Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-76/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanom po punomoćniku Hrvoju Glogolji, odvjetniku u Zagrebu, Crnojezerska 15, protiv tuženika ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanom po punomoćnici Ivi Žuvanić Štambuk, odvjetnici u Zagrebu, Ulica matice Hrvatske 2, radi utvrđenja bračne stečevine i upisa u zemljišne knjige, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-392/2018-42 od 10. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-392/2018-42 od 10. siječnja 2025. u dijelu pod točkom I. izreke u dijelu koji se odnosi na osobni automobil Renault Clio 1.4 diesel reg. oznake [registarska oznaka].

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-392/2018-42 od 10. siječnja 2025. u dijelu pod točkama pod točkom I. izreke, osim u dijelu koji se odnosi na osobni automobil Renault Clio 1.4 diesel reg. oznake [registarska oznaka], zatim pod točkama III. i V. izreke, pa se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovljeno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-392/2018- 42 od 10. siječnja 2025. odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica VR OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ nekretnina i pokretnina i to:

- 600/12714 dijela kat. čest. [katastarska čestica], II. [adresa], oranica površine 81m2; kat čest. [katastarska čestica], II. [adresa], I. odvojak, dvorište površine 167m2, kat čest. [katastarska čestica], [adresa], put površine 78m2; kat. čest. [katastarska čestica], Kanalski put, gospodarsko dvorište površine 71m2; kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], oranica površine 469m2; kat. čest. [katastarska čestica], dvorište [adresa], površine 261m2; kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 261m2; kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 408m2; kat. čest. [katastarska čestica], II. [adresa], dvorište površine 461m2; kat. čest. [katastarska čestica], I. [adresa], IV. odvojak, put površine 28m2; kat. čest. [katastarska čestica], II. [adresa], I. odvojak, dvorište površine 427m2; kat. čest. [katastarska čestica], I. [adresa], IV. odvojak, dvorište površine 1135m2; kat. čest. [katastarska čestica], II. [adresa], oranica površine 282m2; kat. čest. [katastarska čestica], II. [adresa], I. odvojak, put površine 146m2; kat. čest 7073/86, II. [adresa], I. odvojak, dvorište površine 152m2 i kat. čest. [katastarska čestica], II. [adresa], oranica površine 167m2, sve upisano u ZK ul. [broj ZK uloška], K.O.

Grad Zagreb, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb,

- ½ suvlasničkog dijela etaže 132. suvlasnički dio s neodređenim omjerom, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-132) - stan na 1. katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 58.26m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, upisan u ZK ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb;

2 Poslovni broj: P Ob-392/2018-42

- ½ suvlasničkog dijela osobnog vozila marke Renault Clio 1.4 diesel, reg. oznake [registarska oznaka].

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji tužiteljica traži utvrđenje suvlasništva u ½ dijela pokretnina i to:

- LED TV Sharp 130 cm;

- LED TV Samsung 80 cm;

- L-LCD TV Samsung 80 cm;

- LCD TV Vivax 50 cm;

- Prijenosno računalo Lenovo;

- Tablet Samsung Galaxy 9.6 inch;

- Prijenosni klima uređaj.

III. Nalaže se tuženiku ĆR OIB: [osobni identifikacijski broj] trpjeti upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama na ime i u korist tužiteljice VR OIB: [osobni identifikacijski broj], što će u protivnom po pravomoćnosti zamijeniti ova presuda.

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da joj tuženik isplati polovinu vrijednosti svih pokretnina.

V. Nalaže se tuženiku ĆR naknaditi tužiteljici VR parnični trošak u iznosu od 18.226,11 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. siječnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv dijela navedene presude pod točkama I., III. i V. izreke pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači na način predložen u žalbi podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak drugom sucu pojedincu. Traži naknadu troškova sastava žalbe.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem bračne stečevine, isplate, trpljenja upisa u zemljišnu knjigu, te naknade troškova postupka. U postupku su utvrđene slijedeće bitne činjenice:

-otac tuženika ČR (rođen **.**.1933., preminuo 2015) bio je dva puta u braku, prvi put se vjenčao za AR (preminula 2004) i iz tog baraka potiču dvije kćerke, LR (rođena **.**.1957.) i IR (rođena **.**.1964.), a drugi put za SR s kojom je imao sina ĆR, ovdje tuženika, rođenog **.**.1979.

-tuženik ĆR vjenčao se s tužiteljicom VR, (rođena **.**.1972.) dana **.**.2003. (list 5 spisa);

-u braku su stranke imale troje djece;

-nakon vjenčanja stranke su najprije živjele u iznajmljenom stanu, a potom su se doselili k tuženikovim roditeljima u Dugave, a nakon što je dovršena kuća na adresi [adresa], preselili su se onamo;

-stranke su se razvele 10. travnja 2018. (listovi 46-49 sudskog spisa);

-predmet postupka su dvije nekretnina, jedna je kuća i zemljište na adresi [adresa], a druga stan u [adresa] na adresi [adresa];

-nekretnina na adresi [adresa] je u zemljišnim knjigama uknjižena kao k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 1352,3 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gdje je u B listu – vlastovnici uknjiženo suvlasništvo 8 osoba, a između ostalih BR (otac tuženika) u 60/1352,3 dijela, SR (majke tuženika) u 60/1352,3 dijela, LR (polusestra tuženika) u 60/1352,3 dijela i IR (polusestre tuženika) u 60/1352,3 dijela (list 7 spisa);

-danas je u tom ulošku uknjiženo suvlasništvo tuženika ĆR umjesto njegovih roditelja u razmjeru 600/12714 dijela (list 177-179 spisa);

-u stvarnosti je nekretnina na adresi [adresa] katastarska čestica nove izmjere broj 1565/2 od 461 m2 (zgrada 48 + dvorište 413 m2), (vidi listove 88 do 90 sudskog spisa);

-predmetno zemljište na adresi [adresa] dobili su u pravo korištenja BR i AR u vrijeme dok je njihov brak još trajao, a od svog tadašnjeg poslodavca, socijalističkog poduzeća Vrtlarski kombinat Žitnjak;

-nakon razvoda braka BR i AR njih dvoje su podijelili ovo zemljište tako da je BR pripala k.č.br. nove izmjere 1565/2 od 461 m2, a AR k.č.br. nove izmjere 1565/2 od kuća br. 9C od 48 m2 i dvorište od 413 m2 (listovi 88 i 89 spisa, iskaz IR);

-nekretninu na adresi [adresa] (onaj dio kog je BR dobio u diobi s prvom suprugom) BR i ŽR darovali su tuženiku 2005. godine ili nešto ranije, usmenim ugovorom (iskaz tuženika na listu 66 spisa), nakon čega su ĆR i ZR započeli gradnju kuće koristeći dijelove postojećeg objekta, a koja je kuća bila zgotovljen prije kolovoza 2008;

-nakon što su sagradile kuću stranke su se i uselile u nju tijekom kolovoza 2008. i ondje živjele do prekida bračne zajednice 2018;

-u gradnju objekta stranke su uložile i dio sredstva kredita ugovorenog 7. travnja 2005. sa Zagrebačkom bankom d.d., a koji je iznosio 62.500,00 CHF (listovi 152-161 spisa);

-drugu predmetnu nekretninu, stan u [adresa] u [adresa], označen kao stan na I katu površine 58,26 m2, u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], upisan u knjigu položenih ugovora KPU Zaprudski otok, broj [broj poduloška], gdje je uknjiženo suvlasništvo BR i SR na ravne dijelove (list 6 spisa);

-danas je dotični stan, kao posebni dio nekretnine, etaža broj 132, uknjižen kao suvlasništvo tuženika ĆR i majke mu SR na jednake dijelove (list 180 spisa);

-taj stan je pokojni ČR dobio u stanarsko pravo od svog tadašnjeg poslodavca, socijalističkog poduzeća RO "Žitnjak" OOUR "Mehanizacija" Zagreb, 16. lipnja 1981. godine (listovi 97-105 spisa);

-nakon prestanka jugoslavenskog komunističkog režima, sukladno odredbama Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“ broj: 27/91, 54/91, 6/92, 8/92, 8/92, 33/92, 46/92, 49/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02, dalje ZPS) ČR je zaključio ugovor o otkupu stana 1. rujna 1992. za iznos od 3.472.657,00 HRD na rok otplate od 30 godina, te se uknjižio kao samovlasnik istog u knjizi položenih ugovora (listovi 91-98 spisa);

-ČR i SR zaključili su u parničnom predmetu vođenom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu 16. prosinca 2008. godine sudsku nagodbu u kojoj su se dogovorili kako njihovu bračnu stečevinu predstavljaju obje predmetne nekretnine, stan u [adresa], i nekretnina na adresi [adresa], u nagodbi opisana kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

-nakon zaključenja ove sudske nagodbe njih dvoje su uknjiženi kao suvlasnici stana na ravne dijelove (list 6 spisa), ali i nekretnine na adresi [adresa];

-tuženik je kao davatelj uzdržavanja zaključio sa svojim roditeljima ČR i SR, kao primateljima uzdržavanja, ugovor o doživotnom uzdržavanju 24. srpnja 2009. kojim oni njemu ostavljaju nakon svoje smrti obje predmetne nekretnine u vlasništvo, stan u [adresa] i nekretninu na adresi [adresa], u vlasništvo;

-ugovor o doživotnom uzdržavanju je zaključen nakon što su roditelji darovali tuženiku nekretninu na adresi [adresa], i nakon što je on na njoj izgradio kuću;

-otac tuženika ČR je preminuo 2015;

-ugovor o doživotnom uzdržavanju između majke ŽR i sina ĆR raskinut je sudskom nagodbom u predmetu poslovni broj P-5843/2017 od 5. siječnja 2018. godine (list 28-29 spisa);

-tužiteljica je za vrijeme trajanja bračne zajednice bila zaposlena, osim kad je bila na porodiljnim dopustima, a radila je na više radnih mjesta kao trgovac, i to u trgovačkom obrtu "[obrt]", zatim "Vrtuljak" d.o.o., "Cesa" d.o.o., te "Konzum" , te ondje ostvarivala redovnu mjesečnu plaću;

-tuženik je bio zaposlen gotovo cijeli radni vijek u trgovačkom društvu "Mlinar" te ondje ostvarivao mjesečnu plaći;

-za vrijeme trajanja njihovog braka stranke su kupile osobni automobil marke Renault Clio 1,5 DCI PACK, proizveden 2004, diesel, broj šasije [broj šasije], registarske oznake [registarska oznaka] (list 55 spisa).

5. Na ove činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 248. i čl. 249. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15, 103/15, dalje: ObZ), te čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO), te odlučio kao u izreci osporene presude.

6. Sud je prvog stupnja počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka jer presuda nije razumljiva, a činjenice koje sud utvrđuje su u suprotnosti s dokazima izvedenim u ovom postupku, presuda dijelom nema razloga, a dijelom su ti razlozi u suprotnosti s izvedenim dokazima.

7. Ponajprije valja istaći kako sud prvog stupnja utvrđuje da se sporne nekretnine na području Kozari Boka sastoje od 16 katastarskih čestica i to: 7073/23, 7073/41, 7073/42, 7073/42, 7073/50, 7073/51, 7073/52, 7073/53, 7073/79, 7073/81, 7073/82, 7073/83, 7073/84, 7073/85, 7073/86 i 7073/88, sve K. O. [katastarska općina], i to suvlasnički dio od 600/12714 dijela svih tih čestica. Međutim, iz iskaza stranaka i svjedoka saslušanih u ovom postupku, kao i iz isprava u spisu, osobito katastarskih isprava na listovima 88 i 89 spisa, proizlazi kako je riječ o samo jednoj nekretnini, jednoj zemljišnoj čestici, na kojoj su stranke sagradile kuću. Tu su nekretninu roditelji tuženika ovome darovali, a u tom trenutku je ondje bilo nekakav objekt, ali neuseljiv i manje vrijedan, da bi kasnije tijekom braka vršena ulaganja u istu nekretninu gradnjom kuće koja je useljena 2008. Dakle, iz izvedenih dokaza proizlazi kako se ne radi se o suvlasničkom dijelu na 16 čestica već o jednoj stvari, kući i zemljištu. To su zemljište kao socijalističko pravo korištenja radi izgradnje obiteljske kuće dobili otac tuženika i njegova tadašnja supruga od socijalističkog poduzeća Vrtlarski kombinat Žitnjak, u kojem su tada bili zaposleni ČR i njegova prva supruga AR. Ondje su oni doista započeli s gradnjom kuće. Nakon ukidanja društvenog vlasništva 1991. ova nekretnina postaje vlasništvo ČR i njegove prve supruge jer su oni bili vlasnici objekata koje su na tom zemljištu sagradili, a temeljem odredbe čl. 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj: 6/80, 36/90, „Narodne novine“ broj 53/91, dalje: ZOVO). Njih dvoje, ČR i AR, su se podijelili pa je ČR pripao zapadni dio koji sad nosi katastarsku oznaku nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] od 408 m2 (zgrada 42 m2 + dvorište 366 m2) dok je AR pripao istočni dio koji sad nosi katastarsku oznaku nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] od 461 m2 (zgrada 48 m2 + dvorište 413 m2), (vidi listove 88 do 90 sudskog spisa).

8. Dakle, iz izvedenih dokaza proizlazi kako je riječ je o jednoj, a ne o 16 nekretnina. Na području [adresa], dijela k. o. [katastarska općina], postoji, nažalost, nelegalna i protuzakonita dvojna izmjera, stara i nova, te se brojevi čestica, njihova površina i izgled u zemljišnim knjigama i u katastarskom operatu ne poklapaju. Čak ni katastarska općina nije ista, po staroj izmjeri to je k. o. [katastarska općina], a po novoj k. o. [katastarska općina]. Katastarska čestica nove izmjere broj 1565/1 od 408 m2 (zgrada 42 m2 + dvorište 366 m2) ne odgovara niti jednoj čestici upisanoj u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], a pogotovo ne onim 16 čestica koje se spominju u izreci osporene presude. Ali odgovara dijelovima jedne ili više zemljišnoknjižnih čestica stare izmjere (kao njihov faktično fizički odvojen dio) pa je u tom smislu potrebno na adekvatan način izvršiti identifikaciju ovdje predmetne nekretnine, da bi su uopće moglo odlučiti o tužiteljičinom zahtjevu. Na skici na listu 90 spisa je opaska o sravnjenu nove i stare izmjere te piše kako katastarska čestica nove izmjere 1565/1 k. o. [katastarska općina] odgovara zk. čestici broj 7073/4 K. O. [katastarska općina]. Međutim, zk. čestica broj 7073/4 k. o. [katastarska općina] je mnogo veća od 408 m2. Ona ima površinu od 4864 m2, upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok otac tuženika ČR bio uknjižen kao suvlasnik u 60/1352,3 dijela (list 7 spisa).

9. Osim toga, sud prvog stupnja u obrazloženju osporene presude navodi: "Zaključno, sud ponavlja da nekretnine koje su stečene na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju predstavljaju bračnu imovinu ako je vlasništvo stečeno za vrijeme trajanja bračne zajednice. Naime, imovina koju dobije jedan bračni drug na temelju ugovora o uzdržavanju ulazi u bračnu stečevinu jer je stečena davanjem uzdržavanja primatelju uzdržavanja, dakle radom ili prihodima od rada bračnih drugova, bez obzira što je samo jedan od njih ugovorna strana takvog ugovora. Tuženik nije dokazao da se davanje uzdržavanja (ukoliko ga je stvarno i bilo) sastojala od isplate novčanog iznosa primatelju uzdržavanja kojeg bi tuženik kao davatelj uzdržavanja plaćao iz vlastite imovine."

10. Ovo pravno shvaćanje, po mišljenju ovog višeg suda, nije ispravno niti je u skladu s odlukama viših sudova. Ugovor o doživotnom uzdržavanju sadrži veliku količinu aleatornosti, a u praksi se obično zaključuje između rođaka i bliskih osoba, u ovom slučaju između roditelja i sina (listovi 10-11 spisa). Katkad u njima zatičemo elemente darovanja i oporučnog nasljeđivanja, a u ovom slučaju tuženih ih upravo naglašava. Zbog toga nije moguće automatizmom smatrati, bez nekih dodatnih pretpostavki, kako je imovina stečena temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju imovina stečena radom za vrijeme bračne zajednice, pa da bi u tom slučaju ona bila bračna stečevina u smislu čl. 36. st. 1. ObZ. Ovdje je odlučno utvrditi da li je tužiteljica kao supruga tuženika koji je bio davatelj uzdržavanja bitno doprinijela svojim radom ili vlastitom imovinom ispunjavanju obveze uzdržavanja primatelja uzdržavanja. O tome Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev- 95/08 od 17. lipnja 2008. kaže: "S obzirom na to da je u konkretnom slučaju utvrđeno da tužitelj nije imao nikakav doprinos u stjecanju sporne imovine koji bi bio relevantan u smislu naprijed navedenih propisa, već je naprotiv i on bio uzdržavan od tuženice te nije pomagao tuženici prilikom brige o primateljici uzdržavanja, pravilna je ocjena drugostupanjskog suda da se ne može smatrati da bi tužitelj stekao suvlasništvo na predmetnoj imovini kao zajedničkoj u izvanbračnoj zajednici s tuženicom."

11. Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja sud prvog stupnja nije utvrđivao da li je tužiteljica značajnije doprinosila uzdržavanja primatelja uzdržavanja. Tuženik to odlučno poriče. Iz više izvedenih dokaza proizlazi kako su tuženikovi roditelji bili vitalni i da im uzdržavanje zapravo i nije bilo potrebno. Pogotovo SR, koja je još uvijek radno sposobna, obrađuje OPG i prodaje poljoprivredne proizvode na placu u Utrinama.

12. Nadalje, iz izvedenih dokaza proizlazi kako je zemljište u [adresa] usmeno darovano tuženiku i prije zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju (iskaz tuženika na listu 66 spisa), a da je tome tako razvidno je i iz činjenice što su stranke na tom zemljištu započele graditi kuću 2005. godine i završile ju 2008, što je nesporna činjenica. O tome pripovijeda i svjedokinja IR koja je bila iznenađena brzinom kojom su stranke sagradile kuću na adresi [adresa]. Kaže da 2004. kuće još nije bilo a kad se jednom prilikom vratila iz Sarajeva 2005. godine kuća je već bila 2/3 sagrađena. Ta brzina gradnje može se povezati s načinom trošenja kredita kog su obje stranke ugovorile 7. travnja 2005. sa Zagrebačkom bankom d.d., a koji je iznosio 62.500,00 CHF (listovi 152-161 spisa).

13. E sad, kako su stranke sagradile kuću i uselile se u nju godinu dana prije zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju od 24. srpnja 2009. između tuženika kao davatelja uzdržavanja i njegovih roditelja SR kao primatelja uzdržavanja, postavlja se pitanje pravnog značaja tog ugovora i temelja stjecanja ove nekretnine. O tom sud prvog stupnja nije pružio nikakve razloge.

14. Nadalje, davatelji uzdržavanja, ČR i SR smatrali su se suvlasnicima stana u [adresa] i nekretnine u [adresa] na ravne dijelove, a kako proizlazi iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i njihove sudske nagodbe. Oni su svoje imovinske odnose uredili sudskom nagodbom zaključenom u spisu suda prvog stupnja poslovni broj P-2510/03 (vidi list 10 spisa). Kako je preminuo samo ČR, tuženik je po ovoj osnovi stekao vlasništvo samo njegove polovine. S majkom je u međuvremenu raskinut ugovor, a ona je uostalom još živa. Pa kako je onda sud prvog stupnja mogao utvrditi tužiteljicu suvlasnicom na obje ove nekretnine kao da je tuženik stekao dijelove od roditelja. Sud prvog stupnja o tome u osporenoj presudi ne daje razloge.

15. Stoga presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, presuda nema uopće razloga, u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,

16. Slijedom navedenog sud je prvog stupnja u dijelu osporene presude pod točkom I. izreke, osim u dijelu koji se odnosi na osobni automobil Renault Clio 1.4 diesel reg. oznake [registarska oznaka], kao i pod točkom III. izreke, počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP pa je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP uvažiti žalbu kao osnovane i ukinuti presudu prvog stupnja, u tom dijelu, i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

17. Kako ishod postupka još nije poznat, valjalo je po čl. 166. st. 2. ZPP ukinuti i odluku o troškovima postupka sadržanu pod točkom V. izreke osporene odluke.

18. Što se tiče dijela osporene presude pod točkom I. izreke, u dijelu koji se odnosi na osobni automobil Renault Clio 1.4 diesel reg. oznake [registarska oznaka], žalba nije osnovana. Utvrđeno je kako je ovaj osobni automobil tuženik ĆR kupio za vrijeme trajanja braka stranaka, a automobil je proizveden 2004. godine (list 55 spisa). Tuženik to i ne osporava. Čak ni u žalbi ne navodi neki konkretan razlog zbog kojeg ovaj dio zahtjeva nije osnovan. Zato su navodi tužiteljice kako je ova pokretnina stečena sredstvima ostvarenim radom stranaka (list 65 spisa), a nesporno je da su oboje bili zaposleni i ostvarivali redovna mjesečna primanja, uvjerljivi. Pa kako se radi o imovini stečenoj za vrijeme trajanja braka stranaka, kupljenom sredstava stranaka ostvarenim radom, a stranke nisu drugačije ugovorile, onda ova pokretnina po čl. 36. st. 1. i 3. ObZ predstavlja bračnu stečevinu, a suvlasnički udjeli stranaka su jednaki. Stoga je sud prvog stupnja glede ovog zahtjeva pravilno utvrdio bitne činjenice i primijenio materijalno pravo.

19. Zato je po čl. 368. st. 1. ZPP valjalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke, u dijelu koji se odnosi na osobni automobil.

20. O zahtjevima tuženika za naknadom troškova žalbe odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

21. Prilikom ponovljenog suđenja sud će prvog stupnja izvesti sve dokaze predložene na bitne činjenice, ocijeniti te dokaze i utvrditi bitne činjenice, uključujući i bitne činjenice na koje je sudu prvog stupnja skrenuta pažnja ovom drugostupanjskom odlukom, te potom na njih primijeniti materijalno pravo, uvažavajući pravna shvaćanja o kojima je gore bilo riječi, pa donijeti novu zakonitu odluku. Što se tiče nekretnine u [adresa] potrebno ju je najprije identificirati pomoću adekvatnog dokaza, te potom utvrditi njenu vrijednost u stanju kad su ju roditelji tuženika ovom darovali 2005. godine ili nešto ranije (zemljište i manji objekt), te posebno utvrditi vrijednost zgrade koju su supružnici ondje sagradili za vrijeme trajanja njihovog braka (od 2005. do 2008). Ova druga vrijednost može predstavljati bračnu stečevinu stranaka ako je stečena radom ili potiče od rada (krediti, plaće i drugo). Ako je to sporno, a jest, te razmjere potrebno je utvrditi na temelju adekvatnog dokaza (vještačenje po građevinskom vještaku).

U Zagrebu, 4. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević