Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-212/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća, te Ivone Rupić i Nevena Cambja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika GC, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi optuženika GC podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovnog broja K-259/2020-31 od 22. rujna 2022., u sjednici održanoj 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženika GC kao neosnovana te se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Bjelovaru optuženik GC proglašen je krivim da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela tešku tjelesnu ozljedu iz članka 118. stavka 1. KZ/11 te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a na temelju odredbe članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen optuženik neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22; dalje: ZKP/08) optuženik GC dužan je platiti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 na ime paušala u iznosu od 300,00 kn/ 39,82 eur, kao i troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, medicinskog vještačenja u iznosu od 3.916,70 kn/519,83 eur, uplatom u Državni proračun, u roku od 15 dana, kao i naknaditi oštećeniku ŽC troškove iz čl. 145. st. 2 toč. 8 ZKP/08 te nagrade i nužne izdatke oštećenika i njegovih opunomoćenika, o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženik GC po braniteljici Anji Juršetić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Juršetić & Partneri d.o.o. Zagreb i to zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i odluku o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način da se optuženika oslobodi optužbe, a podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis je u suglasju s člankom 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

5. Žalba optuženika GC je neosnovana.

6. Optuženik GC u žalbi navodi da prvostupanjsku presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer se presuda ne može ispitati te u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a koji se odnose na pitanje postojanja nužne obrane, pa su na taj način razlozi presude potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni te o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju iskaza ispitanih svjedoka RC, AC i ĐC i njihovih iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza.

6.1. Suprotno navodima žalbe optuženika GC prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, jer je izreka presude razumljiva, nije proturječna sama sebi niti razlozima, o svim odlučnim činjenicama dani su jasni razlozi te o odlučnim činjenicama ne postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza.

6.2. Kako ovaj sud nije našao da bi bila počinjena ni neka druga bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08, ukazuje se žalba optuženika glede žalbene osnove o nužnoj obrani neosnovana.

6.3. Što se tiče žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja optuženik GC ukazuje na to da iz niza nedosljednih i neživotnih iskaza oštećenika ŽC i iskaza svjedoka ĆC ne može opstati zaključak suda da optuženik nije postupio u nužnoj obrani, jer je optuženiku prijetio izravno predstojeći fizički napad od oštećenika već i od većeg broja pripadnika njegove grupe, a koji napad neovisno o fizičkoj konstituciji optuženika predstavlja značajnu opasnost za život i zdravlje bilo koje osobe, u konkretnom slučaju optuženika. Obrana u žalbi ističe da je sud propustio razmotriti da li je u inkriminirano vrijeme postojao predstojeći izravni napad na optuženika, a posljedično i utvrditi postojanje okolnosti koje isključuju protupravnost djela i postupanje u nužnoj obrani, koja nužna obrana je bila razmjerna intezitetu prijetećeg napada oštećenika prema optuženiku.

7. Nadalje u žalbi se ističe da je sud propustio točno i potpuno utvrditi činjenično stanje da je oštećenik ŽC ušao u kafić s namjerom da ozljedi optuženika i da je isti došao s većim brojem osoba koji su čekali optuženika ispred kafića, a kojem je bila jedina namjera mirno riješiti razmjerice između njega i oštećenika, jer je od oštećenog trpio uvrede pred prijateljima i poznanicima.

7.1. Nije u pravu optuženik GC kada prvostupanjsku presudu pobija iz naprijed navedenih razloga, s obzirom na to da je prvostupanjski sud u svim svojim zaključcima dao valjane i uvjerljive razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, s obzirom na to da je imao potporu u stanju u spisu, a koje utvrđenje prvostupanjskog suda proizlazi iz dokaza izvedenih u postupku. Naime, oštećenik ŽC je u inkriminirano vrijeme sa prijateljem ŠC došao u kafić "Zlatna kruna" u Križevcima u kasnim popodnevnim satima na terasi kafića sjedili su i pili alkohol kada je oštećenik u jednom trenutku bacio čašu na pod te mu je pristupio optuženik GC obraćajući mu se riječima "šta radi". Odmah nakon toga oštećenik se s ŠC odvezao automobilom na benzinsku pumpu po cigarete. Tada je ĆC dobio na mobitel poruku od konobarice iz kafića ĐC da su dečki zapisali broj tablica njegovog automobila. S ŠC vratio se u kafić "Zlatna kruna", da bi prilikom ulaska u kafić ĆC se obratio dečkima i upitao ih zašto su upisivali njegove tablice automobila. Iduće čega se sjeća, a zbog utjecaja alkohola je to da mu je na terasi kafića prišao optuženik GC koji ga je zatvorenim dijelom šake udario u glavu i to u predjelu brade od kojeg udarca je pao na pod, da bi nakon par sekundi sjeo, sav krvav, pa su ga odvezli djelatnici hitne pomoći.

