Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe KARLOVAČKA KLET j.d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe VC, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11, 66/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Ogulinu, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu od 15. svibnja 2024., broj: Pp-3323/2022, na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e :
I. Djelomično se prihvaća žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Ogulinu, te se preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o kazni za I-okr. pravnu osobu, pa se za prekršaj iz članka 10. stavka 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11, 66/19), uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), I-okr. pravnoj osobi KARLOVAČKA KLET j.d.o.o. izriče novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (tisućučetrdeset eura), a koju je dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, a ako I-okr. pravna osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom, računajući od dana primitka presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Ogulinu, te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni i to I-okr. pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, te II-okr. odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 200,00 eura, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima postupka, navodeći u bitnom da je sud okrivljenicima odredio kaznu blažu od propisane jer je ocijeni da postoje posebno izražene olakotne okolnosti za okrivljenike i to priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, kao i činjenicu da su nakon počinjenja prekršaja ispunili tražene uvjete. Smatraju da je sud na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenio materijalno pravo, a to stoga jer je nesporno utvrđeno da su okrivljenici obavljali ugostiteljsku djelatnost bez zakonom propisanog akta o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti. Razlozi koje sud navodi kao razloge za oslobođenje od kazne nisu dostatno obrazloženi, a posebno podnositelj žalbe ističe da se ovakvom kaznenom politikom ne može ostvariti generalna prevencija kao upozorenje ostalim građanima da ne čine takve i slične prekršaje. Stoga je sud počinio i apsolutno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 467. st. 21. toč. 11. ZKP zbog čega se navedena presuda ne može ispitati te je nerazumljiva.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je djelomično osnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava, te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.
7. Međutim, prvostupanjski je sud izricanjem novčane kazne I-okr. u iznosu od 300,00 eura za navedeni prekršaj povrijedio zakon u korist I-okr. jer je odredbom članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona propisano da ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.308,91 euro, kazna se može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona – 260,00 eura za pravnu osobu), pa kako je novčana kazna za pravnu osobu propisana u rasponu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna (2.654,46 do 6.636,14 eura), to novčana kazna za I-okr. za navedeno djelo nije mogla biti utvrđena u iznosu manjem od 1.040,00 eura, kao četverostrukom iznosu općeg zakonskog minimuma, pa je u tom dijelu prihvaćena žalba tužitelja, te je preinačena odluka o novčanoj kazni za I-okr. pravnu osobu i izrečena je ublažena novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura, kao četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog za pravnu osobu
8. Nadalje, ovaj sud smatra da je bilo osnove za primjenu instituta ublažavanja propisanih novčanih kazni okrivljenicima u konkretnom slučaju uz primjenu članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona.
9. Naime, odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.
10. Nadalje, po provedenom postupku utvrđeno je da su okrivljenici postupali iz nehaja, što predstavlja niži stupanj krivnje okrivljenika. Također, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenika vidljivo je da isti nisu do sada prekršajno kažnjavani za istovrsni ili slični prekršaj, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju prekršaja odnosno nepoštivanju zakona, kao i analizirajući ponašanje okrivljenika nakon počinjenja prekršaja utvrđeno je da su okrivljenici naknadno ishodili propisano rješenje nadležnog tijela, te su okrivljenici priznali počinjenje prekršaja u tijeku sudskog postupka, kao i uzet je u obzir značajniji protek vremena od počinjenja prekršaja.
11. Slijedom navedenoga, na strani okrivljenika postoje naročito olakotne okolnosti koje opravdavaju ublažavanje propisanih novčanih kazni, te ovaj sud smatra da će se izrečenim novčanim kaznama okrivljenicima za navedeno djelo ostvariti svrha prekršajnog postupka pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije.
12. Navodi žalitelja da razlozi koje sud navodi kao razloge za oslobođenje od kazne nisu dostatno obrazloženi, a posebno podnositelj žalbe ističe da se ovakvom kaznenom politikom ne može ostvariti generalna prevencija kao upozorenje ostalim građanima da ne čine takve i slične prekršaje, te je stoga sud počinio i apsolutno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 467. st. 21. toč. 11. ZKP zbog čega se navedena presuda ne može ispitati te je nerazumljiva, neosnovani su, budući u ovom predmetu okrivljenici nisu oslobođeni od kazne, već su im izrečene novčane kazne, kao što je naprijed navedeno, pa prvostupanjski sud nije niti trebao obrazlagati oslobođenje od kazne, a u prekršajnom postupku primjenjuje se Prekršajni zakona, koji propisuje bitne povrede odredaba prekršajnog postupka u članku 195. Zakona, a koje u konkretnom slučaju nisu počinjene, te nema razloga za primjenu odredbi Zakona o kaznenom postupku, što potpuno netočno ističe žalitelj.
13. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 25. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.