- 1 -              Revd 8/2024-2

Broj: Revd 8/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. L. iz J., OIB ..., zastupanog po punomoćniku V. P., odvjetniku u J., protiv tuženika M. L. iz S., OIB ..., zastupanog po punomoćniku A. D., odvjetniku u J., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-308/2023-2 od 9. listopada 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-2498/2021 od 6. travnja 2023., u sjednici održanoj 9. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-308/2023-2 od 9. listopada 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-2498/2021 od 6. travnja 2023. tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

1. Je li pokretanje izvanparničnog postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice od strane tužitelja isključuje postojanje savjesnosti posjeda na strani tužitelja u parničnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva na identičnim nekretninama u svezi kojih je prethodno od strane tužitelja pokrenut postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice?,

2. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ako se osporavana presuda poziva na nepostojeći sadržaj nekog drugog sudskog spisa, konkretno izvanparničnog spisa?,

3. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ako se osporavana presuda temelji na nelogičnom, proturječnom i kontradiktornom iskazu jednog svjedoka koji je još k tome bio u zavadi sa prednikom tuženika, kao i tuženikom, te je osobno zainteresiran za ishod postupka, dok iskazi svih drugih saslušanih svjedoka koji nisu zainteresirani za ishod postupka nisu uzeti u obzir kod donošenja osporavane presude?,

4. Je li pisana izjava svjedoka koja je priložena u spis predmeta mora biti ovjerena da bi je sud uzeo kao vjerodostojan dokaz, pogotovo ako protivna stranka nije osporavala vjerodostojnost potpisa na toj ispravi?.

1.1. Tužitelj se u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije protivi tom prijedlogu.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

2.1. Pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 1. i rednim brojem 4. nisu pravna pitanja koja bi mogla biti važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što na ta pitanja nije moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim slučajevima, obzirom da odgovori na ta pitanja ovise o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

2.2. Niti pravna pitanja naznačena pod rednim brojem 2. i rednim brojem 3. nisu pravna pitanja koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, tim pitanjima tuženik propituje tek da li je u konkretnom slučaju počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

3. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. siječnja 2024.

                                          Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.