Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-860/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja DRUŽBA ZA AVTOCESTE V REPUBLIKI SLOVENIJI d.d., Ulica XIV. divizije 4, Celje, Slovenija, OIB: 38702751262, zastupanog po punomoćniku Mladenu Prki, odvjetniku iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja FRACASSO RI d.o.o., Rijeka, Slaviše Vajnera Čiče 4, OIB: 02744205849, zastupanog po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku iz Rijeke, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-764/2025-3 od 27. lipnja 2025., 27. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I Žalba protivnika osiguranja uvažava se kao osnovana i ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-764/2025-3 od 27. lipnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja na temelju pravomoćne i ovršne presude i rješenja Okružnog suda u Ljubljani broj X Pg 2672/2016 od 26. travnja 2023., a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 905.053,39 EUR sa zateznim kamatama koje teku po stopi koja se određuje Zakonom o visini stope propisanih zateznih kamata (ZPOMZO-1A) Republike Slovenije, tekućim na iznose na iznos od 341.179,87 EUR od 10. travnja 2018. pa do isplate, na iznos od 563.873,52 EUR od 29. studenog 2019. pa do isplate, te troškova ovog postupka osiguranja sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja, na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi ŠUMA površine 3435 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi ŠUMA površine 5661 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi ŠUMA površine 623 m2, ukupne površine 9719 m2; na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi LIVADA površine 4588 m2, ukupne površine 4588 m2; na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi LIVADA površine 432 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi VINOGRAD površine 701 m2, ukupne površine 1133 m2; na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi VINOGRAD površine 173 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi ORANICA površine 111 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi PAŠNJAK površine 1413 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi ORANICA površine 86 m2, ukupne površine 1783 m2; na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao .... 21 u naravi EKONOMSKA ZGRADA površine 137 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi VINOGRAD površine 29 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi VINOGRAD površine 11 m2, ukupne površine 177 m2, i to 4. Suvlasničkom dijelu: 2/4; na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi ŠUMA površine 13847 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi ŠUMA površine 3248 m2, kč. br. [katastarska čestica] u naravi ŠUMA površine 4111 m2, ukupne površine 21206 m2; na nekretnini upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi ORANICA površine 5220 m2, ukupne površine 5220 m2 , uz zabilježbu ovršivosti tražbine.

2. Ovo rješenje suda prvog stupnja pravovremenom žalbom pobija protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga, dakle razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. do toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje u tekstu: ZPP), a koji propis se na ovaj postupak primjenjuje sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ). Predlaže pobijano rješenje ukinuti. Traži trošak žalbenog postupka. Pored navedenih žalbenih razloga, protivnik osiguranja u žalbi podnosi i zahtjev za odbijanje priznanja i zahtjev za odbijanje izvršenja sudske odluke u smislu odredaba čl. 45. i čl. 46. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o sudskoj nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim trgovačkim stvarima (SL 2012., L 351, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 11., str. 289., dalje: Uredba br. 1215/2012). Predlaže ukinuti pobijano rješenje. Traži trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja pobija navode žalbe, predlaže odbiti žalbu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvenstveno je potrebno istaći da je odredbom čl. 295. st. 1. OZ-a propisano da je za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnoga prava na nekretnini nadležan sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba provesti upis. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju sve nekretnine na kojima je predloženo založno pravo nalaze na području Općinskog suda u Rijeci, čiji zemljišnoknjižni odjel Opatija vodi javnu knjigu u kojoj se treba provesti te u kojoj se i proveo upis, to je Općinski sud u Rijeci stvarno nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari, stoga je prigovor stvarne nenadležnosti protivnika osiguranja neosnovan.

6. Sud prvog stupnja odredio je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja na temelju pravomoćne i ovršne presude i rješenja Okružnog suda u Ljubljani broj X Pg 2672/2016 od 26. travnja 2023. i potvrde o sudskoj odluci u građanskim i trgovačkim stvarima izdane na temelju čl. 53. Uredbe br. 1215/2012, izdane na obrascu iz Priloga I. te Uredbe.

7. Neosnovano protivnik osiguranja u žalbi navodi da se iz priložene Potvrde u smislu članka 53. Uredbe ne vidi, odnosno da nije jasno na koju se odluku odnosi jer iz priležeće Potvrde (str.105-112 spisa), jasno proizlazi da je ta Potvrda izdana za predmetnu sudsku odluku broj X Pg 2672/2016 (u vezi sa zamjenskom odlukom od 14. 07. 2023., te presudom i rješenjem Višeg suda u Ljubljani, poslovni broj I Cpg 547/2023) sa opisom sadržaja iste.

