Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-312/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Sandri Artuković Kunšt univ.spec.iur., u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik Klasa:932-06/2023-02/1646 Ur.broj: 541-26-01/7-23-3 od 24. svibnja 2023., odlučujući o žalbi protustranke Republike Hrvatske OIB:52634238587 zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko- upravni odjel iz Šibenika, Stjepana Radića 81 protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Z-14936/2023 od 17. travnja 2025., dana 5. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba protustranke kao osnovana, preinačava se rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Z-14936/2023 od 17. travnja 2025. kojim je odbijen prigovor protustranke i potvrđeno rješenje Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno poslovni broj Z-10197/2023 od 1. kolovoza 2023. u pobijanom dijelu iz stavka I, toč. 1. izreke te za navedeno rješava:

Uvažava se prigovor protustranke kao osnovan, odbija se kao neosnovan prijedlog za uknjižbu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (prije 1855) k. o. [katastarska općina] promjene površine zk.č.br. 2004/5 obala od 65 m2 u obala 36 m2 te se u tom dijelu Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu Tisno nalaže brisanje provedenog upisa i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

II Nalaže se Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu Tisno provesti brisanje upisa zabilježbe žalbe pod br. Z-8692/2025 od 12. svibnja 2025. u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u odnosu na zk.č.br. 2004/5 k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja posl. br. Z-14936/2023 od 17. travnja 2025. odbijen je prigovor protustranke Republike Hrvatske kao neosnovan i potvrđeno je rješenje Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno poslovni broj Z-10197/2023 od 1. kolovoza 2023. uz nalog za upis zabilježbe odbijenog prigovora.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka pozivom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. Predlaže usvojiti žalbu uz uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

3. Žalba je osnovana.

4.1. U osporenom rješenju suda prvog stupnja i u postupku koji mu je prethodio ne uočavaju se bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, koji se zakon primjenjuje temeljem odredbe čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK).

4.2. Ostvaren je žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 5. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 83/2023, dalje: ZPD) u vezi čl. 117. st. 2. ZZK.

5.1. Prigovorom protustranke, kojeg je sud prvog stupnja rješenjem posl. br. Z- 14936/2023 od 17. travnja 2025. odbio, osporeno je rješenje Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno poslovni broj Z-10197/2023 od 1. kolovoza 2023. u stavku I, toč. 1. izreke. U tom je dijelu iz stavka I, toč. 1. izreke na temelju prijavnog lista geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik Klasa:932-06/2023-02/1646 Ur.broj: 541-26-01/7-23-3 od 24. svibnja 2023. dopuštena promjena površine zk.č.br. 2004/5 k. o. [katastarska općina] iz obala od 65 m2 tako da je to sada obala od 36 m2.

5.2. Posljedično se temeljem prvostupanjskog rješenja a na osnovi odredbe o upisu nerazvrstanih cesta kao javnog dobra u općoj uporabi i u vlasništvu jedince lokalne samouprave iz čl. 131. st. 2. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23 i 156/25, dalje ZC) upisuje zk.č.br. 7333 - nerazvrstana cesta [adresa] od 5578 m2 u vlasništvu Općine Tisno – javno dobro u općoj uporabi.

5.3. Prigovorom protustranka ukazuje da predmetna nekretnina zk.č.br. 2004/5 k. o. [katastarska općina] predstavlja pomorsko dobro koje je kao takvo i upisano u zemljišnim knjigama te da je stoga promjena smanjenjem površine pomorskog dobra u suprotnosti s odredbama čl. 5. ZPD kao i čl. 43. te čl. 120. ZC.

6. Iz javnog registra zemljišnih knjiga uočava se da je u međuvremenu, dana 21. listopada 2025. predmetna zk.č.br. 2004/5 prenesena iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i sada je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je zk.č.br. 7333 prenesena iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] upisom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Kada je odbio prigovor protustranke protiv rješenja Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno poslovni broj Z-10197/2023 od 1. kolovoza 2023. u osporenom dijelu iz stavka I, toč. 1. izreke, prvostupanjski je sud, ograničavajući se na ispitivanje ostvarenja pretpostavki iz čl. 117. st. 2. ZZK, utvrdio kako nije ovlašten preispitivati pravomoćno upravno rješenje.

8.1. Polazeći od temeljnih odredbi Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) koji u čl. 52. određuje da more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju osobitu zaštitu, slijedi da se zakonom određuje način na koji se ta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati.

8.2. Navedena ustavna odredba o pomorskom dobru kao općem dobru od interesa za Republiku Hrvatsku koje ima njezinu osobitu zaštitu provedena je u odredbi čl. 3. st. 1. ZPD. Definicija i pravni režim općeg dobra sadržani su u odredbama čl. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) prema kojima predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne (čl. 2. st. 2. ZV) a nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra) (čl. 3. st. 2. ZV). O općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno (čl. 3. st. 3. ZV). Prema čl. 22. st. 4. ZZK, kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo svojstvo te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro a ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska, to se neće posebno upisivati.

8.3. Opća se dobra štite najvišim stupnjem pravne zaštite javnog interesa, kojim se potrebno rukovoditi pri odlučivanju o upravljanju i raspolaganju općim dobrom po bilo kojoj osnovi a tako i po osnovi ZC. U tom smislu i u svrhu odgovarajuće zaštite pomorskog dobra kao općeg dobra na kojem nije moguća uspostava vlasništva ni drugih stvarnih prava (čl. 5. st. 1. ZPD) u odnosu na nerazvrstanu cestu kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (čl. 131. st .1. ZC), ZPD predstavlja lex specialis.

8.4. Opća dobra, među koja spada i pomorsko dobro, su po svojoj pravnoj prirodi dobra koja nisu u režimu vlasništva pa kao takva ne mogu biti ni u čijem vlasništvu i osnovna odlika im je da su podjednako dostupna svima za korištenje odnosno redovnu uporabu. Stoga se kod korištenja općih dobara koje na bilo koji način sužava te granica opće upotrebe primarno štiti javni interes, a o čemu vodi brigu, prema citiranim zakonskim odredbama, Republika Hrvatska. Stoga je odredbama ZPD propisana posebna upotreba i gospodarsko korištenje pomorskog dobra putem koncesije ili koncesijskog odobrenja u posebnom postupku i uz obvezu plaćanja naknade. Kako dakle pomorsko dobro ne može biti u vlasničkom režimu, za bilo kakvu promjenu pa i prelazak u vlasnički režim jedinice lokalne samouprave, potrebna je prethodna odluka nadležnog tijela Republike Hrvatske o eventualnom izuzimanju pojedine nekretnine ili njenog dijela iz pojasa pomorskog dobra.

9.1. Za predmetni upis nerazvrstane ceste moguće je primijeniti odredbu čl. 43. ZC i kada to može utjecati na granice pomorskog dobra na način da je nužno promijeniti granice pomorskog dobra i izvršiti prethodno brisanje pomorskog dobra u zemljišnim knjigama. Odluku o tome donosi Vlada Republike Hrvatske, na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra. Kada se ta nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra, mijenja se i njezin pravni status, odnosno ta nekretnina iz statusa općeg dobra prelazi u vlasničkopravni status. Odluka Vlade o promjeni granica pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja ceste stoga treba sadržavati i odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu vlasništva pojedine jedinice lokalne samouprave. Iz navedenog proizlazi da je takva odluka Vlade Republike Hrvatske, uz geodetski elaborat, nužna za upis u zemljišnu knjigu.

9.2. Slijedom navedenog a polazeći od ustavnih i zakonskih odredaba kojima se prvenstveno štiti opće dobro te od pravnog režima propisanog za javne ceste, proizlazi da promjena općeg dobra odnosno pomorskog dobra u vlasnički režim (ovdje spornim upisom u zemljišne knjige) nije moguća bez prethodnog prelaska iz režima općeg dobra u režim neotuđivog vlasništva. To stoga što je i prema odredbi čl. 133. st. 1. ZC propisano da se nerazvrstane ceste iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. ZC evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Svrsishodnim tumačenjem navedenih ustavnih i zakonskih odredaba zemljišnoknjižni bi sud mogao provesti upis neovisno o postojanju upisa vlasništva ili drugih stvarnih prava treće osobe, ali ne i zanemarujući upis općeg dobra. To stoga što u predmetnom slučaju nije bilo upisano pravo vlasništva ili neko drugo stvarno pravo koje bi se moglo izbrisati već je nesporno bilo upisano pomorsko dobro koje je opće dobro izvan pravnog prometa na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva niti bilo koje drugo stvarno pravo.

9.3. Ovdje je iz zemljišnoknjižnog stanja bilo razvidno kako nije provediv upis u odnosu na zk.č.br. 2004/5 k. o. [katastarska općina], obzirom na zemljišnoknjižni upis pomorskog dobra, dakle da postoji zapreka tom upisu. To stoga što je, kako je navedeno, pomorsko dobro opće dobro (res communes omnium) koje pripada svima i u tom je smislu neotuđivo te ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, što svakako predstavlja zapreku za upis u zemljišnu knjigu prava vlasništva na tom dobru dok se postojeći pravni režim eventualno ne izmijeni i to odlukom ovlaštenog tijela iz čl. 3. st. 3. ZV.

9.4. Kao što je odgovoreno u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev- 540/2025-2 od 29. listopada 2025. na postavljeno revizijsko pitanje Revd-4598/2022- 2 od 13. prosinca 2023. u predmetu koji je činjenično i pravno podudaran s ovim predmetom: Zemljišnoknjižni sud ne može dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pripajanje dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave bez pribavljene odluke nadležnog tijela Republike Hrvatske (Vlade Republike Hrvatske) o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, na temelju odredbi čl. 117. st. 2. ZZK i čl. 131. i 132. ZC.

10. Slijedom navedenog valjalo je primjenom čl. 149. st. 1.b ZZK preinačiti odluku o traženom zemljišnoknjižnom upisu vezano za zk.č.br. 2004/5 k. o. [katastarska općina] i riješiti kao u stavku I izreke, uz nalog za brisanje zabilježbe žalbe kao u stavku II izreke, povodom koje žalbe je odlučeno ovim rješenjem tako da predmetna žalba više ne stvara pravni učinak.

U Zagrebu 5. ožujka 2026.

S u d a c:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.