REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U TROGIRU

Put Muline 1 – 21220 TROGIR

Broj: Pp-12424/2022-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Dariji Miše, uz sudjelovanje Jasminke Radelja kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĆV, zastupanog po braniteljici Martini Radić Šunjić, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 47/90., 55/91., 29/94., 114/22., 47/23.), povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Trogir klasa: 211-07/22-5/21374. urbroj: 511-12-33-22-1 od 16. kolovoza 2022., nakon provedene glavne rasprave dana 4. ožujka 2026. godine u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 05. ožujka 2026. godine objavio je

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 181. stavka 1. točke 4. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

protiv okrivljenika: ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina Ć, rođenog **.**.1944. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa] – [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,

o d b i j a  s e o p t u ž b a

što je 19. srpnja 2022. u 04:30 sati i dana 07. kolovoza 2022. u 05:30 sati, na plaži u mjestu Marina, Marinska cesta broj 0, u dva navrata na naročito drzak način remetio javni red i mir tako što je plažu, odnosno pomorsko dobro u više navrata polijevao katranom u namjeri da onemogući ostale građane u korištenju iste, pri tom izazivajući uznemirenost kod građana,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivog po istoj Zakonskoj odredbi,

II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. MUP – PU Splitsko-dalmatinska – Policijska postaja Trogir je dana 16. kolovoza 2022. godine pod gore navedenim brojem, podnijela optužni prijedlog proti okrivljenika, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Na temelju članka 167. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, koji su uredno pozvani na glavnu raspravu, a u prisutnosti braniteljice okrivljenika, jer su za to ispunjene zakonske pretpostavke, jer to nije na štetu pravnog interesa okrivljenika i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.

3. Okrivljenik je sudu dostavio pisanu obranu u kojoj je navedeno kako je činjenični opis prekršaja nepotpun, jer da u njemu nije naznačeno vrijeme u kojem bi prekršaj bio počinjen, zbog čega se postavlja pitanje, tko je i kada vidio okrivljenika da onečišćava predmetnu javnu površinu. Nadalje da je u konkretnom slučaju sporno je li uopće riječ o javnoj površini, jer da je u tijeku parnica kojom se na spornoj čestici rješavaju imovinsko-pravni odnosi između okrivljenika i Općine Marina, te se predlaže donijeti presudu, kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

4. Iz spisa je izdvojen dio Službene zabilješke u kojoj je sadržana izjava GV. Tijekom dokaznog postupka u dokazne svrhe sud je izvršio uvid u obavijest izdana na temelju članka 109a Prekršajnog zakona za okrivljenika ĆV, službenu zabilješku o dojavi od 8. kolovoza 2022., neizdvojeni dio službene zabilješke PP Trogir od 08. kolovoza 2022., dvije fotografije mjesta događaja, Izvješće I. PP Split, presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj: Pp-12911/2022., te je izvršen u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenika.

4.1. Iz označene potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije Zagreb, razvidno je kako okrivljenik do sada nije prekršajno osuđivan.

5. Naime, na temelju provedenog dokaznog postupka sud smatra kako je okrivljeniku već za isti propust, odnosno za isti činjenični supstrat već vođen prekršajni postupak.

6. Presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju N (N v. [adresa], App.no 55759/079) upozoreno je na načelnu neprihvatljivost konsekutivnog vođenja prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe, ako se u oba postupka počinitelju stavljaju na teret iste činjenice, a što je protivno načelu ne bis in idem propisanom u članku 4. protokola 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

7. U ovom postupku okrivljeniku se stavlja na teret da je dana 19. srpnja 2022. u mjestu Marina, na plaži, prolijevanjem katrana narušio javni red i mir. Međutim, iz pravomoćne presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu – Stalna služba u Trogiru pod brojem Pp- 12911/2022-7, od 09. srpnja 2024., proizlazi da je okrivljenik u odnosu na isti događaj već bio prekršajno procesuiran zbog onečišćenja javne površine, odnosno pomorskog dobra koje je ravno kvalificirano kao prekršaj iz Odluke o komunalnom redu Općine Marina, te je tom presudom pravomoćno oslobođen od optužbe.

8. Sud je u ovom postupku posebno cijenio pitanje identiteta djela, odnosno postojanja istovjetnog činjeničnog supstrata. Analizom činjeničnih opisa iz oba postupka, nedvojbeno proizlazi da se radi o istom životnom događaju, budući da su u oba slučaja obuhvaćeni isti bitni elementi, a to je isto vrijeme, isto mjesto, isti okrivljenik, te ista radnja izvršenja. Posljedica takvog postupanja, iako različito pravno interpretirana (kao onečišćenje javne površine, odnosno kao narušavanje javnog reda i mira), proizlazi iz jedinstvenog i nedjeljivog činjeničnog događaja.

8.1. U tom smislu sud ocjenjuje da se ne radi o dva odvojena i samostalna prekršajna ponašanja, već o jednom jedinstvenom događaju koji je u različitim postupcima različito pravno okvalificiran. Međutim, za primjenu načela "ne bis in idem", nije odlučna pravna kvalifikacija djela, već identitet činjenične osnove, odnosno postojanje istog skupa činjenica, koji čine bit događaja. Navedeno načelo zabranjuje da se protiv iste osobe vodi postupak za djelo o kojem je već pravomoćno odlučeno, a što je zajamčeno i člankom 4. Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U praksi Europskog suda za ljudska prava ustaljeno je stajalište da se identitet djela procjenjuje prema kriteriju istovjetnosti činjenica, a ne prema pravnoj kvalifikaciji.

8.2. U konkretnom slučaju pravomoćna oslobađajuća presuda donesena u postupku zbog prekršaja iz Odluke o komunalnom redu ima učina "res iudicata" što znači da je o odgovornosti okrivljenika za predmetni događaj već konačno odlučeno. Takva odluka, neovisno o tome što je okrivljenik oslobođen od optužbe, proizvodi procesnu zapreku za ponovno vođenje postupka, glede istog činjeničnog događaja.

8.3. Vođenjem prekršajnih postupaka protiv iste osobe za isti činjenični događaj, samo zato što se isti može podvesti pod različite pravne norme i različita zaštitna dobra, dovelo bi do zaobilaženja zabrane dvostrukog suđenja, čime bi se obesmislila svrha načela "ne bis in idem"

9. Stoga sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi se o presuđenoj stvari te je stoga sud na temelju članka 181. stavka 1. točke 4. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se protiv okrivljenika optužba odbija, kako je i odlučeno u izreci presude.

10. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo odbijanjem optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Trogir, 13. travnja 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Jasminka Radelja, v. r.

Darija Miše, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Trogiru u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spis