8. Naime, presuda i rješenje Okružnog suda u Ljubljani broj X Pg 2672/2016 od 26. travnja 2023., a za koju je izdana Potvrda o sudskoj odluci u građanskim i trgovačkim stvarima na prilogu I. prema članku 53. Uredbe 1215/2012, jest ovršna isprava u smislu čl. 23. st. 1. toč. 1. OZ-a u svezi sa čl. 24. st. 1. i čl. 25. st. 1. OZ-a, a isto jest i sudska odluka u smislu čl. 2., čl. 39. i 41. citirane Uredbe, a koja Uredba se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 10. siječnja 2015., pa se treba primijeniti i u ovom predmetu, budući da je i prijedlog podnesen i presuda i rješenje doneseno nakon 10. siječnja 2015. Stoga se na temelju navedenog može tražiti ovrha u Republici Hrvatskoj na nekretninama ovršenika koju ima prema ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja.

9. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbe Uredbe br. 1215/2012 kojima je uređen postupak priznanja i izvršenja (poglavlje III).

10. Sukladno odredbi čl. 36. st. 1. Uredbe br. 1215/2012, sudska odluka donesena u državi članici priznaje se u drugim državama članicama bez zahtijevanja posebnog postupka u tu svrhu. U tom smislu iz točke 26. Preambule Uredbe br. 1215/2012 proizlazi: "Uzajamno povjerenje u sudovanje u Uniji opravdava načelo da bi se sudske odluke donesene u državi članici trebale priznati u svim državama članicama bez potrebe provođenja posebnog postupka. Nadalje, cilj skraćivanja trajanja prekograničnih sporova te smanjenje troškova njihova vođenja, opravdavaju ukidanje potvrde o izvršnosti prije izvršenja u zamoljenoj državi članici. Slijedom toga, potrebno je sudsku odluku donesenu pred sudom države članice smatrati kao da je donesena pred sudom zamoljene države članice."

11. Nadalje, prema čl. 42. st. 1. Uredbe br. 1215/2012, u svrhu izvršenja u državi članici sudske odluke donesene u drugoj državi članici, podnositelj zahtjeva podnosi nadležnom tijelu izvršenja:

- primjerak sudske odluke koja ispunjava uvjete potrebne za utvrđivanje njezine vjerodostojnosti; i

- potvrdu izdanu sukladno članku 53., kojom se potvrđuje da je sudska odluka izvršna i koja sadrži sažetak sudske odluke kao i, prema potrebi, bitne informacije o troškovima postupka koji se naknađuju i izračunu kamata.

12. U postupku pokrenutom na temelju čl. 267. UFEU (zahtjev za prethodnu odluku) u predmetu S., C‑347/18, EU:C:2019:370, nezavisni odvjetnik Suda Europske unije M. B. (dalje: Sud), dao je mišljenje (7. svibnja 2019.), u kojem je, između ostalog, analizirao svrhu i funkciju potvrde iz čl. 53. Uredbe 1215/2012, a iz kojeg (toč. 51. – 52. mišljenja), proizlazi:

"Svrha potvrde iz članka 53. jest autoritativno izreći da je presuda izvršna. Ona sadržava sažetak presude kao i, po potrebi, bitne informacije o troškovima postupka koji se naknađuju i izračunu kamata. Ona je stoga dokument koji ima važnu informativnu vrijednost. Izlaganjem ključnih informacija iz presude čije se izvršenje zahtijeva, i to na način koji je tijelima i svim zainteresiranim stranama lako razumljiv – zahvaljujući standardnom obrascu koji se mora upotrijebiti, a koji se nalazi u Prilogu I. Uredbi br. 1215/2012 – potvrda iz članka 53. doprinosi brzom i djelotvornom izvršenju presude donesene u inozemstvu.

12.1. Dok prema sustavu uspostavljenom Uredbom Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o [sudskoj] nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima predočenje potvrde u pitanju nije bilo potrebno, ono je postalo obvezno stupanjem na snagu Uredbe br. 1215/2012. To iz razloga što nova uredba, uklanjajući potrebu za egzekvaturom, predviđa pojednostavljeni postupak koji se temelji na načelu da za odluku donesenu u državi članici treba smatrati kao da je donesena u zamoljenoj državi članici. Cilj te inovacije jest smanjenje trajanja i troškova prekograničnih sporova. Prema novom sustavu, tijela zamoljene države članice moraju presudu izvršiti isključivo na temelju informacija sadržanih u presudi i potvrdi iz članka 53. Potvrda stoga, kako je Sud naveo, čini osnovu za provođenje načela izravnog izvršenja presuda donesenih u inozemstvu. Jednostavno rečeno, presuda se bez te potvrde ne može slobodno kretati u europskom pravosudnom prostoru." U smislu navedenog Sud se izjasnio i u presudama od 6. rujna 2012., T. A., (C‑619/10, EU:C:2012:531, t. 36. i 41) i 28. veljače 2019., G. K., (C‑579/17, EU:C:2019:162, t. 37).

