Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1853/2026
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SC, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), rješavajući o žalbi okrivljenika SC, kojeg brani odvjetnik Željko Palatinuš iz Virovitice, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, Klasa: 413-01/22-26/2313, Ur.broj: 513-02-7002/25-25-12 od 24. ožujka 2025.g., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenika SC, te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik SC proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 eura (dvanaesttisuća eura), zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci rješenja o prekršaju.
2. Navedenim rješenjem o prekršaju, temeljem članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je oduzeta imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 118.696,60 eura (stoosamnaesttisućašestodevedesetšest eura i šezdeset centi).
3. Istim rješenjem okrivljeniku je, temeljem članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona oduzeta imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 310,00 eura (tristodeset eura).
4. Istim rješenjem okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura).
5. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik SC je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni, navodeći u bitnome da Vijeće za prekršaje nije utvrdilo da li kod njega postoji raspravna sposobnost s obzirom na njegovu dijagnozu Parkinsonove bolesti zbog koje nije u mogućnosti iznositi obranu i pratiti postupak, a o čemu je dostavljena i medicinska dokumentacija. Smatra da je trebalo temeljem članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona u pogledu njegove raspravne sposobnosti primijeniti odredbe Zakona o kaznom postupku (članak 552. stavak 2. i članak 325.), pa tek kad se utvrdi da je raspravno sposoban da se nastavi s provođenjem dokaza.
6. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
7. Žalba je osnovana.
8. Razmatrajući predmet i ispitujući prvostupanjsko rješenje o prekršaju u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u postupku povrijedilo pravo obrane žalitelja i time počinilo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona u svezi s člankom 82. stavkom 3. istog Zakona, a na što se osnovano ukazuje navodima žalbe.
9. Pobijano rješenje o prekršaju doneseno je nakon jedne održane glavne rasprave dana 24. ožujka 2025., na kojoj okrivljenik nije ispitan, te je sukladno članku 167. stavku 3. Prekršajnog zakona ista provedena bez nazočnosti navodno uredno pozvanog okrivljenika i njegovog branitelja, uz konstataciju da su ostvarene pretpostavke za održavanje glavne rasprave, te su provedeni dokazi i potom doneseno pobijano rješenje. Žalitelj osnovano u žalbi navodi da je u konkretnom slučaju zbog njegove bolesti trebalo temeljem članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona u pogledu njegove raspravne sposobnosti primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku, te tek nakon utvrđenja je li raspravno sposoban nastaviti s provođenjem dokaza. U tom smislu je u žalbi okrivljenik i ponovio navode iz prigovora protiv prekršajnog naloga, odnosno da zbog svog zdravstvenog stanja nije raspravno sposoban na sudu o čemu je provedeno i vještačenje po vještaku Petru Škaviću, dr.med., koji je u svom nalazu i mišljenju od 21.11.2021.g. utvrdio da nije raspravno sposoban, te da ne može aktivno sudjelovati u sudskom procesu radi smetnji koje mu uzrokuje Parkinskonova bolest, a koji nalaz vještaka na navedenoj glavnoj raspravi nije niti razmatran, kao niti ostala u spisu priležeća medicinska dokumentacija.
10. Dakle, u svezi navedenog treba napomenuti da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak samo na zapisniku o glavnoj raspravi od 24. ožujka 2025. konstatiralo da su ostvarene pretpostavke za održavanje glavne rasprave, pozivanjem na odredbu članka 167. stavka 2. i 3. Prekršajnog zakona, a da nije ni na koji način obrazložilo u pobijanom rješenju o prekršaju zbog čega je smatralo da nazočnost okrivljenika nije nužna tijekom postupka i zašto samo nakon održane jedne rasprave smatra da je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno, kao i razloge zašto nije uzelo u obzir priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno nalaz vještaka o procesnoj sposobnosti okrivljenika. Naime, činjenica da je nakon samo jedne održane rasprave okončan postupak i donesena odluka o prekršaju, ne ukazuje da je u konkretnom slučaju postojala namjera odugovlačenja prekršajnog postupka.
11. Stoga, kada se imaju u vidu razlozi pobijane odluke iz kojih proizlazi da je zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika utemeljen na materijalnoj dokumentaciji spisa, bez ocjene navoda prigovora protiv prekršajnog naloga, kao i navedenog vještačenja dr.med Škavića, te kada se uzme u obzir da okrivljenik nije ispitan tijekom postupka i da se prigovor ne može smatrati njegovom pisanom obranom, to okrivljenik nije imao mogućnost očitovati se o materijalnim dokazima koji su izvedeni tijekom dokaznog postupka. Iako je okrivljenik prilikom pozivanja upozoren i da može dostaviti pisanu obranu najkasnije do početka glavne rasprave, ovaj sud nije mogao isključiti da isti zbog objektivnih razloga nije dostavio pisanu obranu niti osobno pristupio na glavnu raspravu radi ispitivanja te je mišljenja da ostvarenje prava na obranu iz članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona, koji propisuje da se okrivljeniku kroz pravo na obranu „mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist“, nije ispunjeno. Kako iz sadržaja dokaza provedenih na glavnoj raspravi proizlazi da isti terete okrivljenika, a isti se nije mogao očitovati o dokazima koji ga terete, to je po ocjeni ovog suda, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak povrijedilo pravo obrane okrivljenika, a ta povreda je od utjecaja na odluku o prekršaju.
12. Prema tome, na opisani način ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. u vezi s člankom 85. stavkom 2. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsko rješenje o prekršaju trebalo prihvatiti žalbu okrivljenika i ukinuti predmet, te vratiti ga prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje, koje će u ponovljenom postupku voditi računa o svemu navedenom te provesti postupak sukladno načelu pravičnosti uključujući i davanje stvarne i primjerene mogućnosti ostvarenja prava obrane tako što će zakazati glavnu raspravu, prethodno utvrdivši raspravnu sposobnost okrivljenika, te provesti i sve druge potrebne i dostupne dokaze radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, i donijeti pravilno i potpuno obrazloženu odluku.
13. Zbog izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 25. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, Vijeće za prekršaje, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
