Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1774/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Ilijani Petyo, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Mataić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv ovršenice DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vedran Klemenčić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Tušak, Miletić i Partneri, Zagreb, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-961/2020- 35 od 3. rujna 2024., dana 26. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-961/2020-35 od 3. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev ovršenice za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe na nekretnini ovršenice radi ostvarenja novčane tražbine ovrhovoditelja.

2. Ovršenica je protiv tog rješenja podnijela žalbu navodeći da ju podnosi iz svih žalbenih razloga odnosno bitne povrede postupka i pogrešne primjene prava.

3. Ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine br. 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovršenica je u prijedlogu za odgodu ovrhe u bitnom tražila odgodu pozivajući se nastanak nenadoknadive štete jer nije suvlasnik predmetne nekretnine u 5/24 dijela, već stvarno 11/24 idealnog dijela, a razliku od 6/24 je stekla originarnim putem građenja cijelog novog kata po svojim umrlim prednicima. Navodi da je 2021. pokrenula parnični postupak kojim traži utvrđenje svog suvlasničkog prava na 11/24 suvlasničkog dijela nekretnine radi učinjene nadogradnje II kata, da se ostali suvlasnici nekretnine, uključujući i ovrhovoditelja, protive promjeni suvlasničkih omjera, i pokušavaju provođenjem ovog ovršnog postupka prodati suvlasnički dio od 5/24 dijela kao da je samo to njen suvlasnički dio, nakon čega bi mogli prodati i ostale suvlasničke dijelove kao da su njihovi te ju na taj način trajno i nenadoknadivo oštetiti kao suvlasnika, za iznos od cca 170.000,00 eura, te bi trebala iseliti iz nekretnine, a pored toga prodajom 5/24 dijela nekretnine ne bi bio prodan njen cijeli suvlasnički dio što nije dopušteno prema čl. 81. OZ.

6. Prvostupanjski sud je pravilno odbio prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe jer za to nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe u smislu čl. 65. OZ, s obzirom da nije učinila vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, pa je već iz tih razloga prijedlog neosnovan. Nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine utvrđene ovršnom ispravom koju ovrhovoditelj može ostvariti jedino prisilnim putem, budući da ovršenica odbija to ostvariti dobrovoljno. Žalbeni navodi ovršenice u pogledu većeg suvlasničkog dijela nekretnina o kojem se vodi parnični postupak nisu razlozi koji bi opravdavali odgodu ovrhe koja je određena pravomoćnim rješenjem o ovrsi na suvlasničkom dijelu nekretnine na kojem je ovršenica upisana u zemljišnoj knjizi.

7. U odnosu na navode ovršenice u žalbi koji se tiču nesrazmjera između iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja je predmet ovrhe, kao i prava na dom, treba reći da se radi o prigovorima koji sprječavaju ovrhu, a koje ovršenica u žalbi protiv rješenja o ovrsi nije navela makar opisno, iako je to mogla učiniti, niti je navela da je narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka (čl. 80.b OZ), pa se stoga sada naknadno ne može na to pozivati.

8. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

9. Budući da ovršenica nije uspjela sa žalbom nema pravo na naknadu troška žalbe.

U Zagrebu, 26. veljače 2026.

Sutkinja:

Ilijana Petyo