Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2819/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari I.-tužiteljice OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].-tužiteljice NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Mislav Balić, odvjetnik u Splitu, protiv I. -tuženika Grada Splita, OIB: 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, i II. -tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi I. i II. -tužiteljica protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3219/2021-23 od 25. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba I. i II. -tužiteljica i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3219/2021-23 od 25. ožujka 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljica za naknadu troškova postupka u povodu žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

"I – Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica ad 1. OG vlasnica za cijelo nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kat. čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. zem. [katastarska čestica] te kat. čest. zem. [katastarska čestica], a tužiteljica ad 2. NG vlasnica za cijelo nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. zem. [katastarska čestica], te kat. čest. zem. [katastarska čestica] pa su dužni tuženici ad 1. i ad 2. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ispustiti tužiteljicama ad 1. i ad 2. ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika ad 1. i ad 2., u protivnom će istu ispravu zamijeniti ova presuda.

II. Dužni su tuženici ukoliko se usprotive ovoj tužbi nadoknaditi tužiteljima troškove postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II - Nalaže se tužiteljicama da tuženiku pod 2) naknade u roku od 15 dana parnične troškove u iznosu od 796,34 EUR."

2. Protiv ove presude tužiteljice su izjavile žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom za preinačenje i prihvaćanje tužbenog zahtjeva, podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Sadržajem žalbenih navoda žaliteljice ne ističu ijednu konkretnu povredu odredbe parničnog postupka a nisu ostvarene niti one procesne povrede na koje ovaj sud prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

5. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer ga žaliteljice argumentiraju tvrdnjama o činjenicama koje ne odgovaraju dokazima u spisu, ističu činjenice koje nisu odlučne ili pak samo reproduciraju sadržaj pojedinih isprava.

6. Zaključci suda prvoga stupnja o odlučnim činjenicama su pravilni, imajući u vidu odredbu čl. 219. st. 1. ZPP prema kojoj je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

7. Tužiteljice navode u tužbi da su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige tuženici upisani kao suvlasnici predmetnih, novoformiranih čestica, koje su u posjedu njihovih prednika "od davnine", one ne raspolažu ispravom podobnom za uknjižbu prava vlasništva.

8. Tuženici su osporili osnovanost tužbenog zahtjeva tvrdeći u bitnom da su predmetne čestice formirane kao dijelovi ranije čest. 976, Odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju od 19. studenoga 1947. obrađivaču TG te članovima obitelji, sinovcima ZG i VG, priznato je pravo vlasništva na dijelovima čest. 958/1, 976 i 1329 k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 946 m2, dok površina ovdje spornih čestica iznosi ukupno 2.496 m2. Samim tim, prednici tužiteljica nisu mogli steći vlasništvo predmetnih nekretnina u opsegu koji premašuje dio čest. 976 dodijeljen to odlukom niti iz njihovih navoda i dokaza proizlazi od kada su uopće u posjedu tih nekretnina, osporavaju pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

9. Budući tužbeni tužiteljica glasi na utvrđenje vlasništva, neodlučan je za ovaj postupak općeniti žalbeni navod o nezakonitom upisu tuženih u zemljišnoj knjizi jer ovdje nije riječ o tužbi ispravnog postupka ili tužbi za brisanje upisa u smislu odredbi čl. 135. st. 4. odnosno čl. 230. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19 - dalje: ZZK).

10. U postupku je utvrđeno:

11. Iz zapisnika od 4. listopada 2012. sastavljenog u povodu preoblikovanja zemljišne knjige i uvidom u zemljišnu knjigu utvrđeno je da je kao vlasnik čest. 2246/2 uknjižen AG pa je u odnosu na tu nekretninu pravilnom primjenom materijalnoga prava (čl. 45. ZZK) odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev zbog promašene pasivne legitimacije tuženih.

12. Kao vlasnici ostalih čestica na koje se tužbeni zahtjev odnosi uknjiženi su Republika Hrvatska za 7/8, a Grad Split za 1/8, navedene nekretnine su nastale u postupku preoblikovanja zemljišne knjige od dijela ranije z.k. č. zem. [katastarska čestica] (ranije upisane u ZU 1297).

13. MG pok. O je, prema stanju na dan 10. veljače 2021., upisan kao posjednik u katastru u pogledu nekretnina č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1381 m2 (dio ranije z.k. č. zem. [katastarska čestica]. U postupku razrješenja agrarnih odnosa Odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Splitu br. Reg A-1447/47 od 19.11.1947.list 85) TG pok. N te članovima njegove obitelji ZG i MG (njegovim sinovcima) su pripale u vlasništvo, uz ostalo, nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to samo dio tih nekretnina u ukupnoj površini od 946 m2.

14. MG. O i ZG su temeljem oporuke naslijedili na jednake dijelove svog strica TG pok. N rješenjem o nasljeđivanju br. O-39/53 od 12. svibnja 1955. Nekretnine koje su predmet ovog spora (kao ni č. zem. [katastarska čestica] od koje su nastale) nisu navedene u rješenju o nasljeđivanju iza TG kao njegova ostavina. Iz obrazloženja tog rješenja je vidljivo da je TG imao još nekoliko zakonskih nasljednika (sinovaca – djece drugog brata).

15. Iz utvrđenja proizlazi da je pravni prednik I. -tužiteljice ZG a II.-tužiteljice MG no da predmetne nekretnine (odnosno dio čest. 976 u ZU 1297) nisu bile predmet pravnih raspolaganja koje one ističu jer nisu navedene u priloženim rješenjima o nasljeđivanju niti u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju koji je I. -tužiteljica sklopila s ĆG, sljednikom iza ZG.

16. Sudski vještak je temeljem obavljenog očevida na licu mjesta, na kojemu su pokazane nekretnine koje su predmet spora, vještak Ivan Barbalić je u pisanom nalazu i mišljenju, koji stranke nisu osporavale, iste identificirao kao:

- dio č. zem. [katastarska čestica] (po 'novoj izmjeri' 2249), K. O. [katastarska općina], označen točkama A, B, C, D, površine 306 m2, sa svih strana omeđen zidovima, u naravi predstavlja obrađeno zemljište pod više poljoprivrednih kultura,

- dio č. zem. [katastarska čestica] (po 'novoj izmjeri' 2248), K. O. [katastarska općina], označen točkama C, D, E, F, C, površine 468 m2, sa svih strana omeđen zidovima, u naravi predstavlja obrađeno zemljište pod više poljoprivrednih kultura,

- dio č. zem. [katastarska čestica] (po 'novoj izmjeri' 2247), K. O. [katastarska općina], označen točkama E, F, G, H, E, površine 671 m2, sa svih strana omeđen zidovima i podzidima, u naravi predstavlja obrađeno denivelirano zemljište s bunarom položenim u istočnom dijelu,

- dio č. zem. [katastarska čestica] (po 'novoj izmjeri' 2246/2), K. O. [katastarska općina], označen točkama H, I, J, G, H, površine 79 m2, sa sjeverne i južne strana omeđen podzidom/suhozidom, dok međe s i stočne i zapadne strane nisu materijalizirane na terenu, u naravi predstavlja neobrađeno zemljište,

dio č. zem. [katastarska čestica] ( po 'novoj izmjeri' 2204), K. O. [katastarska općina], označen točkama K, L, M, …, R, S, K, površine 661 m2, sa svih strana omeđen podzidom/suhozidom, u naravi predstavlja maslinik,

- dio č. zem. [katastarska čestica] ( po 'novoj izmjeri' 2200), K. O. [katastarska općina], označen točkama T, U, V, Z, AA, T, površine 163 m2, sa svih strana omeđen podzidom/suhozidom, u naravi predstavlja obrađeno zemljište,

- dio č. zem. [katastarska čestica] ( po 'novoj izmjeri' 2199), K. O. [katastarska općina], označen točkama T, AB, AC, …, Z, AA, T, površine 292 m2, sa svih strana omeđen podzidom/suhozidom, u naravi predstavlja djelomično obrađeno zemljište i maslinik,

- dio č. zem. [katastarska čestica] (po 'novoj izmjeri' 2198), K. O. [katastarska općina], označen točkama AG, AH, AI, AE, AF, AG, površine 241 m2, sa svih strana omeđen podzidom/suhozidom, u naravi predstavlja neobrađeno zemljište.

17. Prvostupanjski sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka da su još od svog djetinjstva (razdoblje od cca 1942. do 1962., s obzirom na njihove godine rođenja) viđali pravne prednike tužiteljica ZG i MG da neometano obrađuju u poljoprivredne svrhe predmetne nekretnine, međutim ti svjedoci nisu imali saznanja o načinu na koji su prednici tužiteljica stekli posjed tih zemljišta, iz izjava tužiteljica proizlazi u biti tek da su njihovi pravni prednici neometano obrađivali ove nekretnine preko 100 godina.

18. Kada je u pitanju dio čest 976 koji je nesporno dodijeljen prednicima tužiteljica citiranom odlukom komisije za agrarnu reformu, njena površina je manja od 946 m2 kolika je bila ukupna površina svih triju čestica navedenih u toj odluci, dok je ukupna površina ovdje spornih čestica 2802 m2. Prvostupanjski sud pri tome pravilno zaključuje da tužiteljice u ovom postupku prije svega nisu dokazale identitet stečenog dijela čest. broj 976 , njenu točnu poziciju i površinu niti se stoga može zaključiti da je riječ o nekoj od nekretnina na koje se tužbeni zahtjev odnosi i koje su u naravi identificirane nalazom i mišljenjem sudskog vještaka. Samim tim, neovisno i o ostalim razlozima, nisu ispunjene pretpostavke niti djelomične osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje vlasništva nekretnine temeljem citirane odluke. Žalbeni navod tužiteljica kojim iskazuju suglasnost da se dopuni vještačenje ukoliko to drugostupanjski sud smatra potrebnim je bespredmetan. Takav se dokaz provodi povodom određeno postavljenog tužbenog zahtjeva, na prijedlog tužitelja koji mora biti podnesen tijekom prvostupanjskog postupka (čl. 299. ZPP), sud u parničnom postupku ne provodi dokaze i ne utvrđuje činjenice po službenoj dužnosti.

19. U odnosu na pretpostavke stjecanja vlasništva nekretnina koje premašuju dio nekadašnje čest. 976 dodijeljen razrješenjem agrarnih odnosa, ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su u ovom slučaju prednici tužiteljica znali i mogli znati da nisu stekli vlasništvo te čestice izvan opsega i granica onog što im je dodijeljeno citiranom odlukom od 19. studenoga 1947. te stoga nisu bili pošteni posjednici.

20. Tužiteljice ovdje doduše tvrde o posjedu koji traje "od davnina, preko 100 godina" međutim iz njihovih navoda i ostalih dokaza nije moguće zaključiti kada su i pod kojim okolnostima prednici uopće stupili u posjed toga dijela nekretnina.

21. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ koja se primjenjuje na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 86/1946), za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevalo se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja.

22. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91 - dalje: ZOVO) i u čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/94, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01 - dalje: ZVDSP).

23. Budući da je utvrđeno da su prednici tužiteljica znali da im ne pripada vlasništvo ovoga zemljišta te im je nedostajao pošten (savjestan) posjed odnosno da prednici tužitelja nisu imali posjed potrebne kvalitete pravilan je zaključak suda prvoga stupnja da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanja prava vlasništva temeljem citiranih zakonskih odredbi. Uz to, neovisno i o mogućnosti znanja tužiteljica za nepoštenje prednika, kako su prednici preminuli **.**.1981. (ZG) i **.**.2007. (MG), prvostupanjski sud pravilno zaključuje da do podnošenja tužbe u ovom sporu nije ni za jednu protekao rok dosjelosti iz čl. 159. st. 4. ZVDSP te nema mogućnosti primjene odredbe čl. 160. st. 3. ZVDSP prema kojoj nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kada je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik znao ili morao to znati.

24. Također se ukazuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva u dijelu kojim tužiteljice traže izdavanje isprave podobne za uknjižbu njihovog prava vlasništva jer je riječ o obveznopravnom zahtjevu koji su ovlašteni podnijeti sudionici nekog pravnog posla sklopljenog u svrhu prijenosa vlasništva, naplatnog ili besplatnog a njihov tužbeni zahtjev za utvrđenje se ne temelji na takvoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.

25. U odnosu na odluku o naknadi parničnoga troška žaliteljice ne iznose ikakve konkretne razloge nepravilnosti već ju osporavaju posljedično s odlukom o glavnoj stvari.

26. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuđeno je kao u izreci ove presude.

27. Obzirom na ishod postupka po žalbi, neosnovan je zahtjev tužiteljica za naknadu troškova toga postupka (čl. 166. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 3. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić