje otvoren svaki dan. S obzirom da nije radio obračune plaća nije mu poznato jesu li se isplaćivale ove naknade za rad vikendima i blagdanima, ali misli da je sve ispoštovano što je bilo ugovoreno s radnicima zato što se sjeća da vezano za to nije bilo nikakvih prigovora od strane radnika. Siguran je da nitko nije bio financijski oštećen. U Azilu su gledali da povećaju standard psima zbog čega su bile male plaće, ali uvijek su gledali kada se moglo da se isplate radnicima dodaci na plaću kao neoporezivi primici, odnosno kada je za to bilo financijskih mogućnosti. Takva je bila priroda ovog posla, odnosno bila je bitna briga za pse i radnici su od početka bili upoznati s takvim načinom rada i svojom plaćom. Udruga Pobjede je imala pravilnik o radu skloništa za pse, a on je i osobno sudjelovao u kreiranju tog pravilnika. U tom pravilniku pokušali su definirati radne odnose, sistematizacije radnih mjesta i ostala organizacijska pitanja kako bi azil mogao normalno funkcionirati. Pravilnik, kao i statut, bili su usklađeni s njihovom vizijom promicanja prava životinja i promocije veganskog načina života. S time su upoznavali i radnike koji su dolazili kod njih na posao i poučavali ih da zbog takvog promicanja veganskog načina života u Udruzi, odnosno Azilu nisu dopuštene namirnice životinjskog porijekla, odnosno isticali su radnicima da su oni udruga koja promiče veganstvo. U azilu je briga za pse uvijek bila na prvom mjestu ekipi koja je donosila odluke, a u kojoj se nalazila i EZ. Bez obzira na ljudska neslaganja na poslu, a kojih je bilo i koji su uobičajeni u svakom kolektivu, psi su uvijek bili na prvom mjestu. Nije mu poznato da bi u azilu bilo postupaka koji bi predstavljali mobbing i maltretiranje radnika. Smatra da su to preteške riječi. Bilo je neslaganja kao i u svakom kolektivu, ali to se sve moglo riješiti razgovorom. Pružali su si međusobnu podršku, kako na poslu tako i privatno, npr. kada je netko bio u lošem stanju sjeća se da su organizirali druženje i zajedničke radne akcije kako bi si međusobno pomogli. Poznaje CZ i sjeća se da su i njoj bili slična podrška, odnosno pomagali joj u privatnim stvarima i organizirali kod nje radne akcije. Jedno je vrijeme slao u knjigovodstveni servis dokumente za obračune plaća radnika, ali to nije radio cijelo vrijeme. Misli da 2021. to nije radio, ali nije siguran.

    9.1. Nakon što je branitelj okrivljenice predočio svjedoku ĆZ obračun isplaćene plaće na ime radnice DZ (listovi 127 i 128 spisa) i upitao ga je li on radio na obračunu plaće svjedok HZ je odgovorio da on nije radio obračune plaća, već ovlašteni knjigovodstveni servis. Na daljnji upit branitelja da pojasni točku 2.1. navedenog obračuna plaće DZ koja glasi: "naknada za godišnji odmor" svjedok HZ je naveo da pretpostavlja da se radi o broju sati koje je imenovana radnica provela na godišnjem odmoru i za što joj je isplaćena naknada. Dodao je da se sva dokumentacija potrebna za obračun plaće dostavlja knjigovodstvenom servisu, a koji je njima dostavljao obračune plaća i virmane. Na obračunu koji mu je predočen vidljivo je da je isti sačinjen od strane knjigovodstvenog servisa Werkman iz Osijeka.

    9.2. Nakon što je branitelj okrivljenice predočio svjedoku ĆZ iskaz svjedokinje DZ u dijelu gdje je ista navela da je u obračunskim platnim listama za vrijeme dok je radila u azilu imala određene naknade za prekovremeni rad i rad vikendima i upitao ga zašto te naknade ne proizlaze iz obračuna plaća za imenovanu svjedokinju svjedok HZ je odgovorio da ne zna zašto toga nema u obračunu plaća i da pretpostavlja da on nije predavao taj obračun plaće, jer na tom obračunu nema njegovog potpisa. Dodao je da je moguće da obračuni nisu potpisani ako su dostavljani radnicima putem e-maila i da je siguran da nitko nije bio oštećen, da je imao manje prihode nego što je ugovoreno. Kada su bili u mogućnosti, radnicima su se uvijek isplaćivali bonusi u vidu neoporezivih primitaka. Na konkretnom obračunu plaće iz studenog 2021. za radnicu FZ vidljivo je da su joj isplaćeni primici po osnovi rada koji nisu vezani uz fond radnih sati.

    9.3. Nadalje, na upit branitelja okrivljenice zašto u obračunima nema stavke o naknadama za otežane uvjete rada svjedok HZ je odgovorio da nisu bile ni predviđene naknade za otežane uvjete rada. Fizički je jedno vrijeme njegovo radno mjesto bilo u samom skloništu, a jedno vrijeme u prostorijama udruge. Ovisno o potrebama kada bi radio u uredu znao je dolaziti na ispomoć u sklonište za pse.

    9.4. Nakon što je branitelj okrivljenice predočio svjedoku ĆZ ispis SMS komunikacije između okrivljenice i njega isti je naveo da je moguće da se radi o porukama koje je razmijenio s okrivljenicom i da se sjeća da je okrivljenica od njega tražila da joj dostavi sve platne liste te da je i iz ispisa poruka vidljivo da je on okrivljenici odgovorio na način kako je iskazivao i u ovom postupku, odnosno da se može sve riješiti razgovorom ako je nešto muči. Nadalje je dodao da se ne sjeća jesu li okrivljenici svaki mjesec dostavljene platne liste, budući da se ne sjeća je li on u to vrijeme radio na tim poslovima. Sjeća se da se kod okrivljenice stvorilo neko nezadovoljstvo i da ju je pitao u čemu je problem, ali od nje nije dobio konkretan odgovor, a smatra da se to vidi i iz ovih poruka koje su mu predočene. Naknadu za otežane uvjete rada nisu isplaćivali, jer briga o psima nije radno mjesto koje bi imalo posebnu naknadu kao što je, recimo, kod poslova rada na visini i sl. Što se tiče ostalih dodataka na plaću, poprilično je siguran da nitko nije bio financijski oštećen, što proizlazi i iz okolnosti da su se radnicima isplaćivali bonusi za postignuća, iako ti bonusi nisu bili ugovoreni. Sjeća se da su u dva navrata bili sastanci s okrivljenicom na kojem su sudjelovali ispred Udruge Ivana Crnoja, JZ i on i to vezano za nezadovoljstvo okrivljenice oko platnih lista, međutim ona nije dala konkretne razloge iz kojih smatra da njezine platne liste ne štimaju i ukazano joj je da joj se svaki mjesec isplaćuju bonusi. Nije vidio da bi okrivljenica bila igdje zakinuta. Nitko u Azilu nije radio svake nedjelje i blagdana, već su se radnici mijenjali i možda je bilo samo nekih tehničkih propusta na način da se možda propustilo evidentirati da je netko radio vikendom ili blagdanom, ali to se sve moglo riješiti. Ne sjeća se više tko je organizirao taj sastanak, a sigurno je organiziran od strane Udruge kako bi se utvrdilo postoji li neki problem vezano za platne liste na što je ukazala okrivljenica. Sjeća se da su imali više sastanaka oko problema s platnim listama koje je okrivljenica isticala. Moguće je da su okrivljenici ponudili sporazumni raskid Ugovora o radu zato što nisu mogli utvrditi u čemu je problem i jedina je opcija bila da se sporazumno raziđu. Ne sjeća se više je li bilo tenzija na tom sastanku, sjeća se da je bio užasno frustriran, jer je pokušavao odgonetnuti zbog čega je okrivljenica nezadovoljna i to nije uspio saznati zbog čega nije bilo smisla da se taj radni odnos nastavi. Ne sjeća se je li radni odnos okrivljenice prestao s ovim sporazumom o prestanku Ugovora o radu. Misli da je Udruga Pobjede od samog početka surađivala s knjigovodstvenim servisom Werkman iz Osijeka. Misli da taj knjigovodstveni servis nije dostavljao direktno platne liste radnicima, ali moguće je i da je dostavljao s obzirom da su imali e-mail adrese radnika.

    9.5. Sud je prihvatio i iskaz svjedoka HZ, budući da njegove tvrdnje da je okrivljenica bila nezadovoljna samo zbog plaće proizlaze i iz obrane okrivljenice, jer je ona i ovdje uglavnom govorila o plaći, time da je na te okolnosti obrana jedino i ispitivala ovog svjedoka, dok tvrdnje ovog svjedoka da su radnicima isplaćivani bonusi, odnosno neoporezivi primici proizlaze i iz platnih lista za okrivljenicu i radnicu FZ iz kojih je vidljivo da su im isplaćivane svaki mjesec naknade po osnovi „ostali primici po osnovi rada koji nisu vezani uz fond radnih sati“. Iz SMS poruka koje je ovaj svjedok razmijenio s okrivljenicom vidljivo je i da je on doista bio zatečen time što okrivljenica od njega traži platne liste i da ju je pozvao da razgovaraju ako je nešto muči (upitao okrivljenicu da li postoji neki razlog zašto mora kopati unazad godinu i nešto dana kako bi pronašao platne liste i da ne razumije što ona želi postići te ju je pozvao da kaže ako je nešto muči ili ako želi o nečemu razgovarati, jer on ne kuži što ona želi). Tvrdnje ovog svjedoka da su prilikom zapošljavanja poučavali radnike da zbog promicanja veganskog načina života u Udruzi Pobjede, odnosno Azilu nisu dopuštene namirnice životinjskog porijekla, potkrijepljene su i Pravilnikom o radu u kojem je to propisano, kao i iskazom svjedokinje obrane MZ koja je navela da je bila upoznata s time da tamo rade samo vegani i da joj je rečeno prilikom zapošljavanja da u okviru radnih jedinica Azila nije dozvoljeno konzumiranje namirnica životinjskog porijekla. Iz svih iznesenih razloga sud je iskaz svjedoka HZ u cijelosti ocijenio vjerodostojnim.

