Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž Ovr-425/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Alenu Perhatu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Gordani Peraković-Turković, odvjetnici iz Otočca, protiv ovršenika ŽĐ iz [adresa], zastupanog po punomoćnicama Kseniji Grbi i Maji Kovač, odvjetnicama iz Rijeke, radi ispražnjenja i predaje nekretnine, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Ovr-304/2024 od 25. studenoga 2024. godine, dana 4. ožujka 2026. godine,
r i j e š i o j e
I Uvaženjem žalbe ovršenika ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Ovr-304/2024 od 25. studenoga 2024. godine, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
II O zahtjevu ovršenika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda određena je ovrha ispražnjenjem i predajom nekretnine u posjed ovrhovoditeljici, tako što je naloženo ovršeniku da istoj preda u posjed, slobodnu od stvari i osoba, šupu-gospodarski objekt ležeći pored kuće ovrhovoditeljice 25 A u Sincu, a koji je na dopuni nalaza Geo-Lika d. o. o. koji je sastavni dio presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu poslovni broj 4 Ps-3/2015-56 od 03. studenoga 2023. godine označen slovnim oznakama G-H-I-J- K-F-E-G, tj. da joj preda ključeve iste, te da pored te šupe-gospodarskog objekta ukloni naslonjene salonit table i da omogući nesmetani prolaz oko svoje kuće
kbr. 25 A u Sincu i gospodarskog objekta, sve ležeće na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] zgrada, zgrada i dvorište, ukupne površine 398 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve u roku 8 dana.
2. Istim rješenjem o ovrsi određeno je da je ovršenik, u slučaju da ne ispuni svoju obvezu niti u navedenom naknadnom roku od 8 dana, dužan platiti ovrhovoditeljici od isteka naknadnog roka iznos od 100,00 eura za svaki dan zakašnjenja, te je naloženo ovršeniku da naknadi ovrhovoditeljici troškove ovog ovršnog postupka u iznosu od 226,55 eura u roku od 8 dana, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, sve pobliže naznačeno u izreci.
3. Protiv tog rješenja o ovrsi (u nastavku teksta: rješenje) pravovremenu žalbu podnosi ovršenik, iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku(«Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u nastavku teksta: ZPP), u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona («Narodne novine» br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, u nastavku teksta: OZ), te predlaže da se pobijano rješenje ukine, pri čemu podnosi zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba je osnovana.
6. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, utvrđeno je da prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinjena neka od tih povreda.
7. Međutim, osnovano ovršenik sadržajem žalbenih navoda ukazuje na bitnu postupovnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, kao i na bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbama članaka 39. stavak 1. i 41. stavak 1. OZ-a.
8. Naime, odredbom članka 247. stavak 1. OZ-a propisano je da će sud u ovršnom postupku, kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali), počevši od isteka toga roka, pri čemu je u stavku 2. istog članka OZ-a određeno da naknadno određeni primjereni rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dostave ovršeniku prvostupanjskoga rješenja kojim je taj rok određen, kao i da žalba ne utječe na tijek toga roka.
8.1. Nadalje, odredba članka 247. stavak 4. OZ-a propisuje da se plaćanje sudskih penala može tražiti sve dok se, na temelju ovršne isprave, ne predloži ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine, a prema odredbi stavka 5. istog članka OZ-a pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za ovrhu iz stavka 4. ovoga članka, te se prisilna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana može tražiti u smislu odredaba članka 204. ovoga Zakona.
