REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-172/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Židić, odvjetnik u Zagrebu, Širolina 6, protiv ovršenice DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-211/2024-2 od 9. prosinca 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2293/2016-122 od 25. travnja 2024., u sjednici održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Revizija ovrhovoditelja se prihvaća i ukidaju se rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-211/2024-2 od 9. prosinca 2024. i Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2293/2016-122 od 25. travnja 2024. i predmet se vraća istom sudu prvog stupnja na daljnji postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje o obustavi ovršnog postupka suda prvog stupnja.
2. Protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd-2052/2025-2 od 11. lipnja 2025. podnosi ovrhovoditelj pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u odnosu na povredu temeljenog ljudskog prava na pravično suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske) u d ijelu prava na pristup sudu glede tumačenja odredbe čl. 14. st. 2. Ovršnog zakona i pitanja vezanog uz rok za predujmljivanje troškova u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja kada je stranka propustila izvršiti uplatu u roku koji je odredio sud ali prije nego što se radnja za koju je predujam uplaćen trebala obaviti.
3. Predlaže da se revizija prihvati i pobijana rješenja ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na daljnje postupanje.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. Pobijano rješenje je povodom revizije ispitano u skladu sa čl. 391. st. 1. u svezi sa čl. 400. ZPP te čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ) samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Povodom revizije sporna je ocjena nižestupanjskih sudova prema kojoj su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za obustavu ovrhe koja se vodi na pokretninama ovršenika propisane čl. 14. st. 2. OZ.
8. Ova pravna ocjena nižestupanjskih sudova temelji se na pravnom shvaćanju prema kojem je rok za uplatu predujma za troškove provođenja ovrhe iz čl. 14. st. 2. OZ sudski rok koji se temeljem čl. 111. st. 2. i st. 3. ZPP u svezi sa čl. 19. st. 1. OZ („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 154/11, 70/12 - dalje: OZ/96) može produljiti, ali da ovrhovoditelj prije isteka sudskog roka nije tražio njegovo produljenje.
9. Prema čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01, 76/10, 5/14 - dalje: Ustav) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
10. Pravo na pristup sudu je na isti način zaštićeno i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
11. Prema čl. 14. st. 2. OZ ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće proves ti.
12. Prema čl. 111. ZPP:
Ako rokovi nisu određeni zakonom, određuje ih sud s obzirom na okolnosti slučaja.
Rok koji sud odredi može se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.
Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka čije se produljenje traži.
Protiv rješenja o produljenju roka nije dopuštena žalba.
Produljeni rok počinje teći prvog sljedećeg dana nakon isteka roka čije je produljenje zatraženo.
13. Za ocjenu je li ovrhovoditelju pobijanim nižestupanjskim odlukama povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje (čl. 29. Ustava Republike Hrvatske) i u njemu sadržanog prava na pristup sudu prvenstveno treba iznijeti pravno shvaćanje je li u okolnostima kada je radnja koju je na poziv suda stranka trebala izvršiti u roku koji je sud odredio (sudski rok), a stranka je tu radnju izvršila nakon proteka roka ali prije nego li je bilo određeno poduzimanje sudske radnje, stranka izgubila pravo na pružanje sudske zaštite svojih prava u postupku.
14. Ovaj sud je u procesno sličnim okolnostima zauzeo slijedeća pravna shvaćanja:
- u predmetu poslovni broj Rev-833/2024-2 od 7. svibnja 2025. na postavljeno pravno pitanje:
„Može li prvostupanjski sud kao raspravni sud, odustati od izvođenja dokaza provođenja (financijskog) vještačenja, iz razloga ako iznos potreban za podmirenje troškova vještačenja ne bude položen u roku što ga je taj sud odredio, ukoliko taj predujam ipak bude uplaćen i dokaz o tome dostavljen prvostupanjskom sudu prije nego što je ovaj donio rješenje da odustaje od izvođenja tog dokaza, ili je prvostupanjski sud dužan cijeniti sve okolnosti koje su važne za donošenje odluke o tome zbog čega tužitelj nije obvezu plaćanja izvršio u roku koji mu je odredio sud?“ je odgovoreno:
„Međutim, ….. u predmetnom slučaju, budući da je predujam uplaćen prije donošenja odluke o odustanku od izvođenja dokaza vještačenjem i prije zaključenja glavne rasprave u postupku koji je vođen pet godina i u kojem su provedene određene procesne radnje, donošenjem odluke o odustanku izvođenja dokaza nije ostvarena. Naime, pored toga što je sud prije odustajanja od izvođenja dokaza vještačenjem dužan cijeniti sve okolnosti koje su važne za donošenje odluke o tome zbog čega tužitelj nije obvezu plaćanja predujma izvršio u roku koji mu je odredio sud, sud ima i ovlast izvesti dokaz iako predujam nije plaćen, a što u ovom postupku sudovi nisu učinili te bi takvo postupanje suda spriječilo pristup tužitelja sudu, a što predstavlja povredu prava na pravično suđenje. Time je ujedno i odgovoreno na postavljeno pitanje.“
- u predmetu poslovni broji Rev-3867/2019-2 od 23. svibnja 2023. u odnosu na podudarno pravno pitanje izraženo je slijedeće pravno shvaćanje:
„… navedena svrha u predmetnom slučaju, budući da je predujam uplaćen prije zaključenja glavne rasprave u postupku koji je vođen pet godina i u kojem su provedene brojne procesne radnje, donošenjem odluke o odustanku provođenja dokaza nije ostvarena, već sprečava pristup tužitelja sudu…“.
15. Imajući u vidu prethodno citirane zakonske odredbe, kao i pravna shvaćanja, a polazeći od okolnosti konkretnog slučaja ocijenjeno je da su nižestupanjski sudovi svojim odlukama povrijedili temeljno pravo tužitelja na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na pristup sudu u vidu pružanje pravne zaštite u ostvarenju svojih prava (na naplatu tražbine u ovršnom postupku).
16. Naime, u okolnostima konkretnog slučaja, ovrhovoditelj je doista nakon isteka roka koji mu je sud odredio za uplatu predujma za izlazak sudskog ovršitelja izvršio uplatu predujma za provođenje te radnje. No uplata predujma izvršena je prije nego li je bilo zakazano uredovanje sudskog ovršitelja.
17. Upravo ova okolnost bitna je za ocjenu postupanja ovrhovoditelja u smislu posljedica u odnosu na procesnu disciplinu i ostvarivanje ekonomičnosti postupka. Naime, u ovako ostvarenim procesnim okolnostima nije bilo zapreke da se uredovanje sudskog ovršitelja izvrši i provede ovršna radnja koju je sud odredio jer su u vrijeme kada je bilo određeno uredovanje troškovi za tu sudsku radnju bili predujmljeni.
18. Kako pobijana odluka suda drugog stupnja odstupa od prethodno iznijetog pravnog shvaćanja, revizija ovrhovoditelja je temeljem čl. 391. st. 7. ZPP prihvaćena i pobijano rješenje je ukinuto te je odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 25. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
