Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-181/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici mr. sc. Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru, protiv 1. tuženika ŽO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tuženika Raiffeisenbank, Mittlere Südoststeiermark Egen sa sjedištem u [adresa], A-8341 [adresa], Republika Austrija, OIB: 25376204437, kao sljednik Raiffeisenbank, St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg, Egen, Austrija, OIB: 11609308792, upisana u sudski registar zemaljskog suda u Grazu pod brojem 67767h, zastupan po punomoćnicima - odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Remenar&Remenar iz Zagreba, radi brisovne tužbe, odlučujući o žalbi 2. tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-542/2022-15 od 13. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba 2. tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-542/2022-15 od 13. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I.Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru brisanje tereta ,,C" pod poslovnim brojem Z-5495/2012, a koji se odnosi na uknjižbu založnog prava temeljem rješenja Općinskog suda Zadar od 9. svibnja 2021. pod posl. br. Ovr - 560/12 radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 370.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB- a zajedno s kamatama koje na taj iznos teku od 28. siječnja 2008. po stopi od 9% godišnje, te zateznim kamatama od 5% godišnje koje teku od 20. lipnja 2008. kao dana dospijeća tražbine pa do 20. lipnja 2011., a od 1. srpnja 2011. sa zakonskom zateznom kamatama po jedinstvenoj stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjenjive stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5 postotnih poena pa do isplate, sve prema ugovoru o kreditu od 31. prosinca 2007.godine broj 536.789, kao i naknade troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 30.361.00 kuna, uz zabilježbu ovršivosti tražbine u korist Reiffeisenbank St. Stefan - Jagerberg - Wolfsberg Egen, Austria i to na novoformiranoj čestici u vlasništvu tužiteljica oznake č. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 599 m2, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku pod 2) naknaditi tužiteljicama parnični trošak u iznosu od 1.101,60 eura (8.300,00 kn), u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv navedene presude žali se 2. tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima uz naknadu troška parničnog i žalbenog postupka ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na tužbu nije podnesen.

4. Žalba 2. tuženika je neosnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju posebno ukazuje žalitelj jer je obrazloženje pobijane presude jasno, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu protivni izvedenim dokazima, slijedom čega je istu moguće ispitati.

7. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su od strane prvostupanjskog suda ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

8. Predmet postupka je tužbeni zahtjev tužiteljica na brisanje uknjižbe založnog prava u C listu. Tužiteljice činjeničnu osnovu za svoje traženje temelje na tvrdnji da se navedeni teret odnosi na suvlasnički udio ŽO, a da nikada nije bio upisan na suvlasničkom udjelu njihovog prednika OO.

9. U prvostupanjskom postupku su utvrđene sljedeće odlučne činjenice:

- da je uvidom u povijest zk. upisa utvrđeno kako je 15. svibnja 2012. u predmetu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-5495/2012 izvršena uknjižba založnog prava na čest. zem. [katastarska čestica] u korist 2. tuženika koji zalog se odnosi na suvlasnički dio 1. tuženika ŽO, i to na suvlasničkom udjelu od 197/2394 dijela cijele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 1197 m[2] ,

- da je pravo vlasništva u preostalom dijelu bilo upisano u korist OO za 1/2 dijela (prednik tužiteljica) i UO pok. Z za 500/1197 dijela, slijedom čega proizlazi iz povijesti zk. upisa da je 2. tuženik zasnovala pravo zaloga samo i isključivo na suvlasničkom udjelu 1. tuženika ŽO te da pravo zaloga nikada nije bilo upisano na suvlasničkim udjelima tužiteljica, a ni njihovog prednika EO, supruga 1. tužiteljice i oca 2. tužiteljice,

- da su suvlasnici matične čest. zem. [katastarska čestica], i to tužiteljice L LO te ZOĆ, u pravomoćno okončanim postupcima dokazali da su vlasnici realnih dijelova nekretnine te su temeljem sudskih presuda odcijepile svoje realne dijelove nekretnina, odnosno formirale zasebne nekretnine u zemljišnoj knjizi od navedene matične čest. zem. i na tim novoformiranim nekretninama su se upisale vlasnicama u cijelosti, pa su time na neki način „sudski razvrgnule“ suvlasništvo od 1. tuženika ŽO,