    10. Svjedokinja LZ navela je u svom iskazu da u osječkom Azilu za pse volontira od 2008. godine, a 2021. godine da je zasnovala i radni odnos u Udruzi Pobjede. Ne poznaje ŠZ. Što se tiče radnih odnosa u Azilu može reći da su tamo svi jednaki i da se poštuju prava radnika. Svi su prijatelji i ona se sigurno ne bi zaposlila u Udruzi da misli da je tamo loše, pogotovo jer je po struci medicinska sestra i u takvom slučaju sigurno bi prije radila u struci, nego u Azilu. Posao u Azilu je ispunjava pa stoga nije ni dvojila da se tamo zaposli. Od kada radi u Udruzi radno mjesto joj je u sjedištu Udruge u Osijeku, Senjska 18, međutim jednom tjedno odlazi raditi u Nemetin gdje se nalaze psi i to bude vikendom. CZ poznaje od 2008. godine iz volonterskih dana. Nije joj poznato kada se CZ točno zaposlila u Azilu, budući da je jedno vrijeme živjela u [adresa]. CZ je smatrala dobrom radnicom i bile su u početku bliske, međutim s vremenom su se zaredala Ivina izbivanja s posla, što opravdano, što neopravdano, zbog čega su joj kolegice uskakale i ona je to počela iskorištavati. Misli da je CZ radila na poslovima socijalizacije pasa, međutim svi su u Azilu obavljali poslove čišćenja, hranjenja, šetnje pasa i dr. Nije joj poznato je li CZ u situacijama kada je izbivala s posla sama sebi tražila zamjenu, no oni koji su bili u smjeni su u tim slučajevima kada bi ona izostala morali duplo raditi. Ne sjeća se je li nekada morala CZ mijenjati, ali se sjeća da CZ osobno od nje to nije nikada tražila. Poznat joj je zadnji radni dan BZ, jer je tada bila prisutna na poslu. Misli da je taj dan bila nedjelja i da je bila u popodnevnoj smjeni. Sjeća se da je toga dana došla automobilom po AZ i da su njih dvije otišle u skladište po posteljinu nakon čega su došle u Azil. Kada su došle u Azil zatekle su CZ kako sjedi za stolom i pije energetsko piće Hell o kojem smatra da je CZ bila ovisna, jer je na dan pila 10-tak takvih pića. Sjeća se da je tom prilikom CZ i pušila i nešto radila na telefonu. Tamo su bile prisutne i ZZ i DZ. Kada su ulazile u Azil Ivana Crnoja je išla iza nje i kada je vidjela CZ pitala ju je zašto sjedi i zašto ne radi. CZ nije bila uznemirena, a sjeća se da nije ni podignula glavu kada ju je EZ pitala zašto ne radi. CZ joj nije izgledala bolesno, samo je rekla da je vruće. Nakon toga FZ i ona su otišle svojim poslom, a EZ je otišla po pribor za pljevljenje cvijeća, jer je za taj dan bilo predviđeno cvjećarenje. Nije nikada čula da bi netko vikao na radnike u Azilu, da bi ih maltretirao i davao nemoguće zadatke, a da je to čula sigurno ne bi ostala raditi u Azilu. EZ inače subotom dolazi raditi u Azil, uglavnom cvjećarenje i kopanje, a kada god ima vremena dolazi tamo u ispomoć i češće. Misli da trenutno u Azilu ima između 17 do 20 zaposlenika. Među tim djelatnicima većina su nevegani i nije joj poznato da bi se prilikom razgovora za posao od potencijalnih djelatnika tražilo da budu vegani, a u takvoj situaciji većina današnjih zaposlenika ne bi mogla ni raditi. Nije nikada čula niti vidjela da bi EZ bila agresivna prema zaposlenicima koji su nevegani. Ona je veganka, a poznato joj je da su djelatnici koji nisu vegani nosili sebi za jesti sendviče. Nije nikada čula da bi EZ za nekoga tko je trudan rekla da je šugav, a poznato joj je da se, osim za prava životinja, EZ bori i za ženska prava. U njezinom ugovoru o radu propisano je dodatno plaćanje rada vikendima i praznicima što se i poštuje i ona za takav rad dobije plaćeno. Smatra da bi djelatnik koji u "5 do 12" javi da neće doći na posao trebao sam naći zamjenu. Međuljudski odnosi u Azilu su dobri, paze jedni na druge i pomažu jedni drugima financijski i na druge načine. Slave se rođendani i kupuju pokloni, a sjeća se da se išlo pomagati CZ i u pospremanju kuće. Poznata joj je djelatnica OZ, a ona se unazad dvije godine nalazi na bolovanju. S njom je u dobrim odnosima. Poznato joj je da je ona bolesna, ali to nije zbog rada u Azilu. Poznata joj je djelatnica IZ, no nisu joj poznate okolnosti njezinog prestanka rada u Azilu. Nije joj poznato tko je trenutno predsjednica Udruge Pobjede, budući da se tek vratila s godišnjeg odmora, a prije odlaska na godišnji odmor predsjednica je bila NZ. Kada je u Azilu za šefa smatra voditelja smjene, a kada je u uredu uglavnom je samostalna, a nadređena joj je JZ.

    10.1. Sud nije imao razloga sumnjati u iskaz svjedokinje LZ u dijelu gdje je ista navela da su međuljudski odnosi u Azilu dobri i da nije nikada čula ili vidjela da bi EZ bila agresivna prema zaposlenicima koji su nevegani, budući da je u tom dijelu njezin iskaz potkrijepljen iskazima radnica DZ, RZ i volonterke ZZ, time da i okrivljenica u svojoj obrani nije spomenula da bi EZ bila agresivna, odnosno da bi psihički zlostavljala radnike niti je spomenula da bi međuljudski odnosi bili loši, a kako iz platnih lista za okrivljenicu i FZ proizlazi da su im bile isplaćivane i naknade za rad na blagdane i praznike, kao i neoporezivi primici i naknade za godišnji odmor, a FZ i naknade za rad nedjeljom, sud nije imao razloga sumnjati u iskaz ove svjedokinje i u dijelu gdje je navela da joj je rad vikendima i praznicima dodatno plaćen. Također, ne može se isključiti i da je ova svjedokinja doista smatrala da je CZ znala biti neopravdano na bolovanjima, budući da je i sama CZ u svojoj Facebook objavi, a koju je proslijedila okrivljenica, ukazala da su i drugi zaposlenici očito imali takvo mišljenje o njoj (navela u objavi da nakon povratka s bolovanja zbog slomljene palčane kosti, a koje je koristila zato što nije htjela prihvatiti prijedlog poslodavca da obavlja druge poslove, nitko od kolegica i nadređenih nije s njom komunicirao). Iskaz ove svjedokinje jedino nije prihvaćen u dijelu gdje je navela da joj je poznato da su djelatnici koji nisu vegani nosili sebi za jesti sendviče, jer suprotno proizlazi iz Pravilnika o radu Udruge Pobjede, kao i iskaza svjedoka HZ i MZ. No, kako su pravila o veganskoj hrani bila jasna i kako su o tome potencijalni radnici bili upoznati na razgovoru za posao, što je potvrdila i svjedokinja obrane MZ, te kako su se ta pravila primjenjivala na sve radnike, a ne selektivno, jasno je da traženje od djelatnika da ne jedu hranu životinjskog porijekla u prostoru Azila nije predstavljalo mobing već, upravo suprotno, poštivanje jasno definiranih pravila na radnom mjestu koja su u skladu s etičkim kodeksom poslodavca.

    11. Svjedokinja PZ navela je u svom iskazu da je radila u azilu za pse od 2019. pa do rujna 2025. Prvo je radila baš u skloništu za pse, a potom u uredu. Dok je radila u skloništu bila je voditeljica smjene i na tom radnom mjestu zadužena za posjetitelje za pse, udomljavanja i sve druge potrebne poslove. Kako je bila zadovoljna radom u azilu tamo je dugo i ostala raditi. Uvijek su imali podršku radnih kolega, pa tako i u privatnim stvarima. Međusobno su se smatrali prijateljima. Bilo je teško i psihički i fizički raditi poslove sa psima zbog čega je među radnicima znalo biti nesuglasica uslijed velike količine stresa, znalo je biti i deranja, ali nikada u smislu maltretiranja. Moguće je da je i sama nekada bila bezobrazna prema kolegi u stresnim situacijama, kao npr. kada bi psi umirali i sl., a što ih je sve jako pogađalo. Bila je plaćena za svoj rad, ali i svjesna situacije u kojoj se nalazi Azil, a uslijed koje nisu mogli imati veliku plaću. Zbog prirode ovog posla, odnosno brige za pse njoj je bilo normalno da nakon završetka smjene u slučaju prijeke potrebe ostane odraditi neki posao, kao što je npr. odvesti psa na infuziju ako su druge kolegice bile zauzete drugim poslovima. Poznaje okrivljenicu, jer su znale raditi skupa u Azilu. Za okrivljenicu može reći da je bila podosta loša radnica, pauzirala je satima i zbog takvog odnosa prema poslu nije se s njom baš družila. Nije bilo nekih većih nezadovoljstva vezano za rad, osim uobičajenih vezano za dnevne zadatke ako se nekome nešto ne sviđa da radi ili sl., ali nitko se nije prisiljavao da tamo ostaje raditi. Svatko je imao pravo izbora. U kolektivu nije bila tipična hijerarhijska podjela. EZ nije ni smatrala šeficom u tom formalnom smislu. Bila je s njom u dobrim odnosima, a i danas se privatno druže. Misli da je predmetnom prepiskom na Facebooku najveća šteta nanesena psima i da do toga nije trebalo doći. U Azilu je radila u istom periodu kada i CZ. Bila je s CZ u dobrim odnosima dok je ona bila ok, a kada je počela fušariti na poslu smatrala je da to nije u redu, odnosno da nije fer i korektna zbog čega više nije bila dobra s njom. CZ su stalno pokrivali, uvijek se izvlačila na migrene, a u zadnjih godinu dana njezinog rada shvatili su da ona zapravo izbjegava raditi. Znala je često netom prije smjene javiti da ne može doći zbog čega im je bilo teško organizirati zamjenu. Za vrijeme bolovanja CZ je znala ići na planinarenje i cugati, a što joj je poznato s Facebook profila CZ. CZ se izlazilo u susret kada bi ona javljala da ne može doći na posao, mijenjali su se poslovi i uvodila međusmjena. Ona je bila jako dobra u radu sa psima, ali je poslije počela izbjegavati dolazak na posao. Sjeća se da joj je omogućeno da dobije plaćeni dopust kako bi joj se stabiliziralo zdravstveno i psihičko stanje. Poznato joj je da je CZ imala problema sa štitnjačom i da je za to krivila Azil što po njoj nije bilo logično, jer je šest mjeseci prije toga bila na bolovanju. Koliko je njoj poznato, prema CZ i ŠZ nije bilo nikakvog mobinga ili maltretiranja niti su one bile zakinute u svom radnom odnosu. Kada je ona bila na razgovoru za posao u Azilu sjeća se da je bila upoznata s tim da u Azilu nije dopušteno držati namirnice životinjskog porijekla za ljudsku konzumaciju.

