Pristupanje sadržaju
- 1 - Revd 4388/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Darka Milkovića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. S., iz D., OIB ..., koju zastupa punomoćnik N. S., odvjetnik u R., protiv tuženika A. B. d.d. Z., OIB ..., koga zastupa punomoćnik B. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Š. i p. iz Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-1031/2022-4 od 3. svibnja 2023. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, broj P-794/2019 od 28. siječnja 2022., u sjednici održanoj 9. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-1031/2022-4 od 3. svibnja 2023. kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, broj P-794/2019 od 28. siječnja 2022.
2. Tuženik je na temelju čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) predložio da mu se dopusti podnošenje revizije u odnosu na sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li sud vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa u pojedinačnom postupku pokrenutom od strane potrošača radi povrata stečenog bez osnove?
2. Je li sud u postupku pokrenutom temeljem članka 138.a ZZP/09 beziznimno vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa unatoč drukčijem činjeničnom stanju utvrđenom u pojedinačnom postupku?
3. Je li sud prilikom utvrđivanja ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi dužan provesti test nepoštenja, odnosno dati obrazloženje vezano za kontrolu nepoštenosti u smislu postojanja okolnosti za izuzeće od kontrole, sukladno odredbama članka 81. stavak 5. i članka 84. ZZP/03?
4. Je li sud ovlašten tumačiti ugovor suprotno zajedničkoj namjeri ugovornih strana odnosno suprotno odredbi članka 319. stavka 2. ZOO-a te na taj način drukčije pravno kvalificirati ugovor?
5. Da li se udruga potrošača može smatrati vjerovnikom u skladu s odredbom članka 241. ZOO-a odnosno da li se podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava od strane udruge potrošača prekida tijek zastare za tražbine individualnih potrošača?
6. Ima li tužitelj, u slučaju ništetnosti odredbe ugovora o kreditu koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu, pravo na povrat preplate sa zateznim kamatama koje teku od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe?
7. Je li dopušteno sudu prigovor zastare ocijeniti primjenom pravnog pravila koje nije bilo na snazi u vrijeme nastupanja zastare?
8. U posebnim parnicama koje pokrenu potrošači protiv banke radi povrata stečenog bez osnove na temelju ništetnih ugovornih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF, treba li prilikom izračuna iznosa stečenog bez osnove (restitucijski zahtjev) koji je banka stekla od potrošača zbog nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF primijeniti početno ugovorenu kamatnu stopu iz ugovora o kreditu koji je bio denominiran u CHF, a koji je nakon utvrđenja nepoštenom ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli pretvoren u ugovor o kreditu u kunama, ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovno naplaćivale za kredite u hrvatskim kunama?“.
3. Predlagatelj smatra da su navedena pravna pitanja važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer da je riječ o pravnim pitanjima o kojima odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda ili/i viših sudova, zatim da u odnosu na pojedina pitanja nema prakse revizijskog suda ili da je riječ o pravnim pitanjima o kojima praksa revizijskog suda nije jedinstvena, kao i da o pojedinim pitanjima postoji različita praksa viših sudova te prijedlogom ukazuje na odluke viših sudova, revizijskog suda i Suda Europske unije.
4. Prijedlog je podnesen i zbog povrede temeljnih ljudskih prava, a u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a.
5. Tužiteljica je u odgovoru na prijedlog predložila prijedlog odbaciti kao nedopušten te je zatražila naknadu troška sastava odgovora na prijedlog.
6. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. Naime, postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da u pogledu tih pitanja pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019., Rev-308/22 od 19. travnja 2022. i dr., a nije riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu (tako i ovaj sud u odlukama broj Revd-1445/23 od 25. travnja 2023., Revd-1066/23 od 22. ožujka 2023., Revd-1241/23 od 6. lipnja 2023., Revd-4131/22 od 26. listopada 2022., i dr.).
9. Budući da, slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a riješio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
10. Nadalje, tuženik u prijedlogu navodi da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno obrazlaže tvrdnjom da mu nije omogućeno dokazivanje, jer da je sud odbio provesti predložene personalne dokaze, pa da je na taj način povrijeđeno pravo na jednakost oružja kao i pravo na pravično suđenje. Pri tome se poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022.
11. Suprotno tvrdnjama predlagatelja, iz obrazloženja nižestupanjskih presuda proizlazi da su u postupku dokazivanja provedeni svi dokazi koje su stranke predložile, pa su tako izvedeni i predloženi personalni dokazi te je saslušana tužiteljica i svjedok Igor Unković (bivši djelatnik tuženice). Tuženik, stoga, nije učinio vjerojatnim da je došlo do povrede prava na jednakost oružja i prava na pravično suđenje odnosno nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
12. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je podnesen na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP-a valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a i riješiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
13. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog nije prihvaćen (točka III. izreke), jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a).
Zagreb, 9. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.