Poslovni broj: Usž-4756/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Blanše Turić i Željke Zrilić Ježek, članica vijeća te sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, protiv tuženika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2, OIB: 85709856921, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi davanja suglasnosti, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1986/2025-7 od 17. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1986/2025-7 od 17. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu točkom I. izreke daje se suglasnost Državnom inspektoratu Republike Hrvatske za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti iz članka 112. stavka 1. točke 2. i 4. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", 155/23. i 85/24.) protiv više tržišne inspektorice Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, ČG, koja je sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Repub like Hrvatske, Podružnice u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske. Točkom II. izreke daje se suglasnost Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, u skladu s odredbom članka 126. stavka 3. Zakona o državnim službenicima, za privremeno udaljenje iz službe s danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti iz članka 112. stavka 1. točke 2. i 4. Zakona o državnim službenicima zbog djela s obilježjima korupcije, više tržišne inspektorice Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, ČG, koja je sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Podružnice u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske. Točkom III. izreke, presuda nadomješta suglasnost Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti iz članka 112. stavka 1. točke 2. i 4. Zakona o državnim službenicima i privremeno udaljenje iz službe u skladu s člankom 126. stavkom 3. Zakona o državnim službenicima, s danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka, zbog teške povrede službene dužnosti, zbog djela s obilježjima korupcije, protiv više tržišne inspektorice Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, ČG, koja je sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Podružnice u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske.
2. Protiv označene presude tuženik je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga. Smatra da je, s obzirom na prirodu spora, sud bio dužan održati ročište u ovom predmetu radi davanja mogućnosti sindikalnoj povjerenici kao zainteresiranoj osobi da se neposredno očituje o navodima tužbe. Nadalje, tuženik smatra da sud prilikom donošenja presude nije u dovoljnoj mjeri cijenio navode sindikalne povjerenice kao zainteresirane osobe koje je iznijela u odgovoru na tužbu, u dijelu u kojem navodi da tuženik nema nikakve materijalne dokaze te da iz navoda tužbe ne proizlazi da bi sindikalna povjerenica počinila tešku povredu službene dužnosti. Navodi da se u tužbi teška povreda službene dužnosti obrazlaže događajima iz 2021. i s početka 2022., za koje je u smislu članka 123. stavka 2. Zakona o državnim službenicima nesporno nastupila zastara pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti. Tuženik smatra da sud nije smio dati suglasnost tužitelju za pokretanje postupka teške povrede službene dužnosti za događaje za koje je u trenutku upućivanja zahtjeva tuženika za davanje suglasnosti već nastupila zastara pokretanja postupka s obzirom da se navode događaji od kojih je prošlo više od tri godine. Predlaže da se preinači osporena presuda na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu u bitnome ističe da je prvostupanjska presuda zakonita jer se temelji na činjenicama utvrđenim u provedenom postupku. Predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. – dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporena žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda osporava niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prema ocjeni ovoga Suda prvostupanjski je sud pravilno utvrdio postojanje pretpostavki propisanih za donošenje odluke suda, kojom se nadomješta suglasnost sindikata za pokretanje postupka protiv EG, sindikalne povjerenice.
7. Ovo iz razloga jer je prvostupanjski sud pravilno zaključio da se u konkretnom slučaju zainteresiranoj osobi, sindikalnoj povjerenici ne stavlja na teret ponašanje koje bi bilo u vezi sa sindikalnom aktivnošću zainteresirane osobe. Nadalje, osnovano prvostupanjski sud navodi da je predmet ovog upravnog spora utvrđivanje postojanja pretpostavki za donošenje odluke kojom se nadomješta suglasnost sindikata za pokretanje postupka protiv sindikalne povjerenice dok pitanje odgovornosti zainteresirane osobe za povredu službene dužnosti nije predmet ovog postupka, već postupka pred disciplinskim sudom.
8. S obzirom da tuženik nije dokazao da bi razlozi pokretanja postupka zbog povrede službene dužnosti bili u vezi sa sindikalnom aktivnošću zainteresirane osobe, a niti je iz tih razloga suglasnost uskraćena, to je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 109. Zakona o državnim službenicima zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti da uskraćenu suglasnost nadomjesti odluka suda.
9. Naime, odredbom članka 109. stavka 1. Zakona o državnim službenicima propisano je da sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost ili doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike i namještenike. Nadalje, prema stavku 4. istog članka Zakona sindikalni povjerenik ne može biti udaljen iz službe bez suglasnosti sindikata, osim u slučaju iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona. Međutim, prema stavku 7. istog članka Zakona propisano je da ako sindikat uskrati suglasnost iz stavka 3. i 4. ovoga članka, kao u konkretnom slučaju, čelnik tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda.
10. Polazeći od podataka spisa predmeta, ovaj Sud, suprotno navodima tužitelja, nalazi da je prvostupanjski sud obrazložio razloge za donošenje svoje odluke, koja je utemeljena na podacima spisa predmeta i mjerodavnim odredbama Zakona o državnim službenicima. U odnosu na navode žalba ističe se da je prvostupanjski sud odgovorio na žalbeni prigovor kako nedostatak do sada pritužbi na rad sindikalne povjerenice odnosno ovdje zainteresirane osobe ne predstavlja razlog za uskratu suglasnosti za pokretanje postupka zbog teže povrede službene dužnosti kao ni privremeno udaljenje iz službe. Polazeći od podataka spisa predmeta odnosno predmetne upravne stvari, prvostupanjski sud ispravno ocjenjuje da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti da se predmetni spor riješi bez rasprave sukladno članku 98. točke 4. ZUS-a pa i u tom dijelu žalbeni navodi ne nalaze se osnovanim.
11. S obzirom na navedeno na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a trebalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 4. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća
Boris Marković