    11.1. Budući da je iskaz svjedokinje RZ potkrijepljen iskazima radnica DZ i LZ, kao i iskazom volonterke ZZ, a u dijelu gdje je ukazala da su radnici smatrali da CZ izbjegava raditi i samom Facebook objavom CZ u kojoj je ista navela da, osim nadređenih, i kolegice nisu komunicirale s njom kada se vratila s bolovanja, očito je da je ova svjedokinja iskreno iskazivala o okolnostima rada u Azilu i međusobnim odnosima, kao i o svojim dojmovima o radu CZ.

    12. Svjedokinja ZZ iskazala je da unazad nekoliko godina volontira u osječkom Azilu za pse, time da je i prije toga dolazila šetati pse i na taj način pomagati Azilu, a što je njoj odmor za živce. Od kada je postala volonter u Azilu obično subotom ili nedjeljom dolazi po potrebi radi ispomoći i obavlja zadatke koje dobije. Ako nekada ne može doći oko toga se ne radi problem. Poznaje AZ iz Azila, međutim s njom nije u bliskim odnosima, odnosno ne druže se privatno. EZ joj kao volonteru daje radne zadatke, time da je u tim okolnostima EZ zna pitati što joj odgovara za raditi, s obzirom da joj je poznato da je operirala kralježnicu. Ako nešto ne može odraditi ili ako treba otići to je njezina slobodna volja. ŠZ ne poznaje i ne sjeća se je li je znala sresti u Azilu. Ne zna zašto je pozvana svjedočiti, jer ne radi u Azilu i ne zanimaju je njihovi međusobni odnosi, već dođe tamo samo nekada kao volonter kako bi se psihički odmorila. Volontirala je u Azilu i 2022. godine. Poznaje CZ i sjeća se da je ona u to vrijeme radila u Azilu. Kada je subotom dolazila volontirati znala je vidjeti u Azilu AZ, a ne sjeća se je li u tim navratima u Azilu znala vidjeti i CZ. Jako lijepo se osjećala u Azilu i nije nikada čula da bi u tim navratima kada bi ona tamo dolazila EZ na nekoga vikala. Čula je samo da raspoređuje zadatke među djelatnicima, a nema nikakvih saznanja o tome da bi tamo bilo mobinga ili maltretiranja. Nije čula ni da bi netko drugi od djelatnika Azila vikao na nekoga. Nije joj poznat zadnji radni dan CZ u Azilu niti bilo koga drugoga. Možda je tada bila tamo, ali ne sjeća se više tih okolnosti i nije nikada čula da bi EZ vikala na CZ niti joj je to bilo bitno, jer je ona tamo samo volonter.

    12.1. S obzirom da je ZZ samo volonter u Azilu i da nije u bliskim odnosima s EZ, a što proizlazi i iz okolnosti da nitko od ispitanih osoba u postupku nije ukazao na suprotno, odnosno da bi ona imala interes pogodovati EZ ili Udruzi Pobjede, očito je da je ona iskazivala o svojim stvarnim doživljajima rada u Azilu i da joj se samim time može vjerovati kada tvrdi da se jako lijepo osjećala u Azilu, da nikada nije čula da bi EZ vikala na nekoga, pa tako i na CZ, i da nema saznanja o mobingu ili maltretiranju.

    13. Svjedokinja FZ iskazala je da je u razdoblju od 2021. pa do prošle godine (2024.) bila zaposlena u osječkom Azilu za pse na radnom mjestu u Nemetinu gdje se nalazi sklonište za pse. Dok je tamo radila može reći da je odnos prema radnicima bio korektan i da su se poštivala prava radnika. Ne poznaje ŠZ. CZ poznaje, jer je CZ u to vrijeme radila s njom. Nije nikada primijetila da bi bilo neprimjerenog ponašanja od strane šefova prema radnicima. U vrijeme kada je ona radila u Azilu tamo je nekoliko puta tjedno dolazila raditi EZ. S CZ nije dugo radila, a ona je često bila i na bolovanju i nije s njom bila u toliko bliskim odnosima. Veganka je od razdoblja prije nego što se zaposlila u Azilu. U vrijeme kada je radila u Azilu tamo su bile zaposlene i osobe koje nisu bile vegani. U obračunskim platnim listama za vrijeme dok je radila u Azilu imala je određene naknade za prekovremeni rad i za rad vikendima.

    13.1. S obzirom da je u pogledu odnosa prema radnicima u Azilu iskaz svjedokinje DZ suglasan s iskazima ostalih radnica i to LZ i RZ, kao i volonterke ZZ, a u pogledu naknada za rad vikendima koje su joj isplaćene potkrijepljen i njezinim platnim listama, odnosno obračunima plaća, sud je iz navedenih razloga ocijenio da je i ova svjedokinja vjerodostojno iskazivala. Navodi ove svjedokinje da su joj isplaćene i naknade za prekovremeni rad, a što ne proizlazi iz obračuna plaća na njezino ime, nisu doveli u pitanje njezin iskaz, budući da je svjedok HZ naveo da su plaće bile male, ali da su uvijek gledali kada je bilo financijskih mogućnosti da se isplate radnicima dodaci na plaću kao neoporezivi primici, a kako su ovoj svjedokinji svaki mjesec isplaćivane takve naknade, odnosno bonusi, očito je da je ona imala razloga smatrati da su joj time bili pokriveni i prekovremeni sati.

    14. Svjedokinja obrane CZ iskazala je da je u osječki Azil došla još 2001. godine. U početku je tamo bila volonter, a nakon toga je sklopila ugovor o radu i po ugovoru je bila zaposlena u Azilu pet godina. U Azilu je postojala grupa volontera i zaposlenika u koju je i ona bila uključena dok je tamo radila, a u toj grupi su se dogovarali vezano za poslove koji su se obavljali u Azilu. Ta grupa volontera i zaposlenika je imala i svoj Facebook profil gdje su se odvijali ovi dogovori. U toj grupi je bio objavljen jedan tekst o njoj kao zaposleniku Azila u negativnom kontekstu vezano za njezin rad i odmah po objavi tog teksta su je izbacili iz grupe i nije imala mogućnost da se očituje na tu objavu. Stoga je ona objavila tekst na svom Facebook profilu vezano za njezin rad u osječkom Azilu.

