Poslovni broj: Usž-4588/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Blanše Turić i Željke Zrilić Ježek, članica vijeća te sudske savjetnice Marte Sraka, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CBM iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-2992/2024-5 od 22. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-2992/2024-5 od 22. listopada 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem Upravnog suda u Zagrebu točkom I. izreke tužba je odbačena. Točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U bitnom navodi da je prvostupanjski sud povrijedio niz odredaba Zakona o upravnim sporovima te je propuštanjem dostave tužitelju na očitovanje svih pismena koje je tuženik dostavio u spis i davanja roka za očitovanje na iste, a konačno i meritornim odlučivanjem temeljenim na istim pismenima i dokazima dostavljenim uz podneske, tužitelju narušeno ustavno i konvencijsko pravo sudjelovanja u postupku . Smatra da je odluka suda donesena bez održavanja rasprave protivno odredbama članka 98. Zakona o upravnim sporovima. Zaključuje da je Gradski ured za opću upravu trebao odlučiti o njegovom zahtjevu pa makar isti odbaciti, kao i da je tuženik bio obvezan donijeti odluku o žalbi podnesenoj radi šutnje uprave. Smatra da je stekao hrvatsko državljanstvo podrijetlom, sukladno odredbi članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Predlaže da Sud poništi pobijano rješenje te predmet vrati na ponovno postupanje prvostupanjskom sudu. Potražuje i trošak sastava žalbe.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu ističe da je tužitelju dostavljena obavijest da je njegov zahtjev Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove sukladno članku 18. Zakona o općem upravnom postupku ustupio na rješavanje Ministarstvu unutarnjih poslova te je i žalba tužitelja ustupljena tuženiku sukladno članku 18. ZUP- a MUP-u o čemu je tužitelj dobio obavijest. Zaključuje da se u konkretnom slučaju ne radi o šutnji uprave od strane Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko -pravne poslove tuženika, kako to smatra tužitelj. Napominje da matičar u maticu rođenih može upisati sukladno članku 40. stavku 1. Zakona o državnim maticama samo osobu rođenu u inozemstvu koja je hrvatski državljanin. Ističe da za postupanje matičara prilikom upisa činjenice rođenja, sukladno članku 40. stavku 1. Zakona o državnim maticama nije potrebno rješenje nadležnog tijela već matičar, ukoliko su ispunjeni uvjeti za upis, neposredno upisuje podatke u maticu rođenih temeljem podataka navedenih na stranoj javnoj ispravi. Zaključno upućuje na rješenje ovoga Suda poslovni broj: Usž-1874/2025 od 30. rujna 2025.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24. dalje: ZUS), ovaj Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj pokrenuo upravni spor tužbom radi šutnje uprave, i to tuženiku Ministarstvu pravosuđa i uprave, odnosno zbog nedonošenja odluke o žalbi tužitelja koju je podnio Gradskom uredu za opću upravu i imovinskopravne poslove Grada Zagreba jer nije odlučeno o njegovom zahtjevu za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu od 1. prosinca 2022., kojeg je podnio istom tijelu.
7. Gradski ured za opću upravu i imovinskopravne poslove je 13. siječnja 2023. proslijedio zahtjev tužitelja od 1. prosinca 2022. Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, kao nadležnom tijelu za odlučivanje o zahtjevu tužitelja, ocijenivši da se sadržajno radi o zahtjevu za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, o čemu je obaviješten tužitelj putem svog opunomoćenika, odvjetnika. Žalba tužitelja podnesena Gradskom uredu za opću upravu i imovinskopravne poslove također je proslijeđena Ministarstvu unutarnjih poslova, kao nadležnom tijelu.
8. Odredbom članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“ broj: 53/91., 28/92., 113/93., 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21.) propisano je da podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godinu, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
9. Naime, upis u državnu maticu nije upravna stvar, već upravna radnja koju obavlja matičar na zakonom propisan način. Matičar u maticu rođenim može upisati samo osobu rođenu u inozemstvu koja je hrvatski državljanin u smislu odredbe članka 40. stavku 1. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“ broj: 96/93., 76/13., 98/19. i 132/22.) te je jedna od pretpostavki za upis činjenice rođenja u inozemstvu okolnost da osoba ima hrvatsko državljanstvo. Ako osoba rođena u inozemstvu nema hrvatsko državljanstvo, javnopravna tijela nisu dužna upisati tu osobu u maticu rođenih. Dakle, prije samog upisa u maticu rođenih matičar je dužan utvrditi radi li se o hrvatskom državljaninu.
10. Slijedom navedenog, Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba pravilno je ocijenio da nema osnove za postupanje po zahtjevu tužitelja za upis u maticu rođenih i evidenciju državljana te je tužiteljev zahtjev pravilno, temeljem odredbe članka 18. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09. i 110/21.), proslijeđen Ministarstvu unutarnjih poslova kao tijelu nadležnom za odlučivanje o zahtjevu za utvrđivanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbi članka 24. stavka 3. te odredbi članka 30. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
11. Stoga, budući da Gradski ured za opću upravu i tuženik nisu nadležni za rješavanje predmetne upravne stvari, u konkretnom slučaju se ne radi o propuštanju donošenja odluke nadležnog javnopravnog tijela u smislu članka 101. Zakona o općem upravnom postupku, već je ovdje pravilno primijenjena odredba članka 18. ZUP-a, a tužitelju se navedenim ustupanjem predmeta nadležnom tijelu ne dira u pravo ili pravni interes pa je tužba pravilno odbačena, sukladno članku 46. stavku 1. točki 2. ZUS -a.
12. Neutemeljen je prigovor tužitelja da je prvostupanjski sud odluku donio bez održavanja rasprave odnosno protivno odredbama članka 98. ZUS-a, budući da sud nije donio meritornu odluku, već je sukladno ovlaštenju iz članka 46. stavka 1. točke 2. ZUS-a, postupajući temeljem članka 43. stavka 1. ZUS-a, osnovano ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za vođenje predmetnog upravnog spora.
13. Nisu od utjecaja na drugačiju odluku niti navodi tužitelja da mu nije dostavljen spis predmeta, budući da je tužitelj sukladno odredbi članka 113. stavka 1. ZUS -a ovlašten razgledati spis predmeta, a ZUS-om nije propisana obveza suda da tužitelju pisanim putem dostavlja spis predmeta upravnog postupka.
14. Kako se navodi žalbe ne mogu ocijeniti osnovanim, to je trebalo temeljem odredbe članka 135. stavka 1. u vezi s odredbom članka 128. stavka 4. ZUS-a odlučiti kao u izreci rješenja.
15. S obzirom da tužitelj nije uspio s tužbenim zahtjevom pravilno je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova upravnog spora sukladno odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a, a iz istih razloga odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
U Zagrebu 25. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Boris Marković