7.2. Iskaz oštećenika ŽC se životno i logično nadopunjuje sa iskazom ispitanog svjedoka ĆC koji je opisao događaj u kafiću "Zlatna kruna" kada su on i oštećeni ŽC sjedili na terasi na kojoj je svirala glazba, pa je oštećenik ŽC iz razloga što mu se svidjela neke pjesma, bacio čašu na pod. Optuženik GC prigovorio je oštećeniku, zašto razbija čaše da bi odmah nakon toga ŽC i optuženik GC otišli na benzinsku pumpu automobilom po cigarete. Tada je ĆC dobio poruku od konobarice iz kafića ĐC da mu je netko zapisao tablice njegovog vozila, te su se on i oštećeni vratili u kafić. Svjedok ĆC nadalje navodi da se u kafiću raspitivao zašto su zapisivali broj tablica njegovog vozila i kada je izišao iz kafića vidio je da na terasi optuženik GC udario šakom u glavu oštećenika ŽC, koji je pao na pod. Svjedok ĆC potvrdio je da je u prtljažniku svog vozila imao drvenu palicu, ali da ne zna kako se ona našla izvan prtljažnika jer mu je sin od vlasnice kafića "Zlatna kruna" AC vratio. Svjedok AC opisao je događaj na način kojim se nadopunjuju iskazi oštećenika ŽC i svjedoka ĆC. Svjedok AC tako kaže da je oštećenik ŽC u vidno alkoholiziran stanju ušao u kafić sa bejzbol palicom, koju je uzeo iz vozila ĆC mahao palicom, ali s njom nije ništa napravio jer mu je on palicu odmah uzeo i vratio je njegovom prijatelju ŠC. Svjedokinja BC, vlasnica kafića "Zlatna kruna" opisujući događaj navodi da je toga dana nazvala djelatnica ĐC na telefon i rekla joj da u lokalu razbijaju, pa su na njezin poziv ona i suprug RC došli do kafića. Kada su ona i njezin suprug došli u kafić dečki koji su razbijali čaše nije bilo, ali su se vratili, a jedan od njih ŽC je imao u ruci bejzbolsku palicu s kojom je ušao u kafić, ali je tamo bio njezin sin AC, koji mu je palicu oduzeo i istjerao ga vani. Oštećenik ŽC je na terasi kafića psovao i vikao te pozivao GC koji je nakon nekog vremena izašao iz kafića te su se njih dvojica prepirali, a GC je udario oštećenika ŽC šakom u lice od kojeg udarca je ŽC pao na pod, šta je u potpunosti potvrdio i svjedok RC. Nadalje, iz iskaza djelatnice kafića "Zlatna kruna" ĐC koja poznaje i oštećenika ŽC i optuženika GC opisala je događaj da je u kafiću bio optuženik GC sa svojom ekipom HC i KC, dok se ostalih imena ne sjeća, a na terasi je sjedio ŽC sa svojim prijateljem ŠC. U jednom trenutku je čula da se vani razbila čaša te je krenula pokupiti staklo, a tada je iz kafića izašao i GC te je primijetila da su oštećenik i njegov prijatelj otišli, da bi se ubrzo vratili, a oštećenik je tada u ruci imao palicu s kojom je ušao u lokal, ali mu je palicu odmah oduzeo AC. Istakla je da nije vidjela što se naknadno događalo na terasi kafića, osim što je vidjela ŽC kako sjedi na tlu izvan terase ugostiteljskog objekta krvav po licu.

7.3. Pravilno prvostupanjski sud nije prihvatio obranu optuženika GC da je inkriminirane prigode postupio u nužnoj obrani, te prilikom utvrđivanja činjenica koje su od odlučne važnosti za donošenje presude prihvatio kao vjerodostojne iskaze oštećenika ŽC i svjedoka ĆC, BC i RC, čiji se iskazi međusobno nadopunjuju o odlučnim činjenicama, a koji su na vrlo detaljan, životan i logičan način opisali događaj koji proizlazi iz svih izvedenih dokaza u postupku, radi čega je potpuno ispravno na njima utemeljio svoju odluku.

8. Kod ovoga je još za kazati i to kako je optuženik GC pokušao prikazati da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o postupanju optuženika u nužnoj obrani, koja je prijeko potrebna da od sebe odbije predstojeći protupravni napad, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo. Naime, imajući u vidu iskaz optuženika, koji opisuje događaj da je po njegovom izlasku iz kafića oštećenik nasrnuo na njega tako što je s dvije ruke otvorenih dlanova išao prema njemu i rukama u predjelu njegovih prsa i glave da ga je on dva puta odgurnuo također u predjelu prsa, a kada ga je oštećenik treći put na isti način krenuo nasrtati na njega misleći da ga oštećenik želi udariti i braneći se udario šakom u predjelu glave je neistinit i isključivo u nastojanju da od sebe otkloni kaznenu odgovornost jer je u postupku nedvojbeno utvrđeno da takvog postupanja od strane oštećenika prema njemu nije bilo, već je optuženikov udarac uslijedio isključivo nakon njihove verbalne prepirke, a prije toga nikakvog fizičkog kontakta između optuženika i oštećenika nije bilo. Ovo proizlazi upravo iz naprijed navedenih iskaza oštećenika ŽC, svjedoka AC, BC i RC, te ĆC, da je optuženik oštećenika šakom udario u predjelu čeljusti te se postupanje optuženika ne može opisati kao postupanje u nužnoj obrani, koja je prijeko potrebna da od sebe odbije izravno predstojeći protupravni fizički napad kojeg nije ni bilo i ne proizlazi iz iskaza navedenih svjedoka niti dokaza provedenih u postupku, a kako je to pravilno obrazloženo u točki 38. obrazloženja prvostupanjske presude. Dakle, niti jedan zakonom propisani uvjet nije ispunjen u konkretnoj situaciji, da bi postupanje optuženika bilo u nužnoj obrani, tako da je neosnovana optuženikova žalba zbog žalbene osnove povrede kaznenog zakona.

9. Kod ovoga je za kazati i to da je dinamika događaja i ozljeđivanja oštećenika nadopunjena nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka dr. med. Petra Škavića, kojeg prvostupanjski sud, a i ovaj sud u potpunosti prihvaća te daje jasan opis događaja iz kojeg proizlazi da je ŽC ozlijeđen dana 24. svibnja 2019. te je pregledom i tijekom njegovog liječenja utvrđen dvostruki otvoreni prijelom kosti donje čeljusti u području lijeve i desne polovice, što je u medicinskoj dokumentaciji označeno kao otvoreni prijelom u području lijevog kuta kosti donje čeljusti i otvoreni prijelom u području desne strane spoja kosti donje čeljusti, što predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, koja je mogla nastati jednokratnim djelovanjem sile jakog inteziteta u području lijeve strane donje čeljusti udarcem nekog tvrdog sredstva, najvjerojatnije šakom. Nadalje, da je za nastanak konkretno nastale ozljede potreban intenzitet sile koji se karakterizira kao jak, a optuženik GC je osoba teška oko 140 kg, visine 192 cm, a oštećenik je osoba teška oko 72 kg i visok 165 cm.

9.1. Dakle, nesporno je da je optuženik GC primijenio silu na način da je zatvorenim dijelom šake udario ŽC u predjelu lijeve strane donje čeljusti od kojeg udarca je pao na pod nanijevši mu ozljede u vidu otvorenog prijeloma u području lijevog kuta kosti donje čeljusti i otvorenog prijeloma u području desne strane spoja kosti donje čeljusti koja ozljeda je teška tjelesna ozljeda, pa je na opisan način u njegovom postupanju su se ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. KZ/11, pa ga je prvostupanjski sud za ovo kazneno djelo koje je počinio sa izravnom namjerom i bio svjestan svog postupanja i kod nepostojanja niti jednog ispričavajućeg razloga proglasio krivim, te ga osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a primjenom odredbe članka 56. KZ/11 izrekao mu uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

10. Što se tiče odluke o kazni optuženik GC ističe da prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazneno pravne sankcije u odnosu na optuženika nije uzeo u obzir osobite olakotne okolnosti da je optuženik postupao u cilju zaštite imovine vlasnice kafića "Zlatna kruna", kao i zdravlja sebe i drugih gostiju. Međutim, suprotno žalbenim navodima optuženika prvostupanjski sud je prilikom odluke o izboru kazneno pravne sankcije primjenom odredbe članka 47. KZ/11, pravilno utvrdio sve okolnosti koje mogu imati utjecaja na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža te ih je adekvatno vrednovao, što svojim žalbenim navodima optuženik nije doveo u pitanje. Stoga je sud ispravno kao olakotne okolnosti na strani optuženika cijenio njegovu raniju neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije pronašao pa je u takvoj situaciji potpuno ispravno ocijenio da će se svrha kažnjavanja ostvariti i izricanjem uvjetne osude, a koja kazneno pravna sankcija je po ocijeni i ovog drugostupanjskog suda primjerena stupnju krivnje optuženika, jačini ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svim okolnostima vezanim uz počinjenje ovog kaznenog djela, pa je pravilno prvostupanjski sud zaključio da će se ovakvom kazneno pravnom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11, zbog svega navedenog neosnovana je žalba optuženika zbog žalbene osnove odluke o kazni.

11. U odnosu na žalbene navode optuženika o troškovima kaznenog postupka koje posebno ne obrazlaže, prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 148. stavak 1. ZKP/08 te u odnosu na optuženika kojeg je i proglasio krivim naložio da je optuženik GC dužan platiti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. s naslova paušala u iznosu od 300,00 kn/ 39,82 eur, kao i troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08 s naslova medicinskog vještačenja u iznosu od 3.916,70 kn/519,83 eur, uplatom u Državni proračun, u roku od 15 dana, kao i naknaditi oštećeniku ŽC troškove iz čl. 145. st. 2 toč. 8 ZKP/08 s naslova nagrade i nužnih izdataka oštećenika te nagrade i nužnih izdataka njegovih opunomoćenika, o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem.

12. Budući da je ovaj utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija presuda prvostupanjskog suda, kao ni povrede zakona iz članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci presude ovog drugostupanjskog suda, u suglasju s člankom 482. ZKP/08.

Split, 3. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Maria Majić