REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Broj: Pp-8357/2024-10
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji suda Katici Rakigjija-Basić, uz sudjelovanje zapisničara Domagoja Kalpića, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenice ZM, zastupane po branitelju Peru Toliću, odvjetniku u [adresa] i drugookrivljenice FM, zastupane po branitelju Vinku Bešliću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz čl.10.toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjiv po čl.22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine RH 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), okrivljenih po optužnom prijedlogu PU Splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split Klasa: 211-07/24-5/16433 od 25. lipnja 2024. nakon provedene glavne i javne rasprave održane i zaključene u nazočnosti drugookrivljenice i branitelja prvookrivljenice i drugookrivljenice dana 24. veljače 2026. te presude objavljene 26. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I.
Prvookrivljenica: ZM, rođena: **.**.1975., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivana,
k r i v a j e
I.što je 25. ožujka 2024. u 16,00 sati u [adresa] u [adresa], u stanu počinila psihičko nasilje u obitelji spram svoje sestre FM u nazočnosti njihova oca invalidne osobe EM i djeteta RM na način da je na sestru vikala i galamila riječima: "okrećeš oca protiv mene, trošiš očeve novce na kuću", što je kod drugookrivljenice prouzročilo uznemirenost,
čime je počinila prekršaj iz čl.10.toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjiv po čl.22.st.3. istog Zakona, pa joj se radi toga na temelju cit.propisa i primjenom čl.37.st.2. i 3.toč.1. Prekršajnog zakona dalje: PZ (Narodne novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 eura (četristo eura).
II.Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona dalje: PZ (Narodne novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) izrečenu novčanu kaznu prvookrivljenica je dužna uplatiti u korist Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.
III.Na temelju čl.183.st.2. PZ-a prvookrivljenica se upozorava da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a).
II.
IV.Na temelju čl.182.toč.1. PZ-a
Drugookrivljenica: : FM, rođena: **.**.1970., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], VŠS, inženjer građevine, trenutno nezaposlena, uzdržavana od supruga, udana, majka dvoje djece,
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
i to:
„da bi 25. ožujka 2024. u 16,00 sati u [adresa] u [adresa] počinila psihičko nasilje u obitelji spram svoje sestre ZM u nazočnosti njihova oca invalidne osobe EM i djeteta RM na način da bi joj vikala riječima: "gubi se iz stana, maltretiraš sve oko sebe, pusti oca na miru", što bi kod prvookrivljenice prouzročilo uznemirenost",
čime bi počinila prekršaj iz čl.10.toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjiv po čl.22.st.3. istog Zakona“.
V.Na temelju čl.139.st.3. u vezi sa čl.138.st.3. PZ-a prvookrivljenica je dužna uplatiti troškove postupka u iznosu od 40,00 eura u korist Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
1.Uvodno označenim optužnim prijedlogom okrivljeni su prvookrivljenica i drugookrivljenica zbog prekršaja opisanih kao u izreci presude.
2.Na ročištu za glavnu raspravu koje je bilo određeno za dan 19. ožujka 2025. pristupila je drugookrivljenica, dok prvookrivljenica nije pristupila pa je ročište odgođeno. Ročište za glavnu raspravu u odnosu na prvookrivljenicu održano 24. veljače 2026. na temelju čl.167.st.3. PZ-a, budući prvookrivljenica iako uredno pozvana ponovno nije pristupila na ročište, ali je dostavila pisanu obranu koja je na ročištu pročitana i u kojoj je navela da je činjenica da je predmetne prilike "izgubila" živce iritirana situacijom da je njena sestra njihovog invalidnog oca s kojim imaju sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju premjestila s boravištem u njezinu kuću, ograničila joj mogućnost kontakta s ocem te u posljednju godinu i pol dana permanentno trošila novac s očevog računa. Doista je vikala na svoju sestru, ne može se sa sigurnošću sjetiti kojim riječima, ali misli da su to riječi koje se navode u činjeničnom opisu prekršaja, dok se njezinom sinu nije obraćala već se on njoj obratio riječima: "tete, ne brkeljaj". Izrazila je žaljenje što je tako eksplozivno reagirala, ali obzirom na situaciju u koju je dovedena nije se mogla kontrolirati pa moli sud da je za ove riječi upućene svojoj sestri što blaže kazni, a ona će se ubuduće kloniti ovakvog ili sličnog postupanja, zaposlena je u pekari sa vrlo malim primanjima, radi u tri smjene i ima djecu koju je potrebno pomagati. Izrazila je kajanje i moli sud da nju i njenu djecu izricanjem kazne ne dovede u položaj da im bude ugrožena materijalna egzistencija. Istakla je kako ju je sestra doista rekla njoj ono što stoji u činjeničnom opisu prekršaja.
3.Drugookrivljenica koja je pristupila na ročište iznijela je usmenu obranu te negirala učin prekršaja jer to nije njen rječnik. Sestri se obratila riječima: "izađi iz stana ako ćeš nas nervirati", jer je ona došla u stan sa mobitelom, snimala ih, a u njenom stanu bio je otac i njen sin. Otac je invalid i kako je bio kod njega ona ga je došla vidjeti, ali je krenula sa verbalnim nasiljem pa joj je još rekla i to da ako ne prestane da će morati zvati policiju. U stanu je nazočio njihov otac koji je 70% invalid i njen sin RM koji je tada imao 13 godina i koji joj se obratio riječima: "teto, je li ti vidiš da ti nas sve zlostavljaš". Obratila mu se riječima: "tko tebe šta pita, šuti balavče", a njoj se obraćala riječima glasno jer glasno komuniciraju obe "okrećeš oca protiv mene, ne mogu biti s njime puno zbog posla, trošiš očeve novce na kuću". Događaj ju je uznemirio samim time što je došla u kuću snimati ju i napadati, a i same riječi. Njen rječnik je "izlazi iz stana" i pokaže prstom te se nije sestri obraćala riječima: "gubi se iz stana", međutim maltretiraš sve oko sebe, pusti oca na miru to je sigurno rekla. Na kraju je dodala da je mirno i u dobroj atmosferi u svome stanu bila sa svojim sinom i ocem, međutim tu atmosferu je pokvarila njena sestra svojim dolaskom.
4.Na upit branitelja je li ona i sestra imaju sa ocem sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju i kada, odgovorila je potvrdno, kao i da je koliko se sjeća taj ugovor sklopljen u veljači 2023., da je sam otac izrazio želju doći kod nje u stan dok mu se ne vrati supruga iz bolnice odnosno kako ne bi slušao svađe, da njen sin sestri nije govorio "ne brkeljaj" te da je njena sestra trošila očeve novce dok joj otac nije oduzeo karticu do jeseni prije ovog slučaja, a ona je također za potrebe oca.
5.Branitelj prvookrivljenice predložio je da se od Državnog odvjetništva zatraži snimka, a povodom prijave upućene Državnom odvjetnišvu na kojoj snimci se čuje kako sin RM se obraća ZM riječima: "ne trkeljaj".
6.Branitelj drugookrivljenice izjavio da nemaju dokaznih prijedloga. Protivio se dokaznom prijedlogu pribavljanja snimke od Općinskog državnog odvjetništva iz razloga što to nema veze s ovim događajem, radi se o privatnoj snimci u privatnom stanu bez dozvole snimanja i to ne samo o privatnom stanu nego i o tuđem stanu.
