Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-1710/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejkovi kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],kojega zastupa punomoćnica Maja Vukelić Brčić, odvjetnica iz Rijeke, Žabica 2, protiv prvo tuženika BD iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugo tužene PDH iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Luka Tomulić, odvjetnik iz Raba, radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku posl.br. P - 802/2020-34 od 16. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I.Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku posl.br. P-802/2020-34 od 16. srpnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje
II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom u točki I.izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da se naloži tuženima da prestanu uznemiravati tužitelja u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava na nekretnini koja dolazi upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Krk, KO [katastarska općina], broj zk uloška [broj ZK uloška], i to kat. čest. [katastarska čestica], oznaka zemljišta ŠUMA, površine 906 m2, na način da uklone bespravno sagrađen dio bazena i potporni zid izgrađen na sjeveroistočnom djelu predmetne k. č. br. [katastarska čestica], a koji je prikazan u dopuni nalaza i mišljenja s talnog sudskog vještaka za područje geodezije LD, ovl. ing. geod. od dana 27. studenog 2024.g. (skica lica mjesta-dopuna, prikaz prijepora na katastarskom planu prije provedbe geodetskog elaborata 2020), u prilogu br. 3. šrafurom žute boje te oznakama A-L-K-J-1-2-3-4-5-6-7-8, površine 76m2, sve u roku 15 dana, sve pod prijetnjom novčane kazne dok je u točki II. izreke naloženo tužitelju da prvo i drugo tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.320,00 eur u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).
3. Tužitelj predlaže uvaženje žalbe uz naknadu mu troškova žalbenog postupka.
4. Prvo i drugo tuženik u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode tužitelja u bitnome smatrajući da je prvostupanjski sud pravilno kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev tužitelja te pravilno zaključio da tužitelj radnjom tuženika nije uznemiren u svom suvlasništvu prijeporne nekretnine već da je imao na raspolaganju postaviti reivindikacijski zahtjev za predaju nekretnine u suposjed.
5. Prvo i drugo tuženi predlažu odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu uz naknadu im troškova sastava odgovora na žalbu.
6. Žalba tužitelja je osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženima da prestanu uznemiravati tužitelja u ostvarenju njegovih vlasničkih prava na nekretnini na način da uklone bespravno sagrađeni dio bazena i potporni zid izgrađen na sjeveroistočnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] a koji je prikazan u dopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za područje geodezije šrafurom žute boje te oznakama A-L-K-J-1- 2-3-4-5-6-7-8,površine 76m2.
8. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;
- da je tužitelj u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik k. č. [katastarska čestica] u 5/12 dijela
- da tuženici nisu u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici nekretnine ,
- da su tuženi izgradnjom okućnice i bazena zahvatili i dio k. č. [katastarska čestica] površine 76 m2,
- da iz stranačkog iskaza tužitelja proizlazi da smatra da ga tuženi uznemiravaju u njegovu pravu vlasništva time što su izgradili bazen i okućnicu te ogradni zid na dijelu kč. br. [katastarska čestica] a njega nisu pitali za dozvolu te da je za izgradnju saznao kada je sve već bilo gotovo,
- da iz stranačkog iskaza tuženih proizlazi da su 2005. od ID kupili njegov suvlasnički udio na nekretnini ali da taj Ugovor nije proveden kroz zemljišne knjige, da je ogradni zid izgrađen još prije 2005.
9. Ocjenom iskaza u postupku saslušanih stranka te rezultata provedenog geodetskog vještačenja prvostupanjski sud zaključuje da su tuženi gradnjom potpornog zida na kojem je postavljena ograda te uređenjem dijela okućnice i gradnjom bazena oduzeli tužitelju dio kč. br. [katastarska čestica]. Tužitelj da je upisani suvlasnik nekretnine a opisanim radnjama tuženi da su ušli u posjed dijela te nekretnine.
10. Smatra prvostupanjski sud da je tužitelj podnio tužbu radi zaštite od uznemiravanja, actio negatoria, reguliranu odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" br. 91/96 , 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 14/01 , 79/06, 141/06, 46/08, 38/09, 153/09 , 90/10, 143/12, 152/14, dalje : ZV) na podnošenje koje tužbe da nije aktivno legitimiran vlasnik nekretnine koji nije ujedno i posjednik nekretnine. Vlasnik kojem je posjed oduzet da može zaštitu svog prava ostvarivati samo vindikacijskom tužbom iz odredbe čl. 161. i 162 . ZV-a. Kako je u konkretnom slučaju tužitelju oduzet posjed dijela predmetne nekretnine te kako tužitelj nije u posjedu prijepora od 2005. zaključuje da tužitelj nije ovlašten tražiti zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva već da može tražiti samo predaju prijepora u suposjed pa zaključuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za traženje zaštite od uznemiravanja propisane odredbom čl. 167. ZV-a pa kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje kao u točki I. izreke pobijane presude.
11. Odluku o parničnom trošku temelji na odredbi čl. 154. u svezi s čl. 155. ZPP-a te tužitelja kao stranku koja nije uspjela u postupku obvezuje na naknadu parničnog troška prvo i drugo tuženiku te odlučuje kao u točki II. izreke presude.
