Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3847/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. BA i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okr. LA podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju, broj: Pp-641/2022 od 11. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. LA, ukida pobijana presuda u odnosu na okr. BA i okr. LA te u tom dijelu predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. ĐA i okr. LA su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je okr. KA na temelju tog propisa, izrečena novčana kazna 80,00 eura, a okr. LA novčana kazna 50,00 eura uz ukazanu pogodnost svakom okrivljeniku na plaćanje dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku od 15 dana računajući od dana primitka pravomoćne presude, te je svaki od tih okrivljenika dužan platiti trošak prekršajnog postupka 30,00 eura, dok je istom presudom mlt. ZA na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje PZ), oslobođena optužbe zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a troškovi prekršajnog postupka u odnosu na mlt. ZA padaju na teret suda.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnijela okr. LA po braniteljima u Odvjetničkom društvu Vrkić Beljan i Denona u Rijeci, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, predlažući usvojiti žalbu i ukinuti pobijanu presudu, a podredno preinačiti presudu i osloboditi okrivljenicu optužbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi i po službenoj dužnosti, nakon čega je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a koju pravilno ističe žaliteljica.
5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, okr. LA navodi da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude te da presudi nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama. U pravu je žaliteljica kada pobija presudu zbog nedostatka razloga o odlučnim činjenicama. Naime, u obrazloženju prvostupanjske presude (t. 18.) prije svega je izostala razložna analiza i ocjena obrane okr. LA u kojoj poriče prekršaj koji joj je stavljen na teret na način da je navela da nije vikala na mlt. ZA ni okr. BA, već ih je samo pljunula nakon što su oni nju verbalno napali vičući, a niti je skočila KA na leđa čupajući ga rukama za vrat već je on fizički napao nju i njenog dečka EA tako da su oboje zadobili tjelesne ozljede. Prvostupanjski je sud reproducirao obranu okr. LA, ali uopće nije ocijenio njen sadržaj već je naveo: „Saslušani II. okr. (ĐA) i III. okr. (LA) priznaju da je došlo do sukoba ali za sukob krive drugu stranu navodeći kako su napadnuti od suprotne strane što sud nije prihvatio te je zauzeo stajalište je SA udario II okr. ĐA“ kao i da je „Stajalište suda da je kritične prigode okr. LA verbalno vrijeđala BA..“. Isto tako, sud je opširno reproducirao iskaze ispitanog okr. BA i mlt. ZA kao i iskaze dane na Zapisnik o ispitivanju svjedoka u policiji EA, ČA i okr. CA, ali nije ocijenio njihov sadržaj osim paušalnog navođenja da je „Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza u zajedničkoj cjelini.. nesporno utvrđeno da je došlo do sukoba između II. okr. (BA) i III. okr. (LA)“ (t. 13. obrazloženja).
5.1. Ovakvim postupanjem je prvostupanjski sud propustio ocijeniti obrane okrivljenika te iskaze ispitanih svjedoka što ozbiljno dovodi u pitanje potrebnu angažiranost u ocjeni izvedenih dokaza, naročito imajući u vidu suprotstavljene iskaze okr. LA i okr. BA koje kontradiktornosti prvostupanjski sud nije niti pokušao otkloniti (suočio je samo okr. LA s mlt. ZA koje uopće nisu spominjale konkretan sukob; t. 5. obrazloženja), pa bez pažljive i analitičke ocjene svakog provedenog dokaza posebno i u njihovoj međusobnoj svezi u smislu čl. 185. st. 7. PZ-a, prvostupanjski sud nije mogao doći do pravilne i zakonite odluke o krivnji na strani okr. LA.
5.2. Slijedom navedenog, pobijana presuda ne sadrži utvrđenje suda o spornim činjenicama utemeljenim na analizi proturječnih dokaza i ocjeni njihove vjerodostojnosti, a očigledno je da postoje sporne odlučne činjenice jer okr. LA nije priznala počinjenje prekršaja (osim u manjem dijelu pljuvanja). Stoga nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud s potpunom izvjesnošću kakva se traži za osuđujuću presudu, zaključio o krivnji okr. LA, koji propust je suprotan cilju izbjegavanja arbitrarnog postupanja suda prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju slobodne ocjene dokaza u smislu čl. 88. st. 2. PZ-a, s time da su gore navedeni razlozi koje je sud dao za svoju odluku nedostatni, kako to pravilno ističe žaliteljica.
5.3. Ovakvo stajalište je izraženo i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3132/2018 od 27. svibnja 2021. prema kojem je prvostupanjski sud dužan ocijeniti svaki izvedeni dokaz, a nedostatak konkretnih razloga svakog izvedenog dokaza, dovodi u sumnju arbitrarnost u ocjeni izvedenih dokaza. Stoga je propustom prvostupanjskog suda da ocijeni izvedene dokaze u smislu čl. 185. st. 7. PZ-a, počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a koju ispravno ističe žaliteljica.
6. S obzirom da je iz obrazloženja pobijane presude jasno da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama niti u odnosu na okr. BA, to je prihvaćanjem žalbe okr. LA utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. BA koji nije podnio žalbu, zbog čega je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. PZ-a, po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta i u odnosu na okr. BA.
7. Stoga je trebalo prihvatiti žalbu okr. LA te ukinuti pobijanu presudu u osuđujućem dijelu i dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti sve potrebne dokaze, nakon čega će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku u odnosu na okr. LA i okr. BA koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. i st. 3. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 25. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, u 5 otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