7.Branitelj prvookrivljenice iznio je završni govor u kojem je naveo da je prvookrivljenica u pisanoj obrani priznala da je predmetne prigode izgubila živce, te najvjerojatnije izgovorila riječi iz činjeničnog opisa međutim, riječi navedene u činjeničnom opisu nisu podobne za povredu dostojanstva i izazivanje uznemirenosti u smislu odredbe čl.10.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pogotovo ako sagledamo cjelokupnu situaciju. Činjenica je da su obje okrivljenice s ocem imale sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju, da ga je drugookrivljenica kako sama navodi da bi joj bilo lakše odvela od njegove kuće u svoju kuću, te da je prvookrivljenica pozivala ovu da joj omogući ispunjenje obveza po ugovoru. Dakle radi se isključivo u biti o imovinskopravnom odnosima između dvije okrivljenice, pa kad jedna drugoj govori okrećeš oca protiv mene ne mogu biti puno s njim tu ne vidi ni jedan element prekršaja koji se prvookrivljenici stavlja na teret, da bi se ostvarila obilježja predmetnog prekršaja riječi moraju biti takve koje su ili prijetnja ili grubo vrijeđanje, a ovdje samo prvookrivljenica iznosi činjenice, za što je sud ne bi mogao proglasiti krivom jer je činjenica da je drugookrivljenica okretala oca protiv prvookrivljenice, da ona nije mogla biti puno s njim, a što smo i čuli jer dolazi kod drugookrivljenice u kuću u koju nije dobrodošla,. a drugookrivljenica kako je sama priznala troši očeve novce. Dakle, nema nijednog elementa za proglašenje prvookrivljenice krivom, a što se tiče sina drugookrivljenice RM sud nije prihvatio dokaz koji bi točno prikazao događaj jer se radi o videosnimci koji je svojoj teti sa trinaest godina vikao ne brkeljaj, a na što mu ona nije odgovorila ništa, a da je i rekla tko tebe šta pita, šuti balavče, ni te riječi nisu podobne za povredu dostojanstva i uznemirenost jer dolaze nakon riječi maloljetnika koje nisu podobne za razgovor. Slijedom iznijetog predložio je donijeti oslobađajuću presudu bez obzira na priznanje dijela činjeničnog opisa prvookrivljenice jer se ne radi o riječima podobnim za ostvarenje obilježja prekršaja.
8.Branitelj drugookrivljenice iznio je završni govor u kojem je naveo kako neće teretiti prvookrivljenicu, ali doći u kuću u vlasništvu njegove stranke u njenu obitelj i za ručak nenajavaljen i početi vrijeđati, omalovažavati i ne zna što je sve govorila osim ovoga što piše u optužnom prijedlogu, što preostaje njegovoj stranci ili bilo kome drugome da je na njenom mjestu nego da joj kaže oprosti, finim glasom, iziđite iz moje kuće i kad nije htjela izaći gospođa zove policiju. S obzirom na iznijeto, na iskreno držanje njegove stranke na sudu predložio je da se njegova stranka oslobodi te da se donese oslobađajuća presuda jer na ovakav činjenični opis može biti povrijeđeno dostojanstvo njegove stranke.
9.U dokaznom postupku pregledani su zapisnik ispitivanju osumnjičenika FM i ZM, naredba o određivanju mjere opreza x2, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu x2 i prekršajna evidencija za okrivljenike.
10.Na temelju rezultata ovako provedenog prekršajnog postupka, analizirajući obrane okrivljenika i njihovom savjesnom prosudbom, te pregledom materijalne dokumentacije u spisu utvrđeno je da je prvookrivljenica počinila djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci, a da inkriminirano djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret drugookrivljenica nije počinila.
11.Neprijeporno je da su okrivljenice sestre.
12.Neprijeporno je da u vrijeme inkriminiranog događaja bilo nazočna invalidna osoba otac okrivljenica EM i dijete RM i da se događaj odvio u stanu drugookrivljenice, u koji je došla prvookrivljenica.
13.Prvookrivljenica je izričito i nedvosmisleno priznala da je kritične prigode "izgubila živce", da je vikala na drugookrilvjenicu, dopustila mogućnost da je to bilo inkriminiranim riječima te je izrazila žaljenje i kajanje zbog čega je tako eksplozivno reagirala, nije se mogla kontrolirati i zamolila što blaže kažnjavanje. Nadalje, drugookrivljenica je decidirano potvrdila navode optužbe koje se odnose na riječi vrijeđanja koje joj je uputila prvookrivljenica kritične prigode i to: "okrećeš oca protiv mene, trošiš očeve novce na kuću", što ju je uznemirilo, pa je sud uzimajući obranu prvookrivljenice i obranu drugookrivljenice u kojoj tereti prvookrivljenicu, našao dokazanim prekršaj koji se prvookrivljenici stavlja na teret, jer ponašanje prvookrivljenice po mišljenju suda u potpunosti ispunjava zakonsko biće prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, priznala je da je "izgubila" živce, reagirala eksplozivno. U konkretnom slučaju radi se očigledno o izrazito lošoj komunikaciji u obitelji, neprijeporno u nazočnosti invalidne osobe i djeteta, što djelu daje kvalifikatorna obilježja, u odnosu na drugookrivljenicu predstavlja uznemiravanje, a ne čin zrele komunikacije i odgovornog obiteljskog ponašanja. Iz izreke presude u odnosu na prvookrivljenicu izostavljeno je "ne mogu biti puno s njim zbog posla", jer to ne predstavlja psihičko nasilje.
14.Stoga ponašanje prvookrivljenice koja je postupala na način opisan u izreci ispunjava zakonsko obilježje prekršaja. Naime, događaj je nužno staviti u kontekst cijele situacije i dovesti u vezu s činjenicom da su odnosi unutar članica obitelji – sestara očigledno opterećeni lošom komunikacijom, pa u tom kontekstu opisano ponašanje prvookrivljenice predstavlja uznemiravanje, a ne čin zrele komunikacije i odgovornog ponašanja. Naime, u smislu odredbe članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, se nasiljem u obitelji između ostalog smatra psihičko nasilje u obitelji uslijed koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
15.Odredbom čl.10.toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji među ostalim nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
16.Kaznenom odredbom čl.22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se za prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora od najmanje 45 dana tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz čl.10. ovoga Zakona.
17.Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne imale su se na umu sve relevantne okolnosti predviđene čl.36.st.2. PZ-a, pa joj je kao olakotna okolnost cijenjena dosadašnja prekršajna neosuđivanost, izraženo žaljenje i kajanje zbog događa, dok otegotne okolnosti koje bi bitnije utjecale na drugačiju odluku nisu pronađene, pa joj je izrečena novčana kazna kao u izreci, primjenom instituta ublažavanja kazne u visini znatno ispod propisanog posebnog minimuma zaprijećene novčane kazne, smatrajući da se u konkretnom slučaju svrha prekršajnog kažnjavanja i specijalna i generalna prevencija može postići blažom vrstom kazne (novčanom kaznom) u izrečenom iznosu.
18.U izreci je prvookrivljenica upozorena temeljem čl.183.st.3. PZ-a za slučaj plaćanja novčane kazne u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne u preostalom iznosu.
19.U odnosu na drugookrivljenicu donesena je presuda kojom se oslobađa od optužbe jer inkriminirani sadržaj riječi koje se drugookrivljenici stavljaju na teret, a u kontekstu cijelog događaja i mjesta događaja, u stvari stana u kojoj živi drugookrivljenica, a u koji je došla prvookrivljenica i inicirala događaj, ne može se smatrati psihičkim nasiljem opisanim u čl.10.toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Naime, u konkretnom slučaju, takav sadržaj riječi "gubi se iz stana, maltretiraš sve oko sebe, pusti oca na miru", u konkretnom slučaju nema težinu psihičkog nasilja sa stupnjem agresivnosti koji bi kod prvookrivljenice prouzročio posljedice povrijeđenosti ili uznemirenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja, a niti je u pisanoj obrani prvookrivljenica potvrdila uznemirenost kao posljedicu ovog događaja. Iz istog razloga sud je izostavio iz izreke presude ponašanje prvookrivljenice koje se odnosi na psihičko nasilje na štetu djeteta RM odnosno vikanje riječima: "tko tebe šta pita, šuti balavče". Jednako tako sud nije tražio predloženu po branitelju DVD snimku od Općinskog državnog odvjetništva, kao nepotrebnu i odugovlačeću u ovom postupku.
20.Odluka o troškovima postupka temelji se na cit.odredbi zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova prilikom čijeg određivanja je sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, te imovinskim prilikama prvookrivljenice.
21.U suglasju sa svim iznijetim valjalo je odlučiti kao u izreci.
U Splitu, 26. veljače 2026.
Zapisničar
Sutkinja
Domagoj Kalpić
Katica Rakigjija-Basić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude okrivljenice i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog Prekršajnog suda u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe.
Na temelju čl.138.st.2.toč.3.c PZ-a troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troška prekršajnog postupka drugostupanjskog suda kada donosi odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku, a koji troškovi će se u slučaju žalbe odmjeriti u paušalnom iznosu u rasponu od 13,27 do 663,61 eura sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine RH 18/13).
Dostaviti: okrivljenicama, braniteljima, tužitelju, u spis.
