REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-821/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Velimir Galić, odvjetnik u Požegi, protiv tuženika Hrvatska poštanska banka d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 4, OIB 87939104217, kojeg zastupa punomoćnik Jurica Barbarić, odvjetnik u Vinkovcima, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2595/2025-2 od 28. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj P- 302/2022-30 od 17. travnja 2025., u sjednici održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2595/2025-2 od 28. listopada 2025. radi sljedećeg pravnog pitanja:
„Može li sud odbiti tužbeni zahtjev, pravdajući to činjenicom, da je tužiteljica kao korisnik kredita (potrošač) prihvatila konverziju na temelju ZID ZPK/15, zaključenjem aneksa ugovoru o kreditu s tuženicom kao kreditorom (trgovcem) te nema pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi ništetne odredbe o načinu i promjeni kamatne stope ugovorne (redovne) kamate iz kredita denominiranog u kunama u CHF, zato što izračun konverzije kredita iz čl.19.c ZID ZPK/15 stav 1. uključuje i te uplate, iako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-2868/2018 od 12. veljače 2019 godine. izraženo shvaćanje, da sama činjenica da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju ZID ZPK ne znači, da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne, napose da je postavljen kondemnatorni zahtjev za isplatu?“.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a smatra da joj reviziju treba dopustiti i na temelju st. 2. tog članka zato što joj je, prema njenom mišljenju, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
2. Tužiteljica je u prijedlogu postavila više pravnih pitanja za koja navodi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Ovaj je sud prijedlog razmotrio u skladu s odredbama čl. 387. i čl. 389. ZPP, te je ocijenio da je pravno pitanje tužiteljice (navedeno u izreci ovoga rješenja) važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za odluku u sporu, s obzirom neujednačenost sudske prakse što proizlazi iz odluka na koje se tužiteljica poziva.
5. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.
6. S obzirom na to da je revizija dopuštena u odnosu na pitanje iz izreke ovog rješenja, uzima se, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, da je prijedlog povučen u odnosu na ostala postavljena pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga.
Zagreb, 25. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
