REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž Ovr 54/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. BT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. RT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. HT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnici stambene zgrade u [adresa], koje zastupa GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO d.o.o., Savska cesta 1, Zagreb, koje zastupa Marko Bujić, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Crvenog križa 23, protiv protivnika osiguranja AT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 13. veljače 2026. poslovni broj Ovr-484/2026-2, 2. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 13. veljače 2026. poslovni broj Ovr- 484/2026-2 i predmet se vraća istom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbenog postupka sud će odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 13. veljače 2026. poslovni broj Ovr-484/2026-2 odbijen je prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere od 11.veljače 2026. kao neosnovan.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom predlagatelj osiguranja ulaže žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. točka 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje na čl. 72.st.4. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba…(NN 21/23). Navodi da odbijanje suvlasnika predstavlja problem za sve stanare, da je zgrada oštećena u potresu i da odgađanje predstavlja rizik. Predlaže žalbu usvojiti preinačiti rješenje i usvojiti predloženu privremenu mjeru podredno ukinuti te vratiti sudu na ponovno odlučivanje. Traži troškove žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, utvrdio je da sud prvog stupnja donošenjem pobijanog rješenja počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. st. 2. točke 11. ZPP-a, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, a i zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, pa ni materijalno pravo nije moglo biti pravilno primijenjeno.

5. Predmet postupka osiguranja je prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere radi izvođenja konstrukcijske obnove zgrade, kojom se nalaže protivniku osiguranja da preda u posjed predlagateljima osiguranja stan slobodan od osoba i stvari.

5.1. Pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere propisane su odredbom čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, dalje u tekstu OZ).

6. O predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud je odlučio bez održanog ročišta, kao i bez dostavljanja prijedloga za određivanje privremene mjere na očitovanje protivniku osiguranja, smatrajući da sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere, daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

6.1. Sud je ocijenio da prijedlog predlagatelja osiguranja nije osnovan, a temeljem dokumentacije u spisu utvrdio:

- da su točni svi činjenični navodi predlagatelja osiguranja koji se odnose na objektivne okolnosti koje se u prijedlogu konkretiziraju;

- da je potrebno očito obaviti konstrukcijsku obnovu predmetne zgrade koju je nemoguće izvesti bez ulaska u stambeni prostor protivnika osiguranja;

- da se protivnik osiguranja očitovao na način da ne dozvoljava ulazak u stan radi izvođenja bilo kakvih radova, što je bio odgovor na dopis suvlasnika kojim su ga pozvali da dozvoli pristup svom stanu radi konstrukcijske obnove zgrade;

- da se privremenom mjerom traži od protivnika osiguranja da preda u posjed predlagateljima osiguranja, slobodnog od osoba i stvari, poseban dio nekretnine što se odnosi na stan u prizemlju (E-15) ili da će u protivnom isto provesti službena osoba.

6.2. Sud u konačnici zaključuje da nisu ispunjeni uvjeti za određivanjem osiguranja nenovčane tražbine, što bi u konkretnom slučaju bilo faktički doslovno iseljenje protivnika osiguranja iz nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja te predaja predlagateljima osiguranja u posjed te nekretnine slobodne od osoba i stvari, te da nema nikakvog osnova s obzirom da se predlaže zapravo iseljenje protivnika osiguranja zajedno sa njegovim stvarima.

7. Ovakva odluke suda nije pravilna, ne može se ispitati, nije dovoljno obrazložena te nije potpuno utvrđeno činjenično stanje. Zbog pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora izostali su razlozi o odlučnim činjenicama.

7.1. Naime, točno je kako cilj privremenih mjera ne može biti ostvarenje tražbine, međutim, ovdje, a kako to i žalitelj ističe u svojoj žalbi, ovom privremenom mjerom se traži da se sporni odnos između stranaka uredi privremeno, za vrijeme dok traje konstrukcijska obnova zgrade oštećene u potresu i to na način što se protivnik osiguranja obvezuju predati predlagatelju osiguranja u posjed svoju nekretninu koja se nalazi u stambenoj zgradi.

7.2. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud treba prvenstveno ocijeniti da li je predloženom privremenom mjerom došlo do povrede prava na mirno uživanje vlasništva ili povrede prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života (doma).

7.3. Dakle, potrebno je da prvostupanjski sud provede test razmjernosti a koji se provodi pomoći tri eliminacijska pitanja a to je da li je miješanje utemeljeno na zakonu, da li je miješanje usmjereno na postizanje "legitimnog cilja" te da li bi miješanje bilo nužno u demokratskom društvu a ono je nužno ako se njime opravdava cilj, ako se taj cilj ne može postići primjenom blaže mjere te ukoliko postoji "neodgodiva društvena potreba".

7.4. Pri tom prvostupanjski sud treba uzeti u obzir da je odredbom čl. 2. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine broj 21/23 – dalje: Zakon) propisano da je cilj tog zakona zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita imovine, zaštita životinja, zaštita okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranje uvjeta za uspostavu normalnog života na pogođenom području, dok je čl. 3. st. 1. propisano da provedba tog Zakona je u interesu Republike Hrvatske i u javnom interesu.

7.5. Iz spisa proizlazi da su predlagatelji kao suvlasnici zgrade sklopili Ugovor o izvođenju radova obnove konstrukcije zgrade, broj ugovora: SEL116A/1/2025, s društvom MEGARAD GRADITELJSTVO d.o.o. 17. lipnja 2025. godine. Predlagatelji su zaključili i Ugovor o obavljanju poslova koordinacije, model samostalne obnove s ČT dana 05. lipnja 2025. godine, radi izvođenja poslova koordinacije prilikom izvođenja radova. Predlagatelji osiguranja su obaviješteni od strane koordinatora samoobnove ČT kako jedan od suvlasnika, ovdje protivnik osiguranje, ne dozvoljava ulazak u svoj stan uz obrazloženje da se protivi da se u njegovom stanu vrše bilo kakvi radovi.

8. Kako sud nije dao mogućnost protustranci da se očituje o navedenom prijedlogu, kako u spisu postoji samo dopis koordinatora koji navodi da se isti odbija iseliti iz stana, kako nisu vidljivi razlozi odbijanja i nije proveden test razmjernosti ovaj sud smatra da je zbog pogrešnog pravnog stava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.

8.1. U ponovljenom postupku sud će održati ročište, omogućiti protustranci da se izjasni o prijedlogu za osiguranje i razlozima odbijanja, te eventualnim pravima sukladno Zakonu o obnovi, te ocijeniti da li u konkretnom slučaju preteže javni ili privatni interes.

9. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. točka 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci (točka I).

9.1. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi 166. st. 3. Zakona o parničnom postupku (točka II izreke).

U Požegi, 2. ožujka 2026.

Sutkinja

Renata Marić