12. U donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).
13. Protivno žalbenim navodima tužitelja u donošenju prvostupanjske presude nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. točke 11. ZPP-a. Presuda nije nerazumljiva te nije opterećena nedostacima zbog kojih se ne bi mogla ispitati, sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
14. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog čega se ni pravilnost primijene materijalnog prava za sada ne može ispitati.
15. Osnovano tužitelj sadržajem žalbe upire na pogrešno utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda o neispunjenosti pretpostavki za traženje pravne zaštite kao što je konkretna.
16. Prvostupanjski sud odbija tužitelju pružiti zatraženu vlasničku zaštitu zaključujući da tužitelj u konkretnom slučaju zahtjeva zaštitu od uznemiravanja njegovih vlasničkih/suvlasničkim prava a da mu je posjed prijepornog dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oduzet spornim radnjama tuženika .
17. Stoga budući da tužitelj nije posjednik prijepornog dijela nekretnine u posjedu koje se nalazi tuženik od vremena izgradnje bazena i potpornog zida zaključuje da tužitelju u konkretnom slučaju ne pripada pravo zahtijevati zaštitu od uznemiravanja u smislu odredbe čl. 167. ZV-a.
18. Pravo na ovu tužbu, tzv. actio negatoriu da pripada samo vlasniku/suvlasniku koji je bespravno uznemiren na drugi način, a ne oduzimanjem stvari a kako je tužitelju posjed prijepornog dijela nekretnine oduzet još 2005. zaključuje da nije ovlašten tražiti zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva već samo predaju nekretnine u suposjed i zaštitu vlasničkom tužbom iz odredbe čl. 162. ZV-a kojom može tražiti samo predaju nekretnine u suposjed pa kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja.
19. Ovakvo shvaćanje prvostupanjskog suda ovaj drugostupanjski sud ne može kao pravilno prihvatiti ovo iz razloga jer se u konkretnom slučaju s obzirom na tužbeni zahtjev kako ga je postavio tužitelj radi o svojevrsnoj kombinaciji rei vindicatio i actio negatoria.
20. Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZV-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a prema čl. 162. st. 1. ZVDSP vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
21. Prema odredbi čl. 167. st. 1. ZV-a ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.
22. Naime, tužitelj u konkretnom slučaju zahtjeva da se naloži tuženiku da ukloni bespravno sagrađeni dio bazena i potpornog zida na dijelu čestice u suvlasništvu tužitelja čime zapravo zahtjeva uspostavu prijašnjeg stanja odnosno vraćanje prijašnjeg posjeda a ujedno traži i da se tužiteljima naloži da prestanu uznemiravati tužitelja u ostvarenju njegovih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini.
23. Budući se u ovoj pravnoj stvari po shvaćanju ovog drugostupanjskog suda radi o svojevrsnoj kombinaciji rei vindicatio i actio negatoria to bi tužitelju po stavu ovoga suda ukoliko je stvarni vlasnik/suvlasnik nekretnine te ukoliko je neosnovanim izvođenjem radova na nekretnini zapravo ograničen u vršenju vlasničkih prava, pripadala zaštita od uznemiravanja zahtjevom da se naloži tuženiku da to uznemiravanje prestane. Ovakvo pravno shvaćanje u skladu je i s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odlukama Rev - 894/1994 od 5. rujna 1994. te Rev 752/2022-2 od 13. veljače 2024.
24. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije utvrđivao činjenice odlučne za pružanje tužitelju zahtijevane vlasničke zaštite valjalo je temeljem odredbe čl. 370. ZPP- a ukinuti presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
25. U nastavku postupka prvostupanjski sud će u okviru predloženih dokaza a po potrebi i dopunskih saslušanja stranaka utvrditi postojanje svih odlučnih činjenica o kojima ovisi osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva za uspostavu prijašnjeg stanja i prestanka uznemiravanja u ostvarenju vlasničkih prva obzirom na sadržaj naprijed citiranih odredbi.
26. U ponovnom postupku prvostupanjski sud mora voditi računa da je tužitelj u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik nekretnine pa je potrebno rukovodeći se i sadržajem odredbe čl. 46. ZV u svezi s čl. 161. st.1. ZV-a utvrditi ispunjenost pretpostavki za pružanje tužitelju zahtijevane zaštite.
27. Isto tako potrebno je utvrditi relevantne činjenice za odlučivanje o prigovoru tuženika kojim negira postojanje vlasničkih prava tužitelja na dijelu kč. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojem je sagrađen dio bazena i potporni zid pozivanjem na sklopljeni kupoprodajnog ugovora te činjenicu stupanja u posjed prijepornog dijela nekretnine 2005. Ovo iz razloga jer ukoliko tužitelj unatoč činjenici upisa suvlasničkih prava u zemljišnoj knjizi nije stvarni vlasnik/ suvlasnik prijepora , već je to tuženik, tužitelju ne bi pripadalo pravo na traženje zaštite kao što je konkretna.
28. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku pri čemu je temeljem odredbe čl. 166. st.1. ZPP-a ostavljeno i da o troškovima žalbenog postupka odluči prvostupanjski sud u konačnoj odluci.
U Rijeci, 9. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Filka Pejković
