REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-741/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Alek Konić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hondl, Konić, Šimunović, Batur i Partneri j.t.d., Zagreb, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 i umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 3698/2025-2 od 23. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-2304/2013-202 od 28. svibnja 2025., na sjednici održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3698/2025-2 od 23. rujna 2025. pod točkama I., III. i IV. zbog pravnog pitanja:
„Predstavljaju li potraživanje naknade štete za izgubljenu zaradu zbog privremene nesposobnosti za rad i potraživanje naknade štete zbog gubitka zarade uzrokovanog odlaskom u mirovinu dva različita oblika štete te na kome je teret dokazivanja činjenice da se oštećenik mogao zaposliti s preostalom radnom sposobnosti, a ne biti umirovljen?“
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3698/2025-2 od 23. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-2304/2013-202 od 28. svibnja 2025. postavljajući dva pitanja koja drži važnima za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase: „1. Smatra li se povredom načela legitimnih očekivanja stranaka odluka drugostupanjskog suda koja nije u skladu s ustaljenom praksom sudova u vrijeme nastanka štetnog događaja i podnošenja tužbe?
2. Predstavljaju li potraživanje naknade štete za izgubljenu zaradu zbog privremene nesposobnosti za rad i potraživanje naknade štete zbog gubitka zarade uzrokovanog odlaskom u mirovinu dva različita oblika štete, te mora li oštećenik dokazati da se pokušao zaposliti za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog posljedica prometne nesreće kako bi od osiguratelja štetnika potraživao naknadu izgubljene zarade?“.
1.2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, predlagateljica se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u podudarnim činjeničnim i pravnim situacijama, smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženima u tim odlukama.
1.3. Tužiteljica je navela i da su joj povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav), sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17) - pravo na pravično suđenje (čl. 29. Ustava).
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. U skladu s odredbom čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskog postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4. Prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
5. Ocjenjujući prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je drugo postavljeno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-262/2022-2 od 7. prosinca 2022. pa je, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, revizija dopuštena zbog postavljenog pravnog pitanja, dok se u odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje i povredu temeljnog ljudskog prava, uzima da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 25. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