    14.1. Nakon što je svjedokinji CZ predočena Facebook objava s profila „ CZ“ koja je dostavljena uz privatnu tužbu (listovi 6 do 7 i 87 do 90 spisa) ista je potvrdila da se radi o njezinom Facebook profilu i objavi koju je spomenula. Nadalje je navela da je u toj objavi opisala svoj zadnji radni dan u osječkom Azilu kada je bila izložena jako ružnim riječima i ponašanju od strane ĐZ, a čemu su svjedočili i još nekoliko zaposlenika osječkog Azila. Sjeća se da je tada bilo ljetno vrijeme i jako vruće, odnosno vani je bilo oko 40 stupnjeva. Došla je raditi u svoju drugu smjenu, a kada je obavila predviđene poslove sjela je da se odmori zato što joj je bilo loše jer je imala i menstruaciju, a vani je bilo jako vruće. Kada ju je s kapije vidjela EZ da sjedi pitala ju je zašto sjedi, a ona joj je objasnila da je sve obavila i da se ne osjeća dobro. Međutim, EZ je bila uporna sa zahtjevom da se ustane i nastavi raditi, a kada joj je ona rekla da se ne može ustati EZ joj je rekla da je dobila opomenu pred otkaz. Tu opomenu nije nikada dobila u pisanom obliku. Ubrzo nakon ovog dana uslijedila je spomenuta objava o njoj na Facebook profilu grupe zaposlenika i volontera Azila. Nakon ovog dana otišla je na bolovanje, a za vrijeme bolovanja dobila je pisani otkaz ugovora o radu u osječkom Azilu. Ne zna koju je formalnu funkciju u osječkom Azilu imala EZ, no ona je bila osoba koja je donosila sve odluke i svi su je smatrali predsjednicom osječkog Azila. Za EZ može reći da je imala manipulativan odnos prema radnicima i da su joj radnici bili potrošna roba, odnosno za nju je bio dobar onaj radnik koji je bio poslušan i koji nije puno propitkivao. Primjer je ovo što se njoj dogodilo zadnjeg radnog dana, a može reći da su radnici na neki način bili i ucjenjivani od strane vodstva Udruge, budući da se sve podvodilo pod brigu za pse, odnosno tražilo se da se zbog brige za pse radi izvan radnog vremena te im se govorilo da ako traže slobodan dan zato što su prethodne večeri bili na intervenciji, a što im nije plaćeno i što je bilo njihovo slobodno vrijeme, da se zapravo ne brinu za pse. Ona je nakon otkaza tražila otpremninu, a i tu se prikazalo da se ne brine za pse i da želi novac koji se može bolje iskoristiti za brigu za pse. Ona je zajedno s još nekoliko kolega zaposlenika Azila pokušala obaviti razgovor s EZ kako bi joj ukazali na to da su oni nezadovoljni odnosom prema radnicima i kako bi mirnim putem riješili probleme, međutim do toga nije došlo budući da su se ostale kolege uplašili da bi mogli ostati bez posla. EZ poznata je pod nadimkom M. Ove kolegice koje je spomenula zovu se VZ i PZ, time da RZ i dalje radi u osječkom Azilu. MZ i TZ su bile djelatnice Azila i koliko se sjeća radile su kao voditeljice smjene. Poznato joj je da njihov radni odnos također nije završio na lijep način. Sjeća se da je MZ ostala trudna i da je to u Azilu bilo primljeno kao da je ona šugava i da ju za to više ne trebaju, dok za TZ može reći da je završila na psihijatrijskom liječenju zbog odnosa prema njoj kao radnici u Azilu. EZ je osoba koja ne prima sugestije. Sjeća se da su joj VZ, RZ i ona planirale predložiti promjenu radnog vremena na način da umjesto 6 dana u tjednu kako su radili i to oko 6 h dnevno, rade 5 dana u tjednu po 8 sati dnevno, a što bi im dobro došlo, jer se radilo o teškom fizičkom poslu u Azilu i jedan dan im nije bio dovoljan za odmor nakon napornog rada. Međutim, znali su da EZ i vodstvo Azila na to nisu spremni. Kada je prestala raditi saznala je da su naknadno u Azil uveli petodnevno radno vrijeme po 8 h dnevno što su one ranije predlagale. EZ je uvijek nešto prigovarala vezano za poslove koje bi obavljale i nikada nije imala pohvale. Kada bi ona dolazila u Azil bila bi opća panika, jer su svi očekivali da će već s vrata početi vikati i prigovarati. U Azilu je radila na ugovor o radu unazad pet godina od otkaza, a koji je uslijedio u kolovozu 2022. U Azilu su znali raditi i nedjeljama i za to nisu bili plaćeni. Često je radila prekovremeno što joj također nije bilo plaćeno iako je ta obveza poslodavca bila navedena u ugovoru o radu. Izvan radnog vremena išla je i na intervencije kada bi netko dojavio u Azil da je vidio psa, međutim ni to joj nije bilo plaćeno niti joj je na drugi način taj angažman valoriziran od poslodavca. Zbog svega što je o njoj negativno pisano u Facebook grupi Azila koju je spomenula završila je i na liječenju kod psihijatra i smršavila je 14 kila. Sve ju je to pogodilo zato što je bila emotivno vezana za Azil zbog njezinog dugogodišnjeg angažmana u tom Azilu. Misli da je okrivljenica prošla isto što i ona. Okrivljenica je bila zaposlena u Azilu u vrijeme kada je i ona tamo radila. Za okrivljenicu može reći da je bila korektna djelatnica. Kada je dobila otkaz o njoj su također ružno pisali u ovoj Facebook grupi, odnosno izlazili su ružni tekstovi o njoj koje bi objavila predsjednica Udruge EZ osobno ili netko drugi po njezinom nalogu, a sve s ciljem da taj tekst komentiraju ostali zaposlenici, kao i volonteri Azila, odnosno da se o okrivljenici stvori loša slika kod članova grupe koji je nisu dobro poznavali i kako bi se zaštitio ugled Azila. U ovoj grupi teretilo se okrivljenicu i da je kriva za nestanak novca u Azilu i to bez ikakvih dokaza. EZ je krojila mišljenje velikog broja ljudi u osječkom Azilu pa su tako i za TZ govorili da je ona psihički nestabilna osoba, međutim ne sjeća se okolnosti zbog kojih je TZ otkazan ugovor o radu. U Azilu je obavljala poslove čišćenja, nadgledanja rada drugih, intervencija, odnosno sve poslove osim voditelja smjene. Misli da su se okrivljenica i ona jedno kraće vrijeme poklapale što se tiče trajanja radnog odnosa u Azilu, a dok su tamo radile skupa znale su biti i u istoj smjeni. Okrivljenica je obavljala poslove voditeljice smjene, a taj posao je uključivao veterinarsku skrb oko pasa tijekom dana, raspoređivanje djelatnika na poslove, papirologiju time da je u uredu voditelja smjene smještena i blagajna. Nema saznanja o nestanku novca iz Azila, budući da s novcem kojim je raspolagao Azil nije imala nikakve veze. Za vrijeme dok je radila u Azilu znala se i neformalno družiti s EZ, odnosno znali su biti zajedno na druženjima. Od EZ je znala potražiti pomoć. Sjeća se da su joj u jednom navratu EZ i još nekolicina osoba iz Azila pomogli u pospremanju njezine kuće koji posao je trajao nekoliko sati. U to vrijeme su se međusobno smatrali kao obitelj i zbog toga ih je i zamolila da joj pomognu spremati njezinu kuću. Za vrijeme radnog odnosa u Azilu znala je biti na bolovanjima zbog hipertireoze, ozljede na radu, odnosno loma ruke kao i zbog migrena. EZ joj je znala reći da ne dolazi na posao kada bi javila da ima migrenu, međutim znalo je biti situacija da joj u takvim slučajevima kaže da si sama mora naći zamjenu. U tim navratima ona bi zvala one radnike za koje je očekivala da je mogu zamijeniti ili volontere. Tog njezinog zadnjeg radnog dana kada je EZ tražila od nje da se ustane tamo su bile prisutne radnice DZ, LZ i ZZ. Na kraju smjene toga dana javila se svojoj liječnici, a misli da joj je smjena toga dana počela u 13 sati, a moguće i u 15 sati, jer je bilo ljetno vrijeme. Toga dana je došla 45 minuta ranije na posao, a kada je sve obavila i sjela, u Azil je tada došla EZ, time da su tada već bile tamo spomenute tri djelatnice od kojih je jedna bila volonterka. Navečer toga dana je otišla na more, a sutradan se javila svojoj liječnici, jer je osjećala da ima sunčanicu. Osobno je znala spominjati ĐZ da bi bilo dobro da promjene radno vrijeme na način da se radi 5 dana u tjednu po 8 sati dnevno. Znala se EZ žaliti i da joj je teško obavljati poslove, a to je i svima bilo teško, zato što se radilo o fizičkim poslovima, neovisno o vremenskim uvjetima, jer je bilo potrebno hraniti pse, čistiti njihove boksove i slično, a pasa je bilo puno, odnosno otprilike oko 180 pasa. Misli da je u Azilu briga za pse bila dobra. Radila je i na poslovima socijalizacije pasa koji su se pripremali za udomljavanje, međutim za taj posao nije imala dovoljno vremena zbog ostalih poslova koje je u nedostatku radnika morala raditi. Dok je tamo radila, može reći da je većina radnika davala svoj maksimum u izvršavanju svojih obveza u brizi za pse. Nije joj poznato je li netko od radnika Azila tužio Azil za povredu prava iz radnog odnosa ili za mobing. Koliko joj je poznato, nije bilo takvih sporova. Djelatnice TZ i MZ su radile u vrijeme kada je i ona bila zaposlena u Azilu, ali ne sjeća se koliko je trajao njihov radni odnos. Azil je bio njezin život i nikada od tamo ne bi otišla da nije dobila otkaz. EZ diže kapu, jer je Azil digla iz blata. Ono što joj zamjera je samo odnos prema radnicima, budući da je radnike doživljavala kao strojeve, a ne kao ljude. Njoj se zamjerao odlazak na bolovanje, dok je EZ istovremeno znala zbog zubobolje ostati kući ili raditi za laptopom, a što se ne može usporediti s fizičkim poslom koji je ona obavljala u Azilu. Migrene su joj prestale kada je prestala raditi u Azilu pa stoga i te tegobe povezuje s okolnostima njezinog rada u Azilu s kojim je bila nezadovoljna. Znalo joj se ponuditi da posao obavlja od kuće, međutim prigovaralo bi joj se ako bi za vrijeme bolovanja objavljivala fotografije iz šetnje na Facebook profilu. U svom iskazu nije koristila riječ mobing niti je želi koristiti. Nije bila plaćena za rad na poslovima s otežanim uvjetima rada, a ne sjeća se je li imala pravo na takvu isplatu. Azil nije tužila zbog neisplaćenih prekovremenih sati.

    14.2. Sud nije prihvatio iskaz svjedokinje CZ u dijelu gdje je navela da je EZ radnike doživljavala kao strojeve, da su joj radnici bili potrošna roba, da je prema radnicima imala manipulativan odnos i da je vikala na radnike i prigovarala im, budući da je u tom dijelu njezin iskaz suprotan iskazima radnica LZ, DZ, RZ, kao i iskazu volonterke ZZ, time da je u odnosu na ove okolnosti CZ bila i proturječna s obzirom da je navela da joj je EZ znala reći da ne dolazi na posao kada bi javila da ima migrenu, da joj se znalo ponuditi da posao obavlja od kuće, da su bili kao obitelj, da su joj EZ i ostali iz Azila pomogli i u pospremanju kuće, da je Azil bio njezin život i da nikada od tamo ne bi otišla da nije dobila otkaz. Ove okolnosti zapravo ukazuju da je da je CZ bila zadovoljna radom u Azilu i da nije bilo mobinga od strane nadređenih, pa tako i od strane EZ, a svojom izjavom da riječ mobing ne želi upotrijebiti CZ je ukazala da je i sama svjesna da nije bilo mobinga. Što se tiče težine poslova koje je CZ obavljala, a na što se žalila u svom iskazu, radi se u uobičajenim poslovima brige za pse koje su svi obavljali, pa i volonteri (čišćenje, hranjenje, šetanje pasa), odnosno sama priroda takvog radnog mjesta podrazumijeva fizički rad, a nezadovoljstvo plaćom i neisplatom naknada za prekovremeni rad i rad nedjeljama ne predstavlja mobing ili maltretiranje, već materijalno kršenje prava iz radnog odnosa koje se rješava prijavom Inspektoratu rada ili tužbom. No, upravo izostanak takvih prijava, tužbi ili bilo kakvih pisanih obraćanja poslodavcu od strane radnika radi isplate prekovremenih sati, naknada za rad nedjeljom ili praznicima ukazuje da su plaće očito bile u skladu s financijskim mogućnostima kako je to naveo i svjedok HZ i da su radnici toga bili svjesni, a što je potvrdila i svjedokinja PZ.

    15. Svjedokinja obrane MZ iskazala je da je godinu dana radila u osječkom Azilu za pse, misli da je to bilo u razdoblju između 2018. i 2019. godine, ali nije sigurna zbog proteka vremena. U to vrijeme tamo je radila i ŠZ, a EZ im je bila šefica. Sjeća se da im je tamo bilo ugodno radno okruženje, jer je EZ dolazila svega jednom tjedno pa je stoga pretežito bilo opušteno, iako su imali jako puno posla. Kao radnica svjedočila je raznim ispadima EZ i osjetila bullying i na vlastitoj koži. Kao primjer može prepričati kako je bilo na razgovoru za posao. Sjeća se da ju je tada EZ pitala je li veganka i kada je ona odgovorila da nije EZ je odredila kolegicu koja je imala zadatak raditi s njom da postane veganka. Sjeća se da je jednom prilikom dok je radila napravila limunadu i stavila u istu med te da ju je EZ optužila da je taj med ukrala pčelama i da je kradljivica. Ne sjeća se više svih okolnosti, jer je to bilo prije više godina, a puno toga je i potisnula. Radila je na ugovor na određeno vrijeme i sjeća se da su u jednom trenutku trebali dobiti ugovor za stalno što im je rečeno, međutim ponuđeno im je da ponovno zaključe ugovor na određeno vrijeme radi nekih razloga. Ne sjeća se više što je točno bilo u pitanju. Kada je ostala trudna, zamolila je da joj se produlji ugovor na određeno vrijeme kako bi mogla dobiti naknadu na porodiljnom dopustu, međutim nisu joj u Azilu produljili ugovor i stoga je prestala tamo raditi. Na radnom mjestu nije smjela donositi sebi hranu koja nije bila veganska, dok su psima svaki dan davali meso i jogurte. Zbog proteka vremena više se ne sjeća je li bilo nekih ispada od strane EZ prema ŠZ. Za ŠZC može reći da na prvu s njom nije kliknula, međutim s vremenom je zaključila da je ispravna osoba i da voli pse kao i svi oni koji su tamo radili. Ne sjeća se je li ikada za vrijeme dok je radila u Azilu dobila platnu listu, no sigurna je da joj nikada nisu plaćene radne nedjelje ni prekovremeni sati, odnosno uvijek je imala istu plaću, iako je u ugovoru bilo propisano plaćanje prekovremenih sati i radnih nedjelja. Nije dobila ni dodatke na otežane uvjete rada. Sjeća se da je u vrijeme dok je radila u Azilu tamo bila zaposlena djelatnica TZ. Ne bi htjela iskazivati o tome je li bilo nekih ispada u odnosu na nju, međutim poznato joj je da TZ trpi psihičke posljedice zbog rada u Azilu što joj je sama ispričala, jer su se nedavno i čule, no ne zna pojedinosti i može svjedočiti samo o svojim vlastitim doživljajima. Vidjela je post CZ i isti je podijelila, a misli da je taj post podijelilo i dosta drugih ljudi. Na taj post je napisala i vlastiti osvrt, međutim naknadno je taj post obrisala, jer je jednostavno odlučila okrenuti novu stranicu u svom životu. Post CZ je pročitala i s istim se slaže, no želi napomenuti da nema saznanja o nekim događajima koje je CZ tamo spominjala, a do kojih je došlo nakon što je ona zbog trudnoće otišla iz Azila. Dok su CZ i ona radile zajedno u Azilu sjeća se da je CZ često imala zdravstvenih problema, odnosno migrene uslijed kojih je i povraćala. Kada je ostala trudna otišla je odmah na bolovanje zato što se u Azilu rade teški fizički poslovi. Dok je bila na bolovanju čula je da se za nju komentiralo kao da je dobila šugu, međutim nitko joj to nije izravno rekao u lice. Kada je bila na razgovoru za posao u Azilu tada je bila prisutna EZ, a moguće i JZ. Misli da je bio post na Facebook stranici Azila da traže zaposlenike, a ona se odlučila javiti zato što voli pse. Bila je upoznata s time da tamo rade samo vegani, a i rečeno joj je prilikom zapošljavanja da u okviru radnih jedinica Azila nije dozvoljeno konzumiranje namirnica životinjskog porijekla, međutim nije tada znala da je to bilo i propisano nekom pisanom odredbom. Spomenutu limunadu s medom je napravila za vrijeme rada u Azilu, time da je tu limunadu s medom ponijela od kuće. EZ je otkrila da je stavila med u limunadu zato što je ona ponudila SZ tu limunadu, a kada ju je EZ probala pitala ju je što se u njoj nalazi i onda je ona EZ nabrajala voće koje je stavila i rekla da je stavila i med što je EZ uznemirilo i odbacila je limunadu i rekla joj da je kradljivica više puta i potom je rekla da je ukrala med pčelama i da će ići u šetnju s psima i da će joj cijelo vrijeme objašnjavati zašto je kradljivica. S ŠZ se ne viđa često, već se samo povremeno znaju čuti telefonom. Njezin radni odnos u Azilu je prestao u vrijeme kada joj je istekao ugovor na određeno vrijeme. Ona nije pokretala nikakve postupke protiv Azila zbog neisplaćenih prekovremenih sati i radnih nedjelja zato što je u to vrijeme bila djevojka od 25 godina koja je tamo došla isključivo zbog ljubavi za pse i nije joj bila bitna plaća. Nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme znala je u nekoliko navrata doći u Azil kada bi šetala pse. Sada brine o psima u svojoj zajednici i udomila je pse. Na razgovoru za posao nije joj predočen pravilnik da je zabranjeno jesti hranu životinjskog porijekla u Azilu niti ju je itko upoznao s tim pravilnikom. Nije primijetila da bi netko od radnika jeo hranu životinjskog porijekla, time da su oni svi bili vegani. Nije joj poznato koliko je točno bilo zaposlenika u Azilu kada je ona tamo radila, no sjeća se da ih je u smjeni znalo biti 4 do 5 i da je znalo biti i volontera. U kontaktu je i danas s ŠZ i djelatnicom TZ koju je spomenula, a ne želi odgovoriti na pitanje da li je s još nekim od djelatnika i volontera u kontaktu, jer je to njezina osobna stvar.

    15.1. Sud nije prihvatio navode svjedokinje MZ da je kao radnica svjedočila raznim ispadima EZ i osjetila bullying i na vlastitoj koži, budući da je ona navela samo jednu situaciju kada je EZ prema njoj (zbog meda u limunadi) neprimjereno reagirala, a kako se sjeća te situacije očito je da bi se sjećala i drugih ispada EZ da ih je bilo, pa joj stoga sud ne vjeruje kada prikazuje da je bilo takvih raznih situacija, ali da ih se ona ne sjeća ili da ih je potisnula. Okolnosti što ju je EZ na razgovoru za posao pitala je li veganka i što nije smjela donositi hranu na posao koja nije bila veganska sigurno ne predstavljaju maltretiranje kako je ova svjedokinja prikazala, već se, a kao što je već naprijed navedeno, radi o poštivanju radnih pravila koja se primjenjuju na sve zaposlenike, time da je ova svjedokinja potvrdila da je o tim pravilima bila upoznata prilikom zapošljavanja. Očito je da je ovakvim iskazom i paušalnim tvrdnjama o ispadima EZ svjedokinja MZ pogodovala okrivljenici s kojom je, kako je i sama ukazala, u kontaktu, a na ovaj zaključak ukazuju i njezine tvrdnje da radnica TZ trpi psihičke posljedice zbog rada u Azilu, budući da ovu svoju tvrdnju MZ uopće nije objasnila, odnosno potkrijepila činjenicama, time da je navodima da ne zna pojedinosti vezano za TZ i sama isključila da bi uopće imala bilo kakva konkretna saznanja iz kojih bi mogla zaključiti da TZ trpi psihičke posljedice zbog rada u Azilu. Ove sve okolnosti ukazuju da je MZ zbog vlastitog nezadovoljstva zato što joj nije produljen ugovor o radu na određeno vrijeme govorila o ĐZ u negativnom kontekstu, no kako je njezin iskaz u tom dijelu manjkav, odnosno paušalan, a i proturječan te suprotan iskazima ostalih radnica koje su ispitane u ovom postupku (LZ, FZ, PZ), kao i volonterke ZZ, sud je ocijenio da je ona u pogledu spornih činjenica (maltretiranje i mobing na radnom mjestu) nevjerodostojno iskazivala.

    16. Nadalje, iz teksta koji je objavljen na Facebook profilu CZ (listovi 87-90) proizlazi da se radi o objavi od 24. rujna 2022. u kojoj je CZ opisivala razloge iz kojih je završila na bolovanju tijekom rada u Azilu za pse, kao i svoj posljednji dan rada nakon kojeg je dobila izvanedni otkaz. Tako je navela da je bila na bolovanju zbog ozljede na radu, odnosno slomljene palčane kosti zbog čega je njezin poslodvac bio jako ljut, jer se tražilo od nje da radi nešto drugo, iako je ona koristila svoje pravo iz Zakona o radu da ne radi dok je na bolovanju. Nadalje je navela da, a kada se vratila na posao, nitko od kolegica i nadređenih nije s njom komunicirao. Za zadnji radni dan navela je da je toga dana bilo +40 stupnjeva i da joj je „ Z“ branila da sjedne, da se umije i popije vode i rekla joj da će je pokupiti hitna pomoć ako padne i da joj je to prva opomena pred otkaz te da je zbog toga završila na psihijatriji i bolovanju i da joj je za vrijeme bolovanja poslodavac uručio otkaz ugovora o radu kako bi je ostavio bez ikakvih prihoda, a koji su joj bili potrebni jer prehranjuje tri psa i tri mačke. U ovoj objavi CZ je potvrdila da joj je poslodavac isplatio otpremninu i naknadu za godišnji odmor koji nije iskoristila, no navela je da se radi o pravima koja joj i pripadaju po zakonu. Završno je CZ u ovoj objavi navela da se nada da će ljudi i dalje nastaviti uplaćivati donacije, jer je lijepa slika na van ta koja donacije donosi (2 mil. godišnje), a da je trulež iznutra ono što dovodi do manipulacije i psihičkog „sjebavanja“ ljudi te da djelatnici zaslužuju brigu isti kao i psi, jer kada su djelatnici zadovoljni da je i psima bolje.

    17. Iz teksta koji je objavljen na Facebook profilu okrivljenice naziva „ ŠZC“, a koji je predmet privatne tužbe (list 6), proizlazi da se radi o objavi od 29. rujna 2022. u kojoj je okrivljenica navedenu objavu CZ od 24. rujna 2022. proslijedila, odnosno objavila i na svom profilu uz vlastiti osvrt u kojem je napisala da djelovanje udruge „pobjede“ prema zaposlenicima i doživotne predsjednice te udruge koja je osuđena za primanje mita i krivotvorenje radnih sati ljudima koji su odrađivali probaciju u udruzi, maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje. Nadalje je navela da se ona svojoj odšteti nakon što je optužena isto kao i CZ nada da će dobiti putem suda i da joj je drago da se ta lažna slika brige za pse konačno ruši, jer postoji ogromna razlika između ljudi koji spašavaju pse i ljudi kojima je brojčano stanje na kraju godine bitnije od te iste brige za pse. Nadalje je okrivljenica pozvala ljude da svaki puta kada pronađu psa, a Azil im se ne javlja na telefon, da zovu policiju, a potom je navela: „udarajte kako god znate i umijete jer ovo zlo koje vlada Osječkim Azilom jedino zajedno možemo srušiti, di ste familio, CZ otvorila sezonu lova javno, tek toliko da se zna“.

    18. Iz teksta koji je objavljen na društvenoj mreži Facebook s profila naziva " UZ" (listovi 59 do 61) proizlazi da se radi o objavi od 25. rujna 2022. u kojoj je i „ UZ“ navedenu objavu CZ od 24. rujna 2024. proslijedila, odnosno objavila na svom profilu uz vlastiti osvrt u kojem je napisala da vjeruje u tekst CZ od riječi do riječi i da postoje neki ljudi koji obmanom o sebi u društvu stvore sliku maltene svetaca, a pogotovo u svijetu volontiranja i da je riječ o poznatoj personi u svijetu životinja, točnije L, odnosno ĐZ iz Azila Pobjede.

    19. Iz objave na društvenoj mreži Facebook s profila naziva „ NZ“ proizlazi da se radi o objavi vezano za okrivljenicu u kojoj je ova osoba s nazivom profila „ NZ“ napisala za okrivljenicu da je u Azilu radila godinu i pol dana i da je unatoč tome na sva zvona širila laži o njihovoj udruzi, a najviše o članovima i odgovornim osobama udruge, i to da ne znaju voditi Azil, da su psi nesretni, da se ne vode kod veterinara, da se kupuju stanovi i auti na račun pasa, da je htjela sabotirati udomljavanje psa C nazvavši udomitelje i lažno govoreći da on nije normalan pas, da je izgrizao nju i njezino dijete. „ NZ“ je navela i da to sve piše kako bi se znala prava situacija i kako bi je se obavijestilo o lažima okrivljenice i reagiralo.

    20. Iz Pravilnika o radu Udruge Pobjede od 23. prosinca 2016. proizlazi da su istim pravilnikom regulirana prava i obveze radnika i poslodavca, organizacija rada, uvjeti zapošljavanja, plaće, radno vrijeme, godišnji odmori i dopusti, zaštita na radu i druga pitanja sukladno odredbama Zakona o radu i drugim važećim propisima. Tako je u članku 5. propisano da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, da radnik ima pravo na dnevnu pauzu od 30 minuta, na tjedni odmor od najmanje 24 sata i na godišnji odmor. U članku 7. propisano je da radnik ima pravo na osnovnu plaću, na dodatke na plaću za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanima te naknadu troškova prijevoza i drugih izdataka prema pravilima poslodavca. U članku 12. propisano je da povrede radne discipline uključuju nesavjestan rad, nepoštivanje radnog vremena i neodgovorno ponašanje prema životinjama, a u članku 13. propisano je da radni odnos može prestati otkazom ugovora o radu, istekom ugovora na određeno vrijeme ili sporazumnim raskidom. U članku 15. propisano je da je unutar prostora skloništa dozvoljeno unositi i konzumirati isključivo hranu biljnog podrijetla, a što je u skladu s ciljem osnivanja i djelovanja Udruge Pobjede – pridonositi dostojanstvenom životu svih živih bića u skladu s njihovim potrebama i prirodom i izgradnja društveno pravednih odnosa. U stavku 4. istog članka propisano je da radnici koji imaju specifične prehrambene potrebe (iz zdravstvenih, vjerskih ili drugih osobnih razloga) mogu zatražiti individualno rješenje uz dogovor s poslodavcem.

    21. Iz ugovora o radu na određeno vrijeme od 29. veljače 2020. koji je zaključen između Udruge Pobjede i okrivljenice, sporazuma o prestanku tog ugovora o radu od 11. lipnja 2020. i izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od 12. lipnja 2020. za okrivljenicu proizlazi da je okrivljenica prema navedenom ugovoru o radu na određeno vrijeme s trajanjem od 1. ožujka do 31. kolovoza 2020. obavljala poslove svakodnevne skrbi o psima u Skloništu za napuštene životinje Udruge Pobjede u Nemetinu (Azil), da je prema ugovoru imala pravo na pauzu od 30 minuta dnevno te na tjedni i godišnji odmor u dogovoru s poslodavcem i na osnovnu plaću od 4.062,51 kn bruto s dodacima za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugim neradnim danom. U sporazumu o prestanku ugovora o radu od 11. lipnja 2020. navedeno je da Udruga Pobjede i okrivljenica sporazumno određuju prestanak ugovora o radu s danom 12. lipnja 2020. Ovaj je sporazum ovjeren samo od strane poslodavca, odnosno Udruge Pobjede, dok nije potpisan od strane okrivljenice, a okrivljenica je, kako to proizlazi iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od 12. lipnja 2020., bila na bolovanju od 27. svibnja 2020. do 14. lipnja 2020. Okrivljenica je u svom iskazu navela da nije prihvatila ponuđeni sporazumni raskid ugovora o radu i da joj je radni odnos prestao u kolovozu 2020. istekom ugovora o radu na određeno vrijeme

    22. Iz obračuna plaće na ime okrivljenice za 2018., 2019. i 2020. godinu proizlazi da je istoj u svakom obračunu obračunata plaća za redovni rad prema radnom vremenu, kao i „ostali primici po osnovi rada koji nisu vezani uz fond radnih sati“ (neoporezivi primici), dok su u pojedinim mjesečnim obračunima obračunate i naknade za godišnji odmor, rad blagdanima i neradnim danima i naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret poslodavca.

    23. Iz obračuna plaće na ime DZ za 2021. godinu također proizlazi da je istoj u svakom obračunu obračunata plaća za redovni rad prema radnom vremenu, kao i „ostali primici po osnovi rada koji nisu vezani uz fond radnih sati“, dok su u pojedinim mjesečnim obračunima obračunate i naknade za godišnji odmor, za rad nedjeljom i za rad blagdanima i neradnim danima.

    24. Iz ispisa SMS poruka razmijenjenih između okrivljenice i HZ proizlazi da se okrivljenica obratila ĆZ tražeći da joj on dostavi sve platne liste za sav period njezinog rada u Azilu. HZ je naveo okrivljenici da će joj to dostaviti e-mailom te ju je upitao da li postoji neki razlog zašto mora kopati unazad godinu i nešto dana kako bi pronašao te platne liste i da ne razumije što ona želi postići te ju je pozvao da kaže ako je nešto muči ili ako želi o nečemu razgovarati, jer on ne kuži što ona želi.

    25. Iz fotografije i objave gradonačelnika Grada Osijeka iz prosinca 2025. proizlazi da je gradonačelnik Grada Osijeka uručio EZ nagradu za doprinos zajednici dugogodišnjim volontiranjem i najavio proširenje kapaciteta Azila koje će omogućiti bolje uvjete, više sigurnosti i još više sretnih priča o udomljavanju.

    26. Iz spisa predmeta ovog suda broj K-452/2021. proizlazi da se radi o predmetu u kojem je EZ pravomoćno osuđena na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci i uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od tri godine zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. KZ/11., odnosno zato što je u razdoblju od siječnja 2013. do sredine 2014. godine kao odgovorna osoba u Udruzi Pobjede i voditeljica Azila za napuštene pse u Nemetinu za određene osobe koje su pravomoćnim presudama osuđene na rad za opće dobro unosila u službene evidencije o obavljanju rada za opće dobro neistinite podatke o obavljanu rada i pojedinim osobama davala „gratis“ sate i „slobodne dane“, a u službenim evidencijama vodila ih da obavljaju rad za opće dobro i takve podatke ovjeravala svojim potpisom i redovno pisano izvještavala Ured za probaciju u Osijeku, iako je znala da to nije istina.

    27. Iz spisa predmeta ovog suda Pp G-78/2020. proizlazi da se radi o prekršajnom predmetu u kojem je protiv okrivljene pravne osobe Sklonište za napuštene životinje Udruga Pobjede i okrivljene odgovorne osobe JZ odbijena optužba da bi počinili prekršaj iz članka 68. stavak 1. Zakona o zaštiti životinja.

    28. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije i potvrde iz prekršajne evidencije na ime okrivljenice od 27. siječnja 2025. proizlazi da je okrivljenica neosuđivana i nekažnjavana.

    29. Nakon analize i ocjene svih izvedenih dokaza, pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud drži dokazanim da je okrivljenica počinila kazneno djelo klevete za koje se tereti predmetnom privatnom tužbom, odnosno da je na društvenoj mreži Facebook za privatne tužitelje iznijela neistinite činjenične tvrdnje znajući da su neistinite i to u namjeri da našteti njihovoj časti i ugledu.

    30. Naime, tijekom postupka nije bilo sporno da je CZ **.**.2022. na društvenoj mreži Facebook objavila tekst u kojem je opisala svoj posljednji radni dan u Azilu za napuštene pse kada joj je, kako je napisala, bilo loše, a „ Z“ joj branila da sjedne, da se umije i popije vode i rekla joj da će je pokupiti hitna pomoć ako padne i da joj je to prva opomena pred otkaz nakon čega je otišla na bolovanje, a za vrijeme bolovanja da joj je uručen otkaz. U ovoj objavi CZ je spomenula manipulaciju i psihičko zlostavljanje djelatnika od strane poslodavca i navela da djelatnici zaslužuju istu brigu kao i psi.

    30.1. Nije bilo sporno i da se ovaj tekst CZ odnosio na Udrugu Pobjede za koju je ona radila, a koja upravlja osječkim azilom za pse, a kako je u tom tekstu opisujući zadnji radni dan CZ spomenula i sukob s nadređenom osobom nadimka „ Z“, a u svom iskazu na raspravi je imenovala ovu osobu nadimka „ Z“, odnosno navela da je EZ ta osoba koja joj je branila da sjedne zadnji radni dan, nedvojbeno je i da je spomenuvši nadimak „ Z“ CZ u svojoj objavi ukazala da se radi o EZ.

    30.2. Da je i drugima koji su pročitali ovu objavu CZ moglo biti jasno da se objava odnosi na Udrugu Pobjede i na EZ proizlazi prije svega iz obrane okrivljenice koja je navela da je proslijedila ovu objavu CZ, jer se prepoznala u njezinim navodima o radu Udruge Pobjede, time da je okrivljenica i sama u uvodnom dijelu svoje objave prosljeđujući navedeni tekst CZ navela „djelovanje udruge „pobjede“ prema zaposlenicima i doživotne predsjednice te udruge koja je osuđena za primanje mita i krivotvorenje radnih sati ljudima koji su odrađivali probaciju u udruzi„, a CZ je u svom iskazu na raspravi upravo za EZ navela da je bila osoba koja je donosila sve odluke i da su je svi smatrali predsjednicom osječkog Azila. Dakle, okrivljenici je odmah bilo jasno da CZ govori o Udruzi Pobjede i o EZ. To je čitajući objavu CZ odmah zaključila i UZ koja je također na svom Facebook profilu proslijedila objavu CZ, time da je UZ u svojoj objavi EZ i imenovala.

    31. Iz navedenih okolnosti proizlazi da je i drugim osobama koji su vidjeli objavu CZ moglo biti jasno da CZ govori o Udruzi Pobjede i EZ, a kako je okrivljenica tu objavu CZ podijelila na svom profilu uz istovremenu objavu svog vlastitog osvrta na rad Udruge Pobjede i, kako je napisala, doživotne predsjednice te udruge koja je osuđena za krivotvorenje radnih sati osobama uključenim u probaciju (EZ), jasno je da je i okrivljenica u svojoj objavi drugima dala do znanja da se ta njezina objava također odnosi na Udrugu Pobjede i EZ.

    31.1. Okrivljenica ne osporava da je u ovoj svojoj objavi prosljeđujući navedeni tekst CZ napisala i svoj osvrt, odnosno inkriminirane tvrdnje "maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje…", "iskreno mi je drago da se ta lažna slika brige za pse konačno ruši", kao i: "…udarajte kako god znate i umijete jer ovo zlo koje vlada Osječkim Azilom jedino zajedno možemo srušiti… CZ otvorila sezonu lova javno, tek toliko da se zna.".

    32. Što se tiče navoda "maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje…" s obzirom da je okrivljenica prethodno spomenula doživotnu predsjednicu te udruge koja je osuđena za krivotvorenje radnih sati osobama uključenim u probaciju jasno je da je okrivljenica ovdje prikazala da upravo EZ vrši konstantno maltretiranje i mobing i to prema svakom radniku koji ima različito mišljenje od nje. Međutim, ovakvo ponašanje EZ uopće ne proizlazi iz izvedenih dokaza, pa tako ni iz same obrane okrivljenice.

    32.1. Okrivljenica je, naime, u svojoj obrani vezano za ove tvrdnje maltretiranja i mobinga od strane EZ navela da se zbog nezakonitih radnji čelnih osoba Udruge Pobjede osjećala poniženo, omalovaženo i da je znala završiti na bolovanju, kao i njezine kolegice koje su ispitane u ovom predmetu, međutim nije spomenula niti jednu konkretnu situaciju mobinga ili maltretiranja koju je osobno doživjela niti je spomenula da bi svjedočila bilo kakvom psihičkom maltretiranju kolegica, odnosno drugih radnika od strane EZ. Okrivljenica je u svojoj obrani svoje tvrdnje o maltretiranju i mobingu na svakom koraku povezala s nezakonitim radnjama EZ i Udruge Pobjede, odnosno s presudom kojom je EZ pravomoćno osuđena zbog zlouporabe položaja i ovlasti, međutim ovdje se radilo o unošenju neistinitih podataka u službene evidencije za osobe koje su u Azilu odrađivale rad za opće dobro, a ne o mobingu ili maltretiranju radnika ili lažiranju evidencija o radu za radnike azila, a kako je to prikazala okrivljenica. Dakle, ova presuda nema nikakve veze s maltretiranjem ili mobingom radnika i doista je apsurdno da bi se okrivljenica zbog te presude mogla osjećati direktno poniženo ili omalovaženo, odnosno da bi zbog te presude mogla završiti na bolovanju. Što se tiče navoda da EZ i čelni ljudi Udruge Pobjede imaju vlastite stanove dok psi nemaju veterinara, a koje je okrivljenica također spomenula u kontekstu nezakonitih radnji zbog kojih se osjećala poniženo i omalovaženo, jasno je da je ovdje također riječ o okolnostima koje nemaju veze s mobingom i maltretiranjem radnika i o insinuacijama okrivljenice za koje također nema nikakvih dokaza, a zbog kojih joj je, kako je navela, i ponuđen sporazumni otkaz ugovora o radu (okrivljenica navela da joj je na sastanku na kojem joj je ponuđen sporazumni raskid ugovora o radu rečeno da je sa svojim klevetama narušila ugled Udruge Pobjede i da je o EZ širila klevete da je kupila stan od novca Udruge).

    32.2. S obzirom da mobing podrazumijeva psihičko zlostavljanje, odnosno neprijateljsko i neetično ponašanje koje se sustavno ponavlja tijekom duljeg vremenskog razdoblja i usmjereno je prema pojedincu s ciljem njegove degradacije, izolacije ili uklanjanja s radnog mjesta, navedena obrana okrivljenice u kojoj prikazuje da se osjećala poniženo i omalovaženo samo zbog navedene presude kojom je osuđena EZ i okolnosti da čelni ljudi Udruge Pobjede imaju vlastite stanove je doista besmislena.

    32.3. Dakle, iz obrane okrivljenice uopće ne proizlazi da bi ona bilo kada za vrijeme trajanja radnog odnosa osobno doživjela mobing ili da bi imala saznanja da bi netko drugi od radnih kolega doživljavao sustavno maltretiranje ili mobing od strane ĐZ ili bilo koje druge nadređene osobe. Na to je ukazala i MZ kada je navela da se ne sjeća je li bilo nekih ispada od strane EZ prema ŠZ. Navodima da nije imala razloga da ne želi ostati raditi u Azilu kada joj je ponuđen sporazumni otkaz ugovora o radu okrivljenica je zapravo ukazala da je ona bila zadovoljna radnim prilikama, a samim time je isključila da bi bila psihički maltretirana na radnom mjestu. Zlostavljanje radnika ne proizlazi ni iz iskaza svjedokinja obrane CZ i MZ. MZ je, naime, spomenula samo jednu situaciju kada joj je EZ prigovorila zato što je stavila med u limunadu, dok nije spomenula da bi bilo nekih drugih konkretnih situacija kada je EZ imala ispade prema njoj ili drugim radnicima, a time je ukazala i da ona zapravo nema saznanja o takvim situacijama. CZ je uglavnom govorila o plaći i težini poslova koji su se obavljali, no o tome su u točki 14.2. već izneseni razlozi iz kojih je ocijenjeno da se ne radi o mobingu ili maltretiranju. Što se tiče zadnjeg radnog dana CZ za koji je ona navela da je bila izložena jako ružnim riječima i ponašanju od strane ĐZ, radnice LZ i DZ i volonterka ZZ, a za koje je CZ navela da su tada bile prisutne, odnosno da su svjedočile ružnom ponašanju EZ prema njoj, nisu potvrdile da bi se EZ tako ponašala. LZ je rekla da nije nikada čula da bi EZ bila agresivna prema radnicima ili da bi netko vikao na radnike u Azilu, da bi ih maltretirao i davao nemoguće zadatke, FZ je navela da nije nikada primijetila da bi bilo neprimjerenog ponašanja od strane šefova prema radnicima, a ZZ je navela da se jako lijepo osjećala u Azilu i da nije nikada čula da bi u tim navratima kada bi ona tamo dolazila EZ na nekoga vikala, već da je samo čula da EZ raspoređuje zadatke među djelatnicima, dok nema nikakvih saznanja o tome da bi tamo bilo mobinga ili maltretiranja. Dakle, tvrdnje CZ da se EZ prema njoj zadnjeg radnog dana jako ružno ponašala nisu potkrijepljene iskazima tada prisutnih radnica DZ, LZ i volonterke ZZ. Sud drži logičnim da je u okolnostima kada su za CZ i radnici smatrali da izbjegava raditi takve sumnje imala i EZ, a u takvim okolnostima sud smatra da EZ, i kada bi se uzelo da je tražila od CZ da ustane i radi, ona očito to nije učinila u namjeri da CZ maltretira, već u uvjerenju da ova iako sposobna izbjegava obavljati radne zadatke za vrijeme radnog vremena.

    32.4. Prema tome, kako iz obrane okrivljenice i iskaza svjedokinja MZ i CZ ne proizlazi da bi EZ provodila sustavni mobing i maltretiranje prema svakom radniku koji je imao različito mišljenje od nje, te kako su i radnice DZ, LZ i PZ, kao i volonterka ZZ, isključile da bi se EZ tako ponašala, očito je da okrivljenica nije osobno doživljavala mobing i da nije imala saznanja da bi se EZ prema nekom drugom radniku tako ponašala.

    31.5. U takvim je okolnostima jasno i da je okrivljenica kada je u svojoj Facebook objavi za AZ napisala "maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje…" zapravo svjesno iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju.

    32. Što se tiče inkriminiranih navoda iz predmetne Facebook objave okrivljenice "iskreno mi je drago da se ta lažna slika brige za pse konačno ruši", s obzirom da je okrivljenica dalje u istoj objavi navela i da „postoji ogromna razlika između ljudi koji spašavaju pse i ljudi kojima je brojčano stanje na kraju godine bitnije od te iste brige za pse“ očito je da je ovdje okrivljenica ukazala da EZ koju je prethodno spomenula kao čelnu osobu koja maltretira radnike, kao i drugi čelni ljudi udruge koriste sredstva udruge namijenjena psima za vlastite potrebe. Ovaj zaključak proizlazi i iz obrane okrivljenice u dijelu gdje je navela da EZ, JZ i HZ imaju svoje vlastite nekretnine, dok psi nemaju vlastitog veterinara, već se plaća vanjski suradnik i to s iznosima koji su tri puta veći od plaće jednog veterinara. Dakle, okrivljenica je u svojoj Facebook objavi čelne ljude Udruge Pobjede, a kakvom se smatra i EZ, optužila za izvlačenje novca iz udruge za vlastitu korist, a na štetu pasa kojima je taj novac namijenjen. Međutim, u svojoj obrani okrivljenica nije uopće ukazala da bi imala bilo kakva konkretna saznanja o izvlačenju novca iz udruge niti je predlagala dokaze na te okolnosti, a iz dokaza koji su izvedeni ne proizlazi da bilo pronevjere novca udruge, odnosno nitko od ispitanih svjedoka nije spomenuo da bi imao takva neka saznanja niti to proizlazi iz materijalne dokumentacije, dok se presuda koju je i ovdje spomenula okrivljenica, a kojom je EZ pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, ne odnosi na izvlačenje novca iz udruge, već na unošenje neistinitih podataka u službene evidencije o odrađivanju rada za opće dobro.

    32.1. Dakle, okrivljenica nije ničim potkrijepila ili barem učinila vjerojatnim svoje tvrdnje o lažnoj brizi za pse koje je iznijela u kontekstu izvlačenja novca iz udruge, dok, s druge strane, iz dokaza koji su izvedeni tijekom postupka proizlazi suprotno, odnosno proizlazi da se sredstva udruge kontinuirano ulažu u razvoj Azila za pse, odnosno za potrebe brige za pse. Osim iz iskaza EZ i JZ to proizlazi i iz iskaza CZ koja je navela da je u Azilu briga za pse dobra i da EZ „diže kapu“, jer je Azil digla iz blata, kao i iz nagrade koja je EZ uručena za doprinos zajednici u brizi za napuštene pse. Prema tome, jasno je da za inkriminiranu tvrdnju okrivljenice u kojoj je spomenula lažnu brigu za pse nema dokaza da je istinita ili da bi okrivljenica imala opravdanog razloga sumnjati da je istinita, a što dovodi do zaključka da je okrivljenica i ovdje svjesno iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju.

    33. Iz svih iznesenih razloga sud drži dokazanim da inkriminirane činjenične tvrdnje okrivljenice "maltretiranje i mobing na svakom koraku ukoliko imaš iole različito mišljenje od nje…" i "iskreno mi je drago da se ta lažna slika brige za pse konačno ruši", nisu istinite, budući da za njihovu istinitost nema dokaza, te da je okrivljenica u vrijeme kada je ove tvrdnje napisala u svojoj Facebook objavi ukazujući da se iste odnose na Udrugu Pobjede i EZ znala da su te tvrdnje neistinite. Inkriminiranim navodima „udarajte kako god znate i umijete jer ovo zlo koje vlada Osječkim Azilom jedino zajedno možemo srušiti… CZ otvorila sezonu lova javno, tek toliko da se zna." okrivljenica je ukazala da je njezina objava na Facebook-u bila javna, odnosno upućena većem broju osoba, njezinih pratitelja na Facebook-u i da joj je namjera bila ocrniti Udrugu Pobjede i AZ pred drugima, odnosno izazvati prema njima prezir okoline, dok iz iskaza EZ i JZ proizlazi da je do toga i došlo (navele da je bilo ružnih i zlobnih komentara od ljudi koji su povjerovali u navode okrivljenice).

    34. Iz svih naprijed iznesenih razloga utvrđeno je da je činjenično stanje upravo onakvo kako je opisano u točki I. izreke presude.

    34.1. Sud je izmijenio činjenični opis na način da su izostavljeni navodi da je objava okrivljenice podijeljena putem društvene mreže Facebook nekoliko desetaka puta, budući da to nije vidljivo iz same objave okrivljenice niti proizlazi iz drugih dokaza, već proizlazi da su drugi podijelili objave CZ i UZ. No, neovisno o tome, nedvojbeno je da je bilo komentara na objavu okrivljenice i da je objava bila pristupačna većem broju ljudi.

    35. Okrivljenica je iznošenjem neistinitih činjeničnih tvrdnji o privatnim tužiteljima putem društvene mreže Facebook ostvarila obilježja terećenog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11., budući da se radi o tvrdnjama koje mogu štetiti časti i ugledu privatnih tužitelja, jer je okrivljenica AZ i čelne osobe Udruge Pobjede koja upravlja osječkim Azilom za napuštene pse prikazala kao nepoštene odgovorne osobe kojima nije u interesu briga za pse, već vlastita korist, a EZ i kao nadređenu osobu koja zlostavlja radnike zbog drugačijeg mišljenja, dakle, prikazala ih je kao nepoželjne poslodavce i kriminalce koji prikriveno izvlače novac iz udruge pri čemu je okrivljenica znala da su te njezine tvrdnje neistinite. Dakle, u pogledu subjektivnog odnosa prema kaznenom djelu okrivljenica je postupala s izravnom namjerom, odnosno bila je svjesna da iznosi neistine za privatne tužitelje, a to je i htjela kako bi narušila njihov ugled i čast, jer je očito bila nezadovoljna što joj nisu produžili radni odnos, pri čemu nije utvrđeno da bi ona bila narušene ubrojivosti ili da postoji neka okolnost koja bi isključivala protupravnost.

    36. Polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je okrivljenici prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir kao olakotnu okolnost da ni prije ni poslije počinjenja predmetnog kaznenog djela nije osuđivana, i to kako kazneno tako i prekršajno, a što proizlazi iz izvadaka iz prekršajne i kaznene evidencije i ukazuje da se radi o osobi koja je inače urednog socijalnog funkcioniranja, dok značajnih otegotnih okolnosti nije bilo.

    37. Stoga je okrivljenici na temelju članka 149. stavak 2. KZ/11. za kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11. utvrđena novčana kazna od 80 dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 30,00 EUR, što ukupno iznosi 2.400,00 EUR.

    37.1. Odlučujući o broju dnevnih iznosa, sud je uzeo u obzir sve prethodno izložene okolnosti koje se tiču počinjenja djela i osobe počinitelja. Pri određivanju visine dnevnog iznosa sud je uzeo u obzir da je okrivljenica zaposlena i da je visina prosječnog dnevnog dohotka u Republici Hrvatskoj (odluka VSRH Su-IV-78/2025-11 od 8. siječnja 2026.) 48,57 eura, a nakon odbijanja prosječnih dnevnih troškova nužnih za uzdržavanje okrivljenice sud je slobodnom ocjenom, odnosno u smislu članka 42. stavak 5. KZ/11., procijenio da je visina dnevnog iznosa koji okrivljenica može platiti na ime novčane kazne 30,00 eura, što pomnoženo s brojem dnevnih iznosa (80) ukupno iznosi 2.400,00 eura.

    37.2. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. okrivljenici je izrečena uvjetna osuda tako što se novčana kazna neće izvršiti, ako u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

    38. S obzirom da okrivljenica ni prije ni poslije počinjenja predmetnog kaznenog djela nije osuđivana, a ni kažnjavana, sud je uvjerenja da će se i uvjetnom osudom ostvariti sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11., odnosno utjecati na okrivljenicu u pravcu da se kloni ovakvog načina ponašanja, odnosno svjesnog iznošenja neistinitih tvrdnji u javnosti kako bi se omalovažila osoba o kojoj se izriču takve tvrdnje te da će ovakva sankcija utjecati i na razvoj svijesti građana o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

    39. Na temelju članka 42. stavak 6. KZ/11. određeno je da je okrivljenica, slučaju opoziva uvjetne osude, dužna platiti novčanu kaznu u iznosu od 2.400,00 EUR u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o opozivu uvjetne osude. Za taj slučaj na temelju članka 43. stavak 1., 2., 3. i 4. KZ/11. određeno je da ako novčana kazna, u slučaju opoziva uvjetne osude, ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku da će se naplatit prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona, a ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca, da će sud uz pristanak okrivljenice donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro, na način da se 1 (jedan) dnevni iznos zamijeni s dva sata rada. Na koncu, određeno je i da ako okrivljenica ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, da će se novčana kazna, odnosno rad za opće dobro, zamijenit kaznom zatvora i to na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro da će se zamijeniti na način da će se jedan dan zatvora zamijeniti s dva sata rada.

    40. S obzirom na protek vremena od počinjenja kaznenog djela i okolnost da su predmetne neistinite činjenične tvrdnje iznesene na privatnom Facebook profilu okrivljenice i da nisu ozbiljno naštetile Udruzi Pobjede i ĐZ, što proizlazi iz okolnosti da je najavljeno ulaganje od strane Grada Osijeka u daljnji razvoj Azila kojim upravlja Udruga Pobjede i dodijeljena nagrada ĐZ za doprinos zajednici, što znači da im je očuvan ugled u zajednici, sud je ocijenio da u takvim okolnostima objava presude nije u interesu privatnih tužitelja, slijedom čega sud takvu odluku, a koja je zatražena u privatnoj tužbi, nije donio.

    41. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. naloženo je okrivljenici da podmiri trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 EUR, koji se nalazi primjerenim s obzirom na složenost i trajanje postupka, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

    42. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08. naloženo je okrivljenici da privatnim tužiteljima ĐZ i Udruzi Pobjede podmiri trošak na ime nagrade i nužnih izdataka njihove opunomoćenice, time da je sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. odlučeno da će se o visini tog troška donijeti posebno rješenje.

    43. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

    Osijek, 9. ožujka 2026.

    Sutkinja

    Ivana Špigel

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Privatna tužiteljica EZ

    2. Privatni tužitelj Udruga Pobjede

    3. Opunomoćenica privatnih tužitelja, odvjetnica Slađana Panić u Osijeku

    4. Okrivljena ŠZ

    5. Branitelj okrivljenice, odvjetnik Artur Fišbah u Osijeku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.