- da je prijavnim listom Područnog ureda za katastar od 10. listopada 2016. u zemljišnoj knjizi provedeno formiranje čest. zem. [katastarska čestica] od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i otpis te novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u koji zk. ul. se isključivom vlasnicom upisala ZOĆ, i to temeljem presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2742/14 od 11. veljače 2016.,

- da je temeljem prijavnog lista Područnog ureda za katastar Zadar od 4. lipnja 2021. formirana čest. zem. [katastarska čestica] površine 599 m[2] i otpisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u kojem je temeljem rješenja o nasljeđivanju O-186/16 i pravomoćne presude P-716/16 provedena uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljica, slijedom čega je provedeno razvrgnuće suvlasništva s 1. tuženikom, ali je navedenim razvrgnućem na predmetnu nekretninu koja je isključivo vlasništvo tužiteljica prenesen i sporni upis prava zaloga 2. tuženika kojim je na matičnoj nekretnini bio opterećen isključivo suvlasnički udio 1. tuženika ŽO, a 1. tuženiku ŽO nesporno po pravomoćnoj sudskoj presudi P716/16 nije pripao niti jedan dio novoformirane nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su tužiteljice uknjižene kao suvlasnice.

10. Na temelju utvrđenih činjenica sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan uz obrazloženje da suvlasnički dio tužiteljica, a niti njihovog prednika, nikada nije bio opterećen predmetnim zalogom 2. tuženika te je u sudskom postupku presudom P-716/16 od 20. prosinca 2017. utvrđeno da su tužiteljice vlasnice realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] i određena je uknjižba u korist tužiteljica, a temeljem čega je formirana zasebna čest. zem. [katastarska čestica] koja površinom odgovara veličini suvlasničkog udjela tužiteljica na ranijoj matičnoj predmetni oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da se založni vjerovnik, ovdje 2. tuženik nije mogao protiviti takvom sudskom utvrđenju da su tužiteljice vlasnice realnog dijela i formiranju nekretnine tužiteljica po sudskoj presudi jer je 2. tuženik svoj zalog osnovao tek na suvlasničkom udjelu 1. tuženika, a kako 1. tuženik nema vlasnička ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, time prestaje i pravo zaloga založnog vjerovnika na predmetnoj nekretnini.

11. Pobijana presuda je i po stavu ovog drugostupanjskog suda pravilna i zakonita.

12. Odredbom čl. 342. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV) propisano je da ako netko povrijedi založno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, založni se vjerovnik ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava.

13. Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 - dalje: ZZK), sadrži odredbe za zaštitu (stvarnih, izvanknjižnih) vlasnika od nevaljanih upisa, a ta zaštita se ostvaruje pravnim lijekovima u samom postupku upisa (žalbom). Nakon što je okončan postupak upisa, zaštita se ostvaruje brisovnom tužbom kojom nositelji knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štite svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje takve uknjižbe i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije te uknjižbe u smislu odredbe čl. 129. st. 1. ZZK. Navedena odredba propisuje da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

14. Protiv neposrednog stjecatelja, tj. protiv osobe u čiju je korist provedena osporena uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih nasljednika, brisovna tužba može se podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev 1092/08-3 od 20. travnja 2011. i Rev 2402/11-2 i 30. ožujka 2016.). Dakle, pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno, osim u slučaju kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja (Rev 71/2022-2 od 12. ožujka 2024.). U tom slučaju primjenjuju se rokovi propisani odredbom čl. 129. st. 2. ZZK.

15. U konkretnom slučaju brisovna tužba je podnesena protiv neposrednog stjecatelja. odnosno protiv osobe u čiju korist je provedena uknjižba založnog prava pa se glede rokova za podnošenje brisovne tužbe primjenjuje odredba čl. 129. st. 1. ZZK.

Stoga su suprotni žalbeni navodi žalitelja neosnovani te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 13. ZPP.

16. Kako iz svih provedenih dokaza proizlazi da je založnim pravom za korist 2. tuženika opterećen samo suvlasnički dio 1. tuženika, a ne i tužiteljica, to je pravilno odlučeno kao u izreci pobijane presude.

17. Žalitelj žalbenim navodima iznosi činjenice koje je već isticao tijekom prvostupanjskog postupka i koje je sud prvog stupnja analizirao i ocijenio savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP, slijedom čega način na koji iste preocjenjuje u svoju korist i sada u žalbi, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna i zakonita kako u osnovu tako i u visini odmjerenih troškova.

19. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu te odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović