Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-27/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Budimiru Galiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, Zadar, Braće Vranjanin 8, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-2896/2023-22 od 5. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-2896/2023-22 od 5. studenog 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja prvog stupnja suđeno je:
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Ispravlja se pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u Zapisniku Poslovni broj Z-24807/2019 od 15. studenoga 2023. godine, na način da se vlasnicom za cijelo nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] Donje Raštane, pašnjak površine 7759 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upiše tužiteljica ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz istovremeno brisanje ranijeg upisa s imena tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587."
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženoj parnični trošak od 200,00 EUR u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica.
3. Tužiteljica se žali protiv presude i zbog svih žalbenog razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže presudu i preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Žalba tužiteljice je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi ispravka pogrešnog upisa određenog rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u Zapisniku poslovni broj Z- 24807/2019 od 15. studenoga 2023., na način da se vlasnicom za cijelo nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], pašnjak površine 7759 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upiše tužiteljica, uz istovremeno brisanje ranijeg upisa s imena tužene.
6. Sud prvog stupnja ocjenom izvedenih dokaza utvrđuje slijedeće:
-da je od strane Općinskog suda u Zadru proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina],
-da se u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kao posjednica na novonastaloj čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak površine 7759 m2, prijavila ML i povodom čije prijave je kod suda prvog stupnja održano ročište 17. ožujka 2017. povodom kojeg je sastavljen zapisnik poslovni broj Z- 10211/2015/985 u kojem je najprije konstatirano da novonastala čest. zem. [katastarska čestica] odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica], površine 383817 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u kojem je uknjiženo pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo, a na koji zapisnik je doneseno rješenje temeljem kojeg je određeno da će se čestica nove oznake 485 upisati u novi zk. ul. [broj ZK uloška] preoblikovane zemljišne knjige u kojem se u B vlasničkom listu kao nositelj prava vlasništva uknjižuje Republika Hrvatska za cijelo,
-da je 6. kolovoza 2019. između AL, HL i ML kao prodavatelja te ŽL kao kupca zaključen Ugovor o kupoprodaji nekretnina predmet kojeg je u točki I. između ostalog navedena i kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], pašnjak površine 7759 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je u točki IV. toga Ugovora navedeno da kupac u posjed kupljenih nekretnina stupa na dan zaključenja Ugovora te da je potom u točki V. toga Ugovora između ostalog navedeno da prodavatelji ovlašćuju kupca da može bez ikakvog njihovog pitanja ili ovlaštenja uložiti prigovor za upis suvlasničkog dijela u korist Republike Hrvatske izvršenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ili podnijeti tužbu radi ispravka pogrešnog upisa vlasništva, odnosno tužbu radi utvrđenja i upisa prava vlasništva kupljenih nekretnina na svoje ime, s tim da su potpisi prodavatelja na tome Ugovoru potvrđeni od javnog bilježnika Vere Marčina iz Zadra pod brojem OV-8662/2019 dana 7. kolovoza 2019.,
-da je pod poslovnim brojem Z-24807/2019 dana 15. studenog 2023. sastavljen zapisnik u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] na kojem je kao predlagatelj navedena ŽL, a kao predloženik Republika Hrvatska, na kojem zapisniku se potom navodi da je pročitan prigovor predlagateljice ŽL koji je kod suda zaprimljen dana 22. listopada 2019., nakon čega se od strane suda donosi rješenje kojim se odbija kao neosnovan prigovor predlagateljice te se određuje da uknjižba prava vlasništva u odnosu čest. zem. [katastarska čestica], površine 7759 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostaje neizmijenjena
-da tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla dosjelošću, unatoč tome što predmetni tužbeni zahtjev po svojoj formi predstavlja tužbu za ispravak, a ne klasičnu tužbu za utvrđenje prava vlasništva.
7. Polazeći od iznesenog, sud prvog stupnja zaključuje da tužiteljica u potkrjepu osnovanosti njene tužbe i tužbenog zahtjeva glede instituta dosjelosti kao osnove stjecanje vlasništva nije priložila nikakvu ispravu javnopravnog karaktera (npr. posjedovni list, rješenje o nasljeđivanju i sl.) koja bi tužiteljicu ili njene pravne prednike na neki način, makar i izvanknjižno, povezala s predmetnom nekretninom. Međutim, neovisno o tome, sud prvog stupnja smatra da se tužiteljica ne može pozivati na institut dosjelosti kao pravni temelj stjecanja vlasništva utužene čestice, a to iz razloga jer tužiteljici nije mogla ostati nepoznata činjenica da je ovdje tužena i prije pokretanja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bila upisana kao vlasnica u "staroj" zemljišnoj knjizi za tu katastarsku općinu, što sve u svojoj ukupnosti navodi sud na zaključak da je tužiteljica na dan potpisivanja spomenutog Ugovora 6. kolovoza 2019. imala dovoljno razloga za posumnjati da prodavateljima iz toga Ugovora (misli se na AL, HL i FL) ne pripada pravo na posjed ovdje predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa na strani tužiteljice nedostaje element poštenja na način kako je isti definiran u zakonskoj odredbi iz čl. 18. st. 3. ZV.
8. S pravom tužiteljica u žalbenim navodima osporava pravilnost i zakonitost pobijane presude ukazujući na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pa s tim u svezi i pogrešnu primjenu materijalnog prava.
9. Naime, glede sporne nekretnine vođen je postupak obnove i preoblikovanja zemljišnih knjiga te je u tom postupku koji je vođen 2017. sudjelovala prednica tužiteljice ML.