9. U vezi toga valja navesti kako iz sadržaja predmetnog prijedloga za ovrhu nije jasno da li ovrhovoditelj u istome predlaže ovrhu radi ostvarenja predmetne nenovčane tražbine koju ima prema ovršeniku, na što bi ukazivala činjenica da je u tom prijedlogu predložio konkretne ovršne radnje koje su usmjerene na realizaciju njegove tražbine koja potječe iz predmetne ovršne isprave (ispražnjenje predmetne nekretnine i njezinu predaju u posjed), ili pak traži da sud ovršeniku odredi naknadni primjereni rok za ispunjenje njegove obveze iz ovršne isprave, te posljedično tome traži izricanje sudskih penala, sve u smislu odredbe članka 247. stavak 1. OZ-a, na što bi ukazivala okolnost da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu naznačio rok za ispražnjenje predmetne nekretnine i njezinu predaju u posjed istome, uz zahtjev za plaćanje sudskih penala u iznosu od 100,00 eura.
9.1. Naime, osnovano ovršenik u žalbi ukazuje da se sudski penali u korist ovrhovoditelja ne mogu tražiti, pa dakle niti odrediti, ukoliko je prethodno već predložena i određena ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine ovrhovoditelja, jer je to protivno odredbi članka 247. stavak 4. OZ-a, slijedom čega je sud prvog stupnja s obzirom na nerazumljivost predmetnog prijedloga za ovrhu trebao u skladu s odredbom članka 109. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, a pod prijetnjom posljedica iz članka 109. stavak 4. OZ-a, naložiti ovrhovoditelju da u određenom roku ispravi taj prijedlog za ovrhu na način da jasno i određeno naznači da li podnosi prijedlog za ovrhu, ili pak prijedlog iz članka 247. stavak 1. OZ-a, te da u skladu s time postavi jasan i određeni zahtjev, o čemu ovisi daljnje postupanje suda u ovom predmetu. Budući da prvostupanjski sud nije postupio na navedeni način, već je odlučio o nejasnom prijedlogu za ovrhu, to je i izreka pobijanog rješenja u tom dijelu nerazumljiva, čime je ostvarena bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
10. Nadalje, odredbom članka 39. stavak 1. OZ-a propisano je da prijedlog za ovrhu mora između ostalog sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) stranaka, dok je odredbom članka 41. stavak 1. tog Zakona propisano da u rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna isprava, ako se ovrha traži na temelju ovršne isprave, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
11. Budući da u predmetnom prijedlogu za ovrhu nije naznačen OIB ovršenika, zbog čega taj prijedlog ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, to nije bilo mjesta odlučivanju o istome, već je sud prvog stupnja trebao u skladu s odredbom članka 109. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, a pod prijetnjom posljedica iz članka 109. stavak 4. OZ-a, naložiti ovrhovoditelju da u određenom roku dopuni prijedlog za ovrhu na način da u njemu naznači OIB ovršenika, pa je propuštanjem postupanja na taj način ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u vezi s odredbama članaka 39. stavak 1. i 41. stavak 1. OZ-a.
12. S druge strane, nisu osnovane tvrdnje ovršenika da je istome uz pobijano rješenje trebala biti dostavljena i ovršna isprava na koju se ono odnosi, jer takva obveza ne proizlazi iz odredaba OZ-a.
13. S obzirom na navedeno, valjalo je uvaženjem žalbe ovršenika i primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
14. Pozivom na odredbu članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u točki II izreke ovog rješenja.
15. U nastavku postupka prvostupanjski sud će postupiti u skladu s uputom iz ovog drugostupanjskog rješenja, vodeći pri tome računa da rješenje kojim bi eventualno bio usvojen prijedlog ovrhovoditelja koji bi bio postavljen u skladu s odredbom članka 247. stavak 1. OZ-a mora biti obrazloženo, pa tako i u pogledu visine eventualno određenih sudskih penala, a imajući u vidu i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u rješenju poslovni broj Rev-1091/2018-2 od 18. veljače 2020. godine prema kojem je sud, iako je visinu sudskih penala ovlašten odrediti po slobodnoj ocjeni, sukladno odredbi članka 247. OZ-a, dužan u svojoj odluci navesti konkretne i određene razloge zbog kojih smatra određeni iznos sudskih penala opravdanim i primjerenim.
U Rijeci, 4. ožujka 2026. godine.
S U D A C :
Alen Perhat