REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-109/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Vidović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika KBC Sestre Milosrdnice, Zagreb, Vinogradska 29, OIB: 84924656517, te umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-124/2024-5 od 15. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3380/10-131 od 27. studenoga 2023., u sjednici održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja, odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu koji se odnosi na povredu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-124/2024-5 od 15. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3380/10- 131 od 27. studenoga 2023. u st. I. izreke, s time da je u prijedlogu naznačio pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
"1. Čine li niži sudovi bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. ukoliko smatraju da liječnik vještak jedne specijalnosti može davati mišljenje o dijelu predmeta vještačenja o kojem više znanja ima vještak druge specijalnosti? 2. Može li sud donijeti na zakonu osnovanu presudu ukoliko ne izvede ključan dokaz usmenim saslušanjem vještaka koji je u spis dostavio samo pisani nalaz i mišljenje, a jedna od stranaka je tome prigovorila, ili time sud čini bitnu povredu odredbi ZPP-a?".
2. Tužitelj još u prijedlogu navodi da mu je zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav), a jednako tako i pravo vlasništva zajamčeno čl. 48. st. 1. Ustava, kao i načela vladavine prava i pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka (čl. 3. i čl. 5. Ustava). Pritom ukazuje i na povredu Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da nije riječ o pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, pitanja koja se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka kao takova i sama za sebe nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije i priloga dostavljenih uz prijedlog proizlazi da istima tužitelj u stvari pokušava dovesti u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, odnosno još jednom izražava nezadovoljstvo istom. Prema tome, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.
5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke.
6. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu u kojem je isti utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, treba reći, da prema stavu ovog suda tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava, a kako to tvrdi u prijedlogu. Naime, razlozi koje tužitelj veže uz povredu temeljnih ljudskih prava tiču se prije svega povrede na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom. Međutim, prema načelnom shvaćanju ovoga suda u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnog ljudskog prava, niti je ova zakonska odredba osnova za pretjerano širenje privatne funkcije revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju, kao što je imala izvanredna, koja je funkcija primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti, što je bila funkcija redovne revizije.
7. Osim toga, odredbe Konvencije i Ustava sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju bilo omogućeno izjasniti se o svim navodima tuženika, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Iz sadržaja pobijane presude proizlazi da je drugostupanjski sud odgovorio na odlučne navode tužitelja, što je učinio ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza sukladno čl. 8. ZPP, dajući za svoju ocjenu detaljno navedene razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu. U tom je smislu presuda drugostupanjskog suda dovoljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom niti očito nerazumnom, slijedom čega ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravo na pravično suđenje i pravo na pristup sudu. Jednako tako, nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno pravo vlasništva, kao i načela vladavine prava i pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka.
8. Slijedom navedenog, niti po ovoj osnovi nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno kao u st. II. izreke.
Zagreb, 25. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
