Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kžzd-6/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Slavena Vidmara i mr. sc. Ljiljane Stipišić, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog EŽ, zbog kaznenog djela iz članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 163. stavkom 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci od 9. prosinca 2025. broj Kovm-21/2025., u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća žalba okrivljenog EŽ te se:

a) preinačuje prvostupanjsko rješenje na način da se prihvaća prijedlog okrivljenog EŽ za izdvajanjem iz spisa nezakonitog dokaza te se iz spisa predmeta izdvaja zapisnik o ispitivanju osumnjičenog EŽ sa snimkom ispitivanja (list 30-33 i 35),

b) ukida prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim je odbijen prijedlog okrivljenog EŽ za izdvajanje kao nezakonitog dokaza CD-a s fotografijama (list 7 spisa) i u tom dijelu predmet se upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 9. prosinca 2025. broj Kovm- 21/2025-39 od 9. prosinca 2025. odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog EŽ za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza zapisnika o ispitivanju osumnjičenog EŽ sa snimkom ispitivanja (list 30-33 i 35) i CD-a s fotografijama (list 7 spisa).

2. Protiv tog rješenja, pravodobnu žalbu je podnio je osobno okrivljeni EŽ bez navođenja žalbene osnove s prijedlogom da se „nezakoniti dokazi u cijelosti izdvoje iz spisa“. Pravodobnu žalbu okrivljeni EŽ je podnio i po branitelju Goranu Gatari odvjetniku u Rijeci bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se kao nezakoniti izdvoje navedeni dokazi, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje . Žalbe se sadržajno nadopunjuju pa će biti razmatrane kao jedna žalba okrivljenika.

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09, 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje: ZKP/08.), prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba je osnovana.

5. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja u odnosu na zapisnik o ispitivanju osumnjičenog EŽ sa snimkom ispitivanja od 28. svibnja 2025. (list 30 -33 i 35) okrivljeni EŽ navodi da je kao osumnjičenik prilikom prvog ispitivanja 28. svibnja 2025. pred redarstvenim vlastima sukladno članku 208.a ZKP/08. ispitan bez branitelja iako je bilo jasno da se radi o kaznenom djelu iz nadležnosti županijskog suda za koje je obrana obvezna po članku 66. stavku 1. točki 2. ZKP/08., a da je to vidljivo iz pouke o pravima Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci od 29. svibnja 2025. broj Kzp-DO-100/2025. i iz kaznene prijave te da je takvim ispitivanjem pribavljen dokaz protivno članku 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav) i članaka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.) i jedne od ključnih sastavnica prava na pravičan postupak i načela jednakosti oružja prema praksi Europskog suda za ljudska prava kao temeljnih postulata na kojima mora počivati svaki kazneni postupak u modernim europskim državama pa smatra da se radi o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08.

6. U pravu je okrivljeni EŽ kada navodi da je prvo ispitivanje 28. svibnja 2025. pred redarstvenim vlastima provedeno protivno članku 66. stavku 1. točki 2. ZKP/08., jer je ispitan bez branitelja, zbog čega se navedeni zapisnik o ispitivanju osumnjičenog EŽ sa snimkom ispitivanja ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku. Naime, člankom 66. stavkom 1. ZKP/08. propisano je da okrivljenik mora imati branitelja ako se postupak vodi zbog kaznenog djela iz nadležnosti županijskog suda, od prvog ispitivanja ili donošenja rješenja o provođenju istrage do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka, što je u konkretnom predmetu propušteno jer je osumnjičenik ispitan za kazneno djelo iz županijske nadležnosti, iako nije imao branitelja.

6.1. Naime, optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci od 25. kolovoza 2025., okrivljeni EŽ se tereti za počinjenje kaznenog djela iz članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 163. stavkom 2. KZ/11. (i drugih) za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od pet do petnaest godina pa se u smislu članka 19.c točke 1a) ZKP/08. radi o kaznenom djelu iz županijske nadležnosti.

6.2. Za zakonitost pojedine radnje ispitivanja osumnjičenika relevantna je činjenična podloga kojom je određena pravna oznaka, odnosno težina djela jer upravo o tome ovisi može li se radnja prvog ispitivanja provesti bez nazočnosti branitelja ili je obrana po zakonu obvezna, (o čemu je svoj stav već zauzela sudska praksa - Vrhovni sud Republike Hrvatske broj I Kž-Us-73/2018).

6.3. Uvidom u sadržaj činjeničnih navoda kaznene prijave od 28. svibnja 2025. (list 2) te pouke o pravima policijskog službenika od 28. svibnja 2025 (list 6-7) koju je okrivljenik primio prije njegovog prvog ispitivanja pred redarstvenim vlastima 28. svibnja 2025., vidljivo je da je okrivljenik ispitan kao osumnjičenik na okolnosti da bi objavio materijale seksualiziranog karaktera svoje pokćerke rođene 2013., odnosno djeteta njegove supruge, dakle bliske osobe. Prema tome, sadržaj činjeničnih navoda da se radi o pokćerki, je već tada ukazivao na teže kazneno djelo (iz članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 163. stavkom 2. KZ/11.) pa pouka o pravima nije sastavljena u skladu s odredbom članka 239. ZKP/08. s obzirom da se odnosila na pravnu oznaku djela iz članka 163. stavka 2 KZ/11. i kazneno djelo iz nadležnosti općinskog suda, umjesto pravilne pravne kvalifikacije da se radi o kaznenom djelu iz članka 166. stavaka 1. i 2. KZ/11.

6.4. Prema tome, kako radnja ispitivanja nije provedena na propisan i zakonit način s pravilnim upozorenjima okrivljenom EŽ, kao osumnjičeniku, a u odnosu na pravo na branitelja uz upozorenje da će mu se postaviti branitelj po službenoj dužnosti ako nema izabranog, to zapisnik o ispitivanju osumnjičenog EŽ sa snimkom ispitivanja od 28. svibnja 2025. (list 30-33 i 35) su nezakoniti dokazi u smislu članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08., pa je trebalo prihvatiti žalbu okrivljenika u tom dijelu i preinačiti pobijano rješenje i navedeni dokaz izdvojiti iz spisa predmeta kao nezakonit.

7. Nadalje, u svojoj žalbi nezakonitost dokaza CD-a s fotografijama (list 7 spisa) okrivljeni EŽ nalazi u tome što u pobijanom rješenju nije utvrđeno na koji postupovni način je australska policija pribavila osobnu računalnu šifru kojom su bile zaštićene privatne fotografije od pregleda, a koje je potom fotografije dostavila hrvatskoj policiji. Nadalje, tvrdi da je trebala lozinka da bi se došlo do spornih sadržaja CD-ova, a da probijanje šifre predstavlja „povredu njegovih ustavnih prava iz članaka 36. i 37. Ustava i to slobode i tajnosti podataka i svih drugih oblika općenja“ pa da se takva radnja može provesti samo uz provođenje posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. ZKP/08., na način da se nalogom suca istrage ograniče određena ustavna prava građana nadzorom i tehničkom snimanjem telefonskog razgovora i drugih komunikacija na daljinu te presretanjem, prikupljanjem i snimanjem računalnih podataka, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

8. U odnosu na takve žalbene navode, prvo je potrebno reći da se u spisu nalazi obavijest australske policije Interpol Canberra od 11. svibnja 2025. (list 225-228, prijevod list 233-241) sa snimljenim fotografijama u prilogu koji je dokumentiran i pohranjen na CD-R medij (list 7). Iz iskaza policijskog službenika OŽ, ispitanog u okviru prethodnog suđenja o zakonitosti osporenog CD-a, proizlazi da je hrvatska policija zaprimila i pohranila na zaštićeni CD fotografije zaprimljene od australske policije, a isto potkrjepljuje i sadržaj dopisa Interpola Canberra, Australija. Osporeni CD-a s fotografijama (list 7 spisa) se nalazi u popisu dokaza podnesene optužnice.

9. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju (odlomak 7.), u odnosu na osporeni CD, zaključuje da „nedvojbeno proizlazi da je australska policija istražujući, pronašla i pregledavala na internetskoj stranici na ruskoj platformi za dijeljenje datoteka Imgsrc.ru, korisnički račun s imenom "nastyhousbandri" fotografije unutar albuma "Stepdaughter"-"Pokćerka" i "Stepdaughter 2"-"Pokćerka 2", te o istom obavijestila i dostavila materijal hrvatskoj policiji“. Potom u odlomku 7.1. navodi da „djelatnici MUP RH nisu sami pribavili predmetne fotografije, pa ih dakle, nisu niti sami otvarali na internetskoj stranici, već su iste evidentirane i pronađene od strane australske policije….“, „…(fotografije) su očigledno stavljene na predmetnu internetsku stranicu i kao takve otkrivene i pronađene od strane australske policije, bez obzira na to je li za prvi pregled trebala lozinka i jesu li te fotografije prvi put pogledane od strane nekog drugog korisnika ili od strane policije“.

10. Žalbeni navodi okrivljenika po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske dovode u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da se za osporeni CD ne radi o nezakonitom dokazu.

10.1. Naime, iz pobijanog rješenja, kako je prethodno citirano, proizlazi da je osporeni dokaz pribavljen direktno od strane redarstvenih vlasti Australije. Sukladno odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima („Narodne novine“ broj 178/04. – dalje: ZOMPO), s obzirom da Republika Hrvatska nema s Australijom potpisan poseban ugovor o pitanjima pravne pomoći u kaznenim stvarima, svaka istražna radnja koju je provelo strano pravosudno tijelo prema pravu države moliteljice, u kaznenom postupku biti će izjednačena s odgovarajućom istražnom radnjom prema pravu Republike Hrvatske, osim ako je to protivno odredbama članka 4. ZOMPO -a (članak 68.). Odredbom članka 4. ZOMPO-a propisano je, pak, da se međunarodna pravna pomoć pruža u najširem smislu, u skladu s načelima domaćeg pravnog poretka, načelima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

10.2. Međutim, iz prvostupanjskog rješenja nije jasno u okviru koje radnje, odnosno koje ovlasti, su australske redarstvene vlasti „pronašle“ osporene fotografije, niti pribavili dostavljene podatke, niti značaj te radnje/ovlasti prema domicilnom (australskom) pravu kako bi se ocijenilo je li eventualno riječ o odgovarajućoj (istražnoj) radnji prema pravu Republike Hrvatske niti je li poduzeta u skladu s odredbom članka 4. ZOMPO-a., niti je li možda riječ o postupanju nadležnog tijela Australije na temelju zamolbe domaćeg pravosudnog tijela za međunarodnu pravnu pomoć i informacije iz članka 18. stavka 1. ZOMPO pa pravilno okrivljenik u žalbi sadržajno navodi da je pobijanim rješenjem činjenično stanje za sada nepotpuno, a time i pogrešno utvrđeno.

10.3. Osim toga, kako iz obavijesti sa lista 225-228 proizlazi da je osim fotografija, dostavljen i zapis o IP adresi i lozinka, dakle računalni podatak s elektroničkim komunikacijskim adresama i korisničkim podacima, skreće se pažnja da je odredbom članka 332. stavka 2. ZKP/08. predviđena mogućnost da i državni odvjetnik, iznimno i pod određenim uvjetima, odredi posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana, a prema odredbi članka 339.a stavka 9. ZKP/08. podaci o provjeri istovjetnosti, trajanju i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako su pribavljeni bez naloga suca istrage, odnosno ako je odbijen zahtjev državnog odvjetnika za ovjeru naloga za takvu provjeru.

11. Stoga, u svjetlu navedenog, doista se, za sada, ne može prihvatiti obrazloženje prvostupanjskog suda da je sporni CD zakonit dokaz. Iz navedenih razloga valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika i u tom dijelu ukinuti pobijano rješenje te predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

12. U ponovljenom postupku, prvostupanjski će sud od državnog odvjetnika ili nadležnih pravosudnih tijela Australije pribaviti jasan i nedvosmislen podatak je li sadržaj osporenog CD-a pribavljen od druge države (Australije) putem međunarodne pravne pomoći i je li pribavljanje takvog sadržaja (dokumentacije i podataka) provedeno od nadležnog tijela po važećem zakonu zamoljene države, odnosno je li riječ o dokazu pribavljenom u skladu s odredbom 68. ZOMPO i postupcima zamoljene države koji nisu u suprotnosti s načelima domaćeg pravnog poretka .

12.1. Napominje se, u slučaju da je riječ o spontanoj razmjeni informacija u skladu s člankom 18. ZOPMPO-a potrebno je sagledati je li riječ o dokumentaciji i podacima koji su pribavljeni u okviru radnji koje sadržajno odgovaraju izvidima kaznenog/ih djela, u kojem slučaju tako pribavljena dokumentacija i podaci ne predstavlja dokaz pa je nije potrebno izdvajati iz spisa i ona može poslužiti kao izvor saznanja o mogućim dokazima, ali se jednako tako na takvoj dokumentaciji i podacima ne može temeljiti presuda.

13. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 26. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

dr.sc. Lana Petö Kujundžić