13. Nadalje, prema odredbi čl. 43. st. 1. Uredbe br. 1215/2012, ako se zahtijeva izvršenje sudske odluke donesene u drugoj državi članici, potvrda izdana u skladu s člankom 53. dostavlja se osobi protiv koje se zahtijeva izvršenje prije prve mjere izvršenja. Potvrdi se prilaže presuda, ako već nije dostavljena toj osobi. Iz točke 32 preambule Uredbe br. 1215/2012 u tom se smislu pojašnjava:

"Kako bi se obavijestilo osobu protiv koje se traži izvršenje sudske odluke donesene u drugoj državi članici, potvrda utvrđena ovom Uredbom, kojoj je, prema potrebi, priložena sudska odluka, dostavlja se toj osobi u razumnom roku prije prve mjere izvršenja. U tom kontekstu, prva mjera izvršenja bi trebala značiti prva mjera izvršenja nakon takve dostave."

14. Dostavljanje potvrde iz čl. 53. Uredbe br. 1215/2012 propisano citiranom odredbom čl. 43. st. 1. Uredbe, predviđeno je zbog mogućnosti podnošenja zahtjeva za odbijanje priznanja i izvršenja, u smislu odredba čl. 45. i čl. 46. Uredbe, a u granicama razloga propisanih odredbom čl. 45. te Uredbe (u tom smislu mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda Europske unije, od 25. listopada 2018. Y. B. u predmetu G. K. d.o.o., C ‑579/17, EU:C:2018:863, t .46. i 54.).

15. U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja prihvatio je prijedlog za osiguranje odredivši predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava no propustio je, prije prve ovršne radnje, potvrdu iz čl. 53. Uredbe br. 1215/2012, dostaviti protivniku osiguranja, a što je bio dužan učiniti na temelju spomenute odredbe čl. 43. st. 1. navedene Uredbe i u skladu s toč. 32. njezine Preambule, a s obzirom na to da je Uredbom 1215/2012, kroz mogućnost korištenja pravnih sredstava - zahtjeva za odbijanje priznanja i/ili izvršenja sudske odluke iz čl. 45. i čl. 46. Uredbe, protivniku osiguranja zajamčeno pravo na obranu (točka 29, Preambule Uredbe br. 1215/2012, a u smislu čl. 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima).

16. Međutim, protivnik osiguranja je u žalbi, pored žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. OZ- a, određeno istaknuo, i zahtjev za odbijanje priznanja i zahtjev za odbijanje izvršenja predmetne sudske odluke, koje zahtjeve temelji na razlozima predviđenim u čl. 45. Uredbe br. 1215/2012., a o kojim zahtjevima odlučuje sud prvog stupnja kao nadležan sud u smislu odredbe čl. 75. toč. a. u vezi s čl. 45. st. 4. te Uredbe, dok o pravnom lijeku protiv odluke kojom je odlučeno o zahtjevu za odbijanje priznanja i izvršen ja odlučuje drugostupanjski sud (čl. 75. a toč. b. Uredbe br. 1215/2012).

17. Pritom valja ukazati kako prema sudskoj praksi Suda, u fazi izvršenja sudske odluke ne može doći do "pokretanja novog postupka" (presuda od 13. listopada 2011., P. I., C‑139/10, EU:C:2011:653, t. 31.), čime bi se dovela u pitanje svrha Uredbe br. 1215/2012 i ugrozila prava dužnika (pravo obrane, toč. 29. Preambule Uredbe ). S obzirom na nekontradiktornu prirodu postupka izdavanja potvrde dužnik kojem je dostavljena potvrda može upotrijebiti pravno sredstvo protiv učinaka potvrde samo u granicama razloga predviđenih u članku 45. Uredbe br. 1215/2012. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, te razloge treba usko tumačiti kako se u toj fazi postupka tuženik koji je redovito obavještavan o postupku ne bi mogao protiviti razlozima, kao što je primjenjivost te Uredbe, koje je mogao istaknuti pred sudom koji odlučuje o meritumu ili prilikom primjene pravnih sredstava (mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda Europskog suda, od 25. listopada 2018. Y. B. u predmetu G. K. d.o.o., C ‑579/17, EU:C:2018:863, t. 54. i presude od 16. srpnja 2015., D. B., C‑681/13, EU:C:2015:471, i od 25. svibnja 2016., M., C‑559/14, EU:C:2016:349).

18. Slijedom navedenog, a zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja u primjeni Uredbe br. 1215/2012, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, ukinuti pobijano rješenje u cijelosti i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

19. Budući da je rješenje ukinuto u cijelosti, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

20. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će nedostatke na koje mu je ukazano u ovom rješenju, tako što će ovršeniku dostaviti potvrdu iz čl. 53. Uredbe br. 1215/2012, najprije odlučiti o zahtjevu protivnika osiguranja za odbijanje priznanja i izvršenja u granicama razloga iz čl. 45. navedene Uredbe imajući u vidu i navedeno u ovom rješenju u pogledu ustaljene prakse Suda koja je za sve sudove država članica Europske unije obvezujuća, te će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja.

21. U skladu s odredbom čl. 166. st. 3. ZPP, ostavljeno je da se o troškovima postupka, nastalima u povodu pravnog lijeka, odluči u konačnoj odluci.

Osijek, 27. veljače 2026.

Sutkinja

Jasna Bratek