Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-904/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB: 68419124305, Prisavlje 3, 10000 Zagreb, zastupanog po punomoćnici Đini Lukac Novaković, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o., protiv ovršenice OČ, [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-2188/2025-5 od 22. svibnja 2025. godine, dana 26. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se kao osnovana žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-2188/2025-5 od 22. svibnja 2025. godine i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem obustavljena je ovrha u ovoj pravnoj stvari i ukinute su sve provedene ovršne radnje.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - dalje: OZ). Navodi da je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje s obrazloženjem da ovrhovoditelj u ostavljenom roku iz rješenja od 18. ožujka 2025. nije naznačio OIB ovršenika te da je takav zaključak pogrešan jer ovrhovoditelj nikada nije ni zaprimio rješenje od 18. ožujka 2025. niti zaključak od 15. svibnja 2025.

3. Iz stanja spisa proizlazi sljedeće:

- da je ovrhovoditelj 13. ožujka 2025. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi prisilne naplate dospjele novčane tražbine,

- da je javni bilježnik Andreas Varga iz Preloga 18. ožujka 2025. donio rješenje kojim poziva ovrhovoditelja da u roku od osam dana dopuni prijedlog za ovrhu na način da upiše OIB ovršenika u prijedlog i IOS-u,

- da je potom javni bilježnik predmet dostavio prvostupanjskom sudu, koji je donio pobijano rješenje uz obrazloženje da ovrhovoditelj, iako je uredno zaprimio rješenje javnog bilježnika od 18. ožujka 2025., po istome nije postupio, slijedom čega je primjenom čl. 109. st. 4. ZPP obustavio ovrhu.

4. Međutim, uvidom u e-spis nije bilo moguće potvrditi činjenicu na kojoj prvostupanjski sud temelji svoju odluku, a to je da je ovrhovoditelj rješenje javnog bilježnika uredno zaprimio. Spis je vraćen prvostupanjskom sudu radi razjašnjenja te činjenice sukladno čl. 360. ZPP te je prvostupanjski sud u svom očitovanju naveo da javni bilježnik omaškom nije otpremio predmetno rješenje ovrhovoditelju, niti je o tome sastavio službenu bilješku, niti je o propustu obavijestio sud. Time je utvrđeno da ovrhovoditelj nije imao saznanja o potrebi dopune prijedloga, niti mu je dana mogućnost da postupi po pozivu.

5. Prema čl. 281. st. 5. OZ, ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijediti će predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke. Iz citirane odredbe proizlazi da javni bilježnik nema ovlast meritorno odlučivati o neurednom prijedlogu niti primjenjivati procesne sankcije zbog njegovih nedostataka.

6. Iako u skladu s načelom ekonomičnosti postupka nema zapreke da javni bilježnik pozove ovrhovoditelja na ispravak ili dopunu prijedloga primjenom čl. 109. ZPP, takav poziv nema karakter sudskog poziva u smislu primjene procesnih posljedica iz čl. 109. st. 4. ZPP. Naime, sankcija da će se podnesak smatrati povučenim može nastupiti isključivo ako stranka, unatoč urednom sudskom pozivu koji sadrži izričito upozorenje na posljedice, ne postupi po nalogu suda.

7. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pogrešno zaključio da su bili ispunjeni uvjeti za donošenje pobijane odluke primjenom odredbe čl. 109. st. 4. ZPP. Prije svega, nije dokazano da je ovrhovoditelj uopće zaprimio poziv javnog bilježnika, čime je izostala temeljna pretpostavka za primjenu bilo kakve procesne sankcije. No čak i da je dostava bila uredna, posljedica iz čl. 109. st. 4. ZPP može se primijeniti samo u slučaju propuštanja postupanja po pozivu suda, a ne po pozivu javnog bilježnika. Treba dodati i da posljedica propisana tom odredbom jest fikcija povlačenja podneska, što vodi odbacivanju prijedloga, a ne obustavi ovrhe.

8. Stoga je, na temelju čl. 380. t. 3. ZPP, valjalo uvažiti žalbu ovrhovoditelja, ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

9. U ponovnom postupku prvostupanjski sud je dužan najprije ispitati urednost prijedloga za ovrhu, a ako ocijeni da isti nije uredan, pozvati ovrhovoditelja na njegovu dopunu sukladno čl. 109. ZPP, uz jasno i izričito upozorenje na procesne posljedice nepostupanja. Tek nakon što ovrhovoditelju bude pružena stvarna mogućnost da otkloni nedostatke, sud može donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.

U Zagrebu 26. veljače 2026.

Sutkinja

Gordana Bošković Majerović