Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-122/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Renate Pražetina Kaleb kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog IR zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. u vezi članka 51. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru broj: Kov-344/2025-10 od 14. siječnja 2026. podnio u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog IR.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog okrivljenog IR za izdvajanje nezakonitih dokaza iz spisa i to zapisnika o ispitivanju oštećenika ĆR od 15. prosinca 2025. i zapisnik o ispitivanju oštećenika ER od 15. prosinca 2025.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljeni IR, putem branitelja Matka Koprčine, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu i ukine pobijano rješenje te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u svezi članka 474. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ( „Narodne novine“ 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. , 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. – dalje u tekstu: ZKP) dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba okrivljenog IR nije osnovana.
5. Nije u pravu okrivljenik da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavak 3. ZKP na način da je obrazloženje točke 5. pobijanog rješenja proturječno sadržaju oba zapisnika o ispitivanju oštećenika smatrajući da su oba zapisnika identična navodima iz kaznene prijave, pri čemu ističe da je policijski istražitelj koji je vodio ispitivanje oštećenika ista osoba koja je zaprimila kaznene prijave, pa je kopirao kaznenu prijavu na zapisnik protivno odredbama ZKP.
6. Suprotno navedenim žalbenim prigovorima, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da sadržaj kaznenih prijava obojice oštećenika nije identičan sadržaju zapisnika o njihovom ispitivanju, te da je stvarno i obavljena radnja ispitivanja oštećenika, koji su predmetne zapisnike potpisali, bez primjedbi, što proizlazi iz samih tih zapisnika. Zaključci okrivljenika o tome da je samo formalno obavljena navedena dokazna radnja, bez da su oštećenici ispitani, su potpuno proizvoljni i ne proizlaze iz stanja spisa.
7. Iako odredba članka 82. stavak 2. ZKP propisuje da zapisnik piše zapisničar, a samo tijekom pretrage doma ili osoba ili ako se radnja poduzima izvan službenih prostorija, a zapisničar se ne može osigurati, zapisnik može pisati osoba koja poduzima radnju, nije u pravu okrivljenik da uočeno postupanje policijskog istražitelja istodobno u ulozi ispitivača i zapisničara, navedenu dokaznu radnju čini nezakonitom. Naime, u konkretnom slučaju ne radi se o postupanju policijskog istražitelja na način protivan odredbama koje propisuju provođenje dokazne radnje ispitivanja svjedoka/oštećenika, već o postupovnom propustu da zapisnik o provedenoj dokaznoj radnji nije vodio zapisničar već policijski istražitelj, čime zakonitost dokazne radnje ispitivanja oštećenika nije dovedena u pitanje.
8. Nije u pravu okrivljenik da pobijano rješenje ne sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama, budući je prvostupanjski sud jasno i razumljivo iznio dostatne i valjane razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, zbog kojih smatra da su obje dokazne radnje ispitivanja oštećenika zakonito provedene i zbog kojih je prijedlog okrivljenika za izdvajanjem zapisnika o njihovom ispitivanju odbio kao neosnovan.
9. Nije u pravu okrivljenik da pobijanim rješenjem nisu navedeni razlozi zbog kojih prvostupanjski sud smatra da se ne radi o nezakonitom dokazu iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP, već isključivo obrazlaže da se ne radi o nezakonitom dokazu iz osnove u članku 10.stavak 2. točka 3. ZKP. Suprotno navedenoj žalbenoj tvrdnji, iz obrazloženja pobijanog rješenja jasno proizlazi da prvostupanjski sud smatra da se ne radi o nezakonitom dokazu iz članka 10. ZKP što uključuje sve zakonske osnove koje sadrži navedena zakonska odredba, pa nije u pravu žalitelj da se pobijano rješenje zbog toga ne može ispitati.
10. Iz izloženih razloga, a s obzirom da nije utvrđeno postojanje povreda zakona koje drugostupanjski sud povodom žalbe, na temelju članka 494. stavak 4. ZKP ispituje po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP, valjalo je žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 03. ožujka 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Renata Miličević