10. Postupak obnove zemljišne knjige i njezinog preoblikovanja utječu na postupak radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću samo u pogledu činjenice da stranke postupka sudjelovanjem u tom postupku stekle saznanja da nekretnine nisu upisane u zemljišnim knjigama na njihovo ime, pa time postaju nepošteni posjednici. Time je njihov posjed prekinut jer se ne može smatrati da od tog trenutka i dalje ne znaju ili nisu mogli znati da im ne pripada pravo na posjed.
11. Sukladno odredbi čl. 159. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17-dalje u tekstu: ZV) samostalan posjednik nepokretne stvari kojeg je posjed zakonit, istinit i pošten stječe pravo vlasništva protekom 10 godina neprekinutog posjeda, a sukladno odredbi st. 3. istog članka posjednik vlasništvo stječe protekom 20 godina neprekinutog posjeda.
12. Odredbom st. 4. čl. 159. ZV određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu jedinca lokalne samouprave odnosno tada je stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošten posjed 40 godina.
13. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je isitnit ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili potajice ili pak zloupotrebom povjerenja, a posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed s time da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. ZV).
14. U kontekstu citiranih odredaba je valjalo raspraviti predmet spora pri čemu je za ukazati da se u konkretnom slučaju ima primijeniti članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine Međunarodni ugovor, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06), te da u rok potreban za dosjelost treba uračunati i vrijeme posjedovanja za vrijeme trajanja društvenog vlasništva na nekretnini, pozivajući se pri tom na pravna stajališta Europskog suda za ljudska prava izraženog u više dosadašnjih presuda donesenim u predmetima protiv Republike Hrvatske-predmeti Trgo (Zahtjev broj: 35298/04), Ž (Zahtjev broj: 22768/12) i M i dr. (Zahtjev broj: 37685/10).
15. Republika Hrvatska je kao članica Europske unije i Vijeća Europe dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija), i njezinih Protokola, kao i pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog suda za ljudska prava (odjeljak II. 2. Konvencije).
16. S obzirom na navedene zakonske odredbe u ovom parničnom postupku radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, a posljedično tome i pravilne primjene materijalnog prava sud prvog stupnja morao je utvrditi traje li posjed tužiteljice dovoljno vremena od početka posjedovanja, nje i njezinih prednika da bi bile zadovoljene pretpostavke iz čl. 159. ZV za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
17. Pri tome činjenica da je prednica tužiteljice u postupku obnove zemljišne knjige saznala da Republika Hrvatska polaže pravo na predmetne nekretnine, i da je zbog toga postala nepoštena posjednica, nije od značaja ako bi se utvrdilo da se to desilo nakon što je dosjelošću (ili na temelju drugog pravnog osnova-nasljeđivanjem) već stekla pravo vlasništva te se nakon toga više ne može raspravljati o poštenju njezinog posjeda u smislu čl. 159. ZV.
18. Tome valja dodati da tužiteljica svoje pravo vlasništva izvodi iz zakona- dosjedanjem, a ne na temelju pravnog posla (Ugovora o kupoprodaji) pa nije jasno zbog čega sud prvog stupnja nesavjesnost tužiteljice ocjenjuje s obzirom na trenutak sklapanja Ugovora o kupoprodaji.
19. Osim toga, ako su prodavatelji vlasništvo predmetne nekretnine stekli dosjelošću (ili nasljeđivanjem) prije nego je započet postupak obnove zemljišne knjige, tada su tako stečeno pravo vlasništva (ex lege) pravnim poslom mogli prenijeti na tužiteljicu, dakle, trebalo je dokazati da su prednici tužitelja bili izvanknjižni vlasnici prijepora (tako i odluke Vrhovnog suda broj Rev 1031/1981, Rev 720/2005 i Rev 2064/2013),
20. Dakle, kako zbog pogrešnog pravnog pristupa, nisu potpuno utvrđene odlučne činjenice za ocjenu kvalitete posjeda pravnih prednika tužiteljice (i nje same), iz navedenog razloga se, za sada, ne mogu prihvatiti kao valjani razlozi, niti se kao pravilan može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja u pogledu (ne) poštenja posjeda tužiteljice kao subjektivnog obilježja posjeda o kojem se odlučuje na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno zaključak o tome da se tužiteljica ima smatrati nepoštenom posjednicom.
21. Zbog svega navedenog, temeljem odredbe čl. 370. ZPP presuda je ukinuta i predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje.
22. U ponovnom suđenju sud prvog stupnja će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će utvrditi činjenice odlučne za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva, dati jasne i prihvatljive razloge u pogledu (ne) poštenja posjeda pravnih prednika tužiteljice (i nje same), nakon što na adekvatan način raspravi je li se, i od kada prednici tužiteljice (a i tužiteljica) samostalno nalaze u posjedu predmetne nekretnine, kao i jesu li i kada ispunjene pretpostavke sukladno gore navedenim odredbama za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, i je su li uopće nastupili pravni učinci dosjelosti (vodeći računa o činjenici da je teret dokaza o početku i trajanju posjeda na tužiteljici, a o nepoštenju posjeda na tuženiku), u kom pravcu će, kao i u svemu naprijed navedenom, upotpuniti činjenično stanje, raspraviti i ostale žalbene prigovore (ukoliko su od utjecaja na ishod ovog postupka), a potom na temelju rezultata cjelokupnog postupka, o tužbenom zahtjevu donijeti novu zakonitu i pravilnu odluku.
23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 3. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Bošković Majerović
