Poslovni broj: Usž-2072/2024-4
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja OČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, OIB: 95131524528, radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 6 Us I-2/2023-23 od 13. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba tuženika se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 6 Us I-2/2023-23 od 13. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/II-562-02/20- 01/1850, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-10 od 8. prosinca 2022. i prvostupanjsko upravno rješenje Požeško-slavonske županije, Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske branitelje i žrtve rata, KLASA: UP/I-562-02/20-01/533, URBROJ: 2177/1-04-03/2-20-15 od 19. listopada 2020. (točke I. i II. izreke); tužitelju je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, na temelju bolesti kralježnice, s 30% oštećenja organizma za stalno, nastale kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te je naloženo prvostupanjskom tijelu da odluči o pravu na osobnu invalidninu i o tome donese odgovarajuće rješenje u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude (točka III. izreke); tuženiku je naloženo da u roku 60 dana naknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 600,00 eura (točka IV. izreke).
2. Rješenjem tuženika od 8. prosinca 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja od 19. listopada 2020. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti kralježnice. Rješenje je obrazloženo time da tužitelj ne ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 1. točke c) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17. i 98/19.) odnosno jer se nalazom i mišljenjem revizijskog vijeća od 24. rujna 2020. oštećenje organizma tužitelja na temelju bolesti kralježnice ne uzima u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma.
3. Tuženik pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Nezakonito je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji je oštećenje organizma tužitelja s osnove bolesti kralježnice ocijenio s 30% i priznao tužbeni zahtjev osnovanim, a da nije utvrdio uzročno-posljedičnu vezu tužiteljeve bolesti kralježnice s njegovim sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Tuženik navodi da je za priznanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida propisano kumulativno ispunjenje 3 uvjeta, i to: ostvaren status hrvatskog branitelja, neposredna uzročno- posljedična veza bolesti i sudjelovanja u ratu te 20% oštećenja organizma.
3.1. Tuženik smatra da kod tužitelja nije dokazna neposredna uzročna veza bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu. Bolest kralježnice može biti priznata kao ratna samo ako je branitelj najmanje dvije godine bio izložen nepovoljnim uvjetima na bojištu, što tužitelj ne ispunjava. Naime, iz ratnog puta, njegove dopune, proizlazi da je tužitelj kao pričuvni policajac obavljao poslove zaštite objekata i kontrolno -blokadnih punktova.
3.2. U prilog osnovanosti svoje žalbe tuženik upućuje na sadržaj nalaza Žalbenog liječničkog vijeća Ministarstva hrvatskih branitelja od 28. studenog 2022, prema kojem tužitelj ima degenerativne promjene kralježnice, bolest nema uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Promjene na kralježnici tužitelja započele su prije rata, a tužitelj nije boravio u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima dulje od dvije godine jer je boravak u takvim uvjetima utvrđen u kontinuitetu u trajanju godine dana i osam mjeseci. Tuženik smatra da je sud pogrešno prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Vještak je utvrdio da tužitelj ima težu bolest kralježnice za koju je prema T208 c) Liste postotka oštećenja organizma propisana visina oštećenja organizma od 30%, ali sudu prepušta utvrđivanje trajanja tužiteljevog sudjelovanja u Domovinskom ratu i uvjeta kojima je tamo bio izložen.
3.3. Tuženik osporava i odluku o troškovima jer presuda još nije pravomoćna , a troškove treba snositi stranka koja spor izgubi. Slijedom iznesenog, ovom Sudu predlaže da u cijelosti poništi pobijanu presudu.
4. Tužitelj se protivi navodima žalbe te predlaže istu kao neosnovanu odbiti.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku i sporu, prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo , Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17. i 98/19., dalje: Zakon) i Pravilnik o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, 118/21.; dalje: Pravilnik) čiji je sastavni dio Lista I postotka oštećenja organizma, pri tom citiravši primijenjene odredbe.
8. U prosuđivanju dokaza provedenih u upravnom i sudskom postupku, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezulatat arbitrarnog postupanja. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.
9. Prvostupanjski sud je detaljno opisao tijek rješavanja o zahtjevu tužitelja od 24. srpnja 2018. kojim je od prvostupanjskog upravnog tijela tražio priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti kralježnice. Sud je citirao uvjete koji su kumulativno propisani za ispunjenje traženog prava (članak 12. stavka 1. točke c) Zakona) kao i uvjet iz Liste I, Glave IV. točke 208. u dijelu koji se odnosi na kralježnicu i leđnu moždinu, kojom je propisano da se degenerativne upalne promjene ili diskus hemija izrijekom priznaju kao oštećenja organizma koja se priznaju pri procjeni prava hrvatskih branitelja pod uvjetom da se utvrdi izloženost od najmanje dvije godine nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici.
10. Sud je ocijenio da su upravna tijela pogrešno utvrdila odlučne činjenice, osobito u vezi trajanja i uvjeta izloženosti tužitelja nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima tijekom Domovinskog rata. Prihvatio je nalaz neovisnog sudskog vještaka, dr. med. Borisa Žulj, spec. ortoped, subspecijalist traumatologije lokomotornog sustava, dan pisano i usmeno na raspravi., te utvrdio da postoji uzročno-posljedična veza tužiteljeve bolesti kralježnice s ratnim okolnostima.
11. Prvostupanjski sud je pravilno obrazložio da Pravilnik ne propisuje uvjet kontinuiteta izloženosti nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, da je tužitelj u kontinuitetu u takvim uvjetima boravio jednu godinu i osam mjeseci, a da je u Domovinskom ratu, prema ratnom putu, proveo 863 dana. Sud je pravilno cijenio nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji je utvrdio da, s obzirom na dob tužitelja kada su mu se prvi puta pojavile bolesti kralježnice temeljem koji traži pravo u ovom sporu – 35 godina, to nisu godine kada bi se u redovnim uvjetima očekivale degenerativne promjene na što upućuje tuženik te da postoji uzročno-posljedična veza bolesti tužitelja s ratnim okolnostima. Vještak je u nalazu naveo multifaktorijalne razloge koji mogu dovesti do nastanka bolesti kralježnice, utvrdio je pogoršanje zdravstvenog stanja tužitelja. Vještak je, kao što je i od njega traženo, utvrdio pogoršanje zdravstvenog stanja, povezao ga s tužiteljevim sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a što se tiče ispunjenja prijepornog uvjeta izloženosti tužitelja lošim mirkolimatskim uvjetima u trajanju 2 godine ili više, isto prepustio sudu. Po mišljenju ovog Suda revizijsko mišljenje od 24. rujna 2020. koje je tuženiku poslužilo kao temelj odbijanja tužbenog zahtjeva s uspjehom je osporio sudski vještak davši za to pisani i usmeni nalaz kojeg tuženik nije uspio osporiti.
12. Sud stoga žalbene navode smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari. Slijedom navedenog, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 4. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić
