Poslovni broj: Usž-658/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja SV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Mislav Balić, odvjetnik iz Splita, Vinkovačka 31, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Mihanovićeva 3, Zagreb, radi isplate mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 10 Us I-50/2022-5 od 20. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 10 Us I- 50/2022-5 od 20. listopada 2022. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II 140-02/21-01/03320363423, URBROJ: 341-99-05/3-21-4941 od 21. listopada 2021.
2. Rješenjem tuženika od 21. listopada 2021. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, KLASA: 140-02/21-01/03320363423, URBROJ: 341-18-05/3-21- 25635 od 24. svibnja 2021.
2.1. Navedenim rješenjem od 24. svibnja 2021. tužitelju, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, priznato je pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. travnja 2021. u svoti od 1.373,49 kn mjesečno te mu je umjesto navedene mirovine određena najniža mirovina u svoti od 2.429,25 kn mjesečno. Odlučeno je da mu isplata mirovine pripada od 1. travnja 2021., da će ju isplaćivati Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske mjesečno unatrag, da će se svota mirovine određena tim rješenjem obračunati sa svotama mirovine isplaćenih na temelju rješenja Područne službe u Splitu, broj 69582 od 29. lipnja 2020., koje se mijenja tim rješenjem te da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
3. Tužitelj žalbom pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Zakona o općem upravnom postupku. Smatra da tuženik prilikom izračuna mirovine nije uzeo u obzir sve potrebne parametre, uključujući prirodni staž tužitelja u trajanju od 8 godina i 10 mjeseci (što je suprotno članku 29. Zakona o mirovinskom osiguranju) te dio od 14 i pol godina radnog staža ostvarenog nakon 8. prosinca 2005. od nastanka profesionalne nesposobnosti za rad, slijedom čega je svota mirovine nepravilno utvrđena.
3.1. Tužitelj ističe da sud nije pravilno primijenio odredbe o izračunu osobnih bodova iz članka 79. u vezi članka 75. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Pri tome navodi zakonsku odredbu o izračunu osobnih bodova i naglašava da je tužitelj osoba sa 100% invaliditetom, te da nisu uzete u obzir posebnosti vezane uz invalidnost i profesionalnu nesposobnost za rad. Tužitelj osporava pravilnost obrazloženja pobijane presude u dijelu u kojem je navedeno da je tuženik za izračun mirovine pravilno utvrdio sve relevantne elemente koji služe za izračun prijevremene starosne mirovine te da je rješenjem tuženika od 11. listopada 2019. utvrđeno tužitelju tjelesno oštećenje od 90% od čega se 60% odnosi na donje ekstremitete, ali da to nije od utjecaja u predmetnom postupku, budući da je predmetno rješenje doneseno povodom zahtjeva za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu i navedenim rješenjem to isto pravo mu je priznato.
3.2. Tužitelj prigovara tome da sud nije proveo usmenu raspravu niti cijenio njegov iskaz, čime je povrijeđeno načelo usmene rasprave i neposrednosti. Predlaže provesti vještačenje po vještaku medicinske struke kako bi se na pravilan način izračunali parametri cjelokupnog radnog staža tužitelja i pravilnim bodovnim vrednovanjem izračunala mirovina koja mu pripada.
3.3. Tužitelj predlaže Sudu da ukine pobijanu presudu, usvoji tužbeni zahtjev, podredno da vrati predmet sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe.
4. Tuženik se u odgovoru na žalbu istoj protivi.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu sa člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.
7. Uvidom u pobijanu presudu i spis tuženika utvrđeno je da je upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu vođen u povodu zahtjeva tužitelja od 16. ožujka 2021. za priznavanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Prvostupanjskim upravnim rješenjem od 24. svibnja 2021. promijenjeno je rješenje Područne službe u Splitu, broj 69582 od 29. lipnja 2020., tužitelju je priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. travnja 2021. u svoti od 1.373,49 kn mjesečno te mu je određena najniža mirovina u svoti od 2.429,25 kn mjesečno.
8. Prvostupanjski je sud na temelju činjenica utvrđenih u upravnom postupku donio presudu bez održavanja rasprave. Iako stranke nisu izričito tražile održavanje rasprave u situaciji kada je tužitelj osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nisu bili ostvareni uvjeti za donošenje presude bez održavanja rasprave predviđeni u članku 36. ZUS-a.
9. Ovaj Sud ocjenjuje da je u predmetnom prvostupanjskom upravnom sporu povrijeđeno načelo izjašnjavanja stranke iz članka 6. stavka 1. ZUS-a koje zahtijeva od suda da prije donošenja presude svakoj stranci omogući izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka i svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Prema stavku 2. toga članka ZUS-a, sud može odlučiti u upravnom sporu bez davanja stranci mogućnosti izjašnjavanja samo u slučajevima propisanim zakonom.
10. Prvostupanjski sud nije iskoristio procesne mogućnosti čiji je cilj omogućavanje prava stranaka na raspravljanje pred sudom, već je donio presudu ne omogućivši tužitelju ostvarivanje prava koja mu jamči ZUS, kao i članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14. ; dalje Ustav RH). Ocjenjujući postupanje prvostupanjskog suda u smislu tužiteljeva prava na raspravljanje pred sudom, odnosno prava na izjašnjavanje o svim relevantnim činjenicama i okolnostima konkretnog slučaja, Visoki upravni sud smatra da nisu postojali opravdani razlozi za okončanje spora prije no što je tužitelju bilo omogućeno raspravljanje pred sudom. Slijedom iznijetog, Sud smatra da su u postupku pred prvostupanjskim sudom učinjene povrede postupka koje su dovele do nezakonitosti prvostupanjske presude u formalnom smislu.
11. Slijedom iznijetog, Sud je ocijenio osnovanim žalbene navode o postupovnim povredama počinjenim u postupku pred prvostupanjskim sudom, a kojim povredama obuhvaćeno i pravo tužitelja na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH.
12. Stoga zbog povrede ustavnog prava na pošteno suđenje valja poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi otklanjanja navedenih postupovnih propusta i ostvarivanja ustavnog prava tužitelja na pošteno suđenje.
13. Našavši postupovne povrede koje su u okolnostima konkretnog slučaja dostatne za poništavanje osporavane presude, Sud nije ispitivao osnovanost ostalih žalbenih navoda.
14. Polazeći od navedenog Sud je na temelju članka 74. stavka 2. ZUS -a odlučio kao u točki I izreke.
15. U rješenju poslovni broj: U-zpz-21/2024 od 3. prosinca 2024. Vrhovni sud Republike Hrvatske je izrazio shvaćanje da prema članku 79. stavku 4. ZUS -a nema mjesta donošenju odluke o troškovima žalbenog postupka u situaciji kada upravni spor još nije okončan i kada još uvijek nije poznato koja od stranaka je uspjela u sporu, u cijelosti ili djelomično.
16. Stoga će se o troškovima upravnog spora kao i troškovima ovog žalbenog postupka odlučiti nakon okončanja postupka pred prvostupanjskim sudom ovisno o uspjehu stranaka u sporu sukladno članku 79. ZUS-a.
U Zagrebu 4. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić
