REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-506/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Dumančić, odvjetnik u Osijeku protiv I. tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862 Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnica JŽ, dipl.iur. i II. tuženika Cesting d.o.o. OIB: 62759668985 Osijek, Vinkovačka 63a, kojeg zastupa punomoćnik NŽ, dipl.iur., te umješača na strani II. tuženika Euroherc osiguranje d.d. , Zagreb, OIB: 22694857747 Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Iva Kaselj Šabić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić &Partneri, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu I. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž - 274/2025-2 od 24. rujna 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-87/2020-32 od 21. ožujka 2025. u sjednici održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog I. tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Prvotuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-274/2025-2 od 24. rujna 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-87/2020-32 od 21. ožujka 2025.
2. Prvotuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„Predstavlja li sudjelovanje opasne stvari u prometnoj nesreći činjenicu koju mora dokazati oštećenik, ili se ona presumira temeljem odredbi o objektivnoj odgovornosti iz Zakona o obveznim odnosima?
Može li drugostupanjski sud primijeniti režim objektivne odgovornosti iz članka 1063. ZOO-a kada u prvostupanjskom postupku nijedna stranka nije tvrdila da je šteta nastala od opasne stvari, pa na taj način onemogućiti vlasniku opasne stvari dokazivanje postojanja razloga koji isključuju njegovu odgovornost?
Na kome je teret dokaza ako je šteta nastala srazom dviju opasnih stvari- vozilom u pokretu i uljem na cesti, da dokaže da je do nastanka štete došlo upravo zbog ulja na cesti, a ne radnje upravljanja opasnom stvari-vozilom u pokretu? Odgovara li tuženik kao vlasnik opasne stvari po principu subjektivne odgovornosti ili po principu objektivne odgovornosti kada do štetnog događaja dođe uslijed sraza dvaju opasnih stvari (vozilo u pokretu i ulje na cesti), odnosno do konkurencije dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja?
Je li drugostupanjski sud preinačavajući prvostupanjsku presudu prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u odnosu na prvotuženika bio dužan očitovati se na sve prvo tuženikove prigovore odlučne za ovo presuđenje, a istaknute tijekom prvostupanjskog postupka?“
3. Tužitelj je podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. U prvom, drugom i četvrtom pitanju predlagatelj problematizira pitanje objektivne odgovornosti i način dokazivanja iste u situaciji kada u štetnom događaju sudjeluje opasna stvar, treće pitanje se odnosi na teret dokazivanja, dok se petim pitanjem problematizira je li drugostupanjski sud preinačavajući odluku prvog stupanja odgovorio na sve odlučne prigovore tuženika čime zapravo izriče svoje nezadovoljstvo pobijanom presudom kroz bitne povrede odredaba postupka. Promatrajući prijedlog za dopuštenje revizije u cjelini predlagatelj dovodi u pitanje činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima jer ono što predlagatelj u postavljenim pitanjima ukazuje da bi bilo sporno u konkretnom postupku (kako se dokazuju odlučne činjenice u postupku i na koji način se iste trebaju obrazložiti u presudi) je pitanje činjenične naravi na koja odgovor ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci rješenja.
Zagreb, 25. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek