Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe PLITVICE d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe EJ, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 26. srpnja 2024., broj: Pp-826/2024, na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e :
I. Odbija se kao neosnovana žalba I-okr. pravne osobe PLITVICE d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe EJ, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13,157/13,110/15,70/17,118/18,114/22), okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura) - svaki, u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni i to I-okr. pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 700,00 eura, te II-okr. odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, zbog prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da službena osoba nije imala neposredne spoznaje o postavljenim TV uređajima u sobama već je to zaključila posrednim putem. Na okolnost da li se u sobama nalaze TV prijamnici ovlašteni predstavnik I okrivljenika je predložio da se izvrši uvid na lice mjesta a koju okolnost sud uopće nije cijenio niti je donio zaključak o provođenju istog dokaza. U konkretnom slučaju nije utvrđena okolnost da bi se u sobama hotela nalazili TV prijamnici preko kojeg bi se priopćavala autorska glazbena djela. Napominje da TV uređaji mogu predstavljati samo platforme za spajanje uređaja od mobitela do laptopa i dr. uređaja. U konkretnom slučaju nije dokazana okolnost da bi okrivljenici svojim ponašanjem omogućili korištenje autorskog djela koje je pristupačno javnosti ili korištenja u prostoru koji je pristupačan pripadnicima javnosti niti okolnost da bi putem TV uređaja išta priopćavali javnosti protivno Zakonu. Također, nije utvrđeno koja bi to bila eventualna glazbena djela, a tek nije utvrđeno da bi ista uživala pravnu zaštitu HDS ZAMP-a.
4. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je neosnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Zagrebu točno utvrdio činjenično stanja i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.
7. Naime, prvostupanjski sud je na temelju obrane okrivljenika, te iskaza svjedoka GJ, referenta HDS-a, te uvidom u priloge spisa, imao valjane osnove zaključiti da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
8. Navodi žalbe da službena osoba nije imala neposredne spoznaje o postavljenim TV uređajima u sobama već je to zaključila posrednim putem, te na okolnost da li se u sobama nalaze TV prijamnici ovlašteni predstavnik I okrivljenika je predložio da se izvrši uvid na lice mjesta a koju okolnost sud uopće nije cijenio niti je donio zaključak o provođenju istog dokaza, a u konkretnom slučaju nije utvrđena okolnost da bi se u sobama hotela nalazili TV prijamnici preko kojeg bi se priopćavala autorska glazbena djela, te napominje da TV uređaji mogu predstavljati samo platforme za spajanje uređaja od mobitela do laptopa i dr. uređaja, neosnovani su.
9. Naime, na temelju obrane okrivljenika je utvrđeno da su u hotelskim sobama posjedovali u kritično vrijeme TV prijamnike, pa stoga nije bilo potrebno provoditi bilo kakve dokaze radi utvrđenja nesporne činjenice.
10. Nadalje, odredbama članka 5. stavka 3. i 4. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima propisano da javnost, po ovom Zakonu, označava veći broj osoba koje su izvan uobičajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama, te javnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela i predmeta srodnih prava koje je pristupačno javnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupačan pripadnicima javnosti, kao i omogućavanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu i predmetima srodnih prava s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu, kao i člankom 3. stavkom 1. Direktive 2001/29/EZ, a koja je ugrađena u naš sustav zaštite autorskih i srodnih prava člankom 2. cit. Zakona, propisano je da države članice moraju predvidjeti autorima isključivo pravo davanja ovlaštenja ili zabrane za svako priopćavanje njihovih djela javnosti, žicom ili bežičnim putem, uključujući stavljanje njihovih djela na raspolaganje javnosti tako da im pripadnici javnosti mogu pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu, što znači da je za ostvarenje priopćavanja javnosti dosta da djelo bude dostupno na takav način koji pripadnicima javnosti omogućuje pristup djelu, a hotelski gosti čine takvu javnost, jer se u sobama nalaze TV prijamnici, što im omogućuje pristup autorskim glazbenim djelima, pri čemu nije od utjecaja je li upaljen TV prijamnik ili ne.
11. U vezi navoda žalitelja da nije utvrđeno koja bi to bila eventualna glazbena djela, a tek nije utvrđeno da bi ista uživala pravnu zaštitu HDS ZAMP-a, ističe se da nije bilo potrebno isticanje autorskih djela koja se priopćavaju, jer se radi o zaštiti malih prava koja se štite kolektivno, pa je korisnik taj koji je dužan prijaviti priopćavanje autorskih glazbenih djela, te je protivno kolektivnoj zaštiti i ostvarenju autorskih prava tražiti da se svaka povreda nekog individualnog autorskog prava mora posebno utvrditi (članak 275. stavak 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima).
12. Nadalje, Hrvatsko društvo skladatelja na temelju odobrenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 30. studenoga 2003. ostvaruje prava svih domaćih i inozemnih autora glazbenih djela, te u smislu odredbe članka 224. stavka 6. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima za organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava iz stavka 5. ovoga članka predmnijeva se da ima punomoći za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava za koje je ovlaštena za sve domaće i strane nositelje takvih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ne ostvaruje njegova prava, pa je s obzirom na to na području Republike Hrvatske zaštićen cjelokupni svjetski repertoar, odnosno sve što se na području Republike Hrvatske može čuti, dok ne postoji navedena pisana obavijest autora glazbenog djela. Inozemni autori zaštićeni su i odredbom članka 7. stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima na osnovu odredaba međunarodnih konvencija, odnosno Bernske konvencije o zaštiti književnih i umjetničkih djela i Univerzalne konvencije o autorskom pravu. Prema tome, svi domaći i inozemni autori i njihova glazbena autorska djela koja se izvode, umnažaju, javno priopćavaju ili na bilo koji način koriste u RH zaštićeni su po HDS-ZAMP-u, pa stoga nije od utjecaja radi li se u konkretnom slučaju o priopćavanju autorskih glazbenih djela putem programu iz Republike BiH.
13. Slijedom navedenoga, okrivljenicu su omogućili javno priopćavanje autorskih glazbenih djela u hotelskim sobama, a da nisu prethodno ishodili potrebno odobrenje Hrvatskog društva skladatelja, kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava svih domaćih i stranih autora glazbenih djela, čime su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.
14. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravnu oznaku djela, ovaj sud je našao da su izrečene novčane kazne okrivljenicima za navedeno djelo u granicama zakona, te nisu prestroge, jer je za prekršaj iz članka 296. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima propisana novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 5.000,00 do 50.000,00 kn (663,61 do 6.636,14 eura), a za odgovornu osobu u rasponu od 2.000,00 do 10.000,00 kn (265,45 do 1.327,28 eura).
15. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezan svaki okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
16. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 